Lampice na instrument tabli - koje ne treba ignorisati i kada odmah stati

Koje lampice znače zaustavljanje na licu mjesta

Tri crvene lampice ne trpe pregovaranje: pritisak ulja, temperatura motora i kočiono upozorenje. Kod njih se traži najbliže sigurno mjesto za zaustavljanje, ne najbliži servis. Sve ostalo, uključujući žutu lampicu motora, ABS, ESP, TPMS i DPF, ide u red za servis, a ne u zaustavnu traku. Lampica punjenja je između: sama po sebi nije dozvola za vožnju do servisa, jer uz kvar alternatora može značiti i puknut pogonski remen koji na nekim motorima pokreće i vodenu pumpu. Pregled ispod pokriva situacije zbog kojih vozači najčešće moraju odlučiti u minuti.

Najčešće lampice: šta mogu značiti i kada je hitno

Simboli se razlikuju po proizvođaču i priručnik vozila ostaje konačna riječ. Ovo su lampice koje se u praksi najčešće pale, s bojom kakva je uobičajena i s tim koliko su stvarno hitne.

Zaustavljanje uz cestu: šta traži zakon i koga zvati

Odluka da se staje rješava jedan problem i otvara drugi, jer je zaustavljeno vozilo na kolovozu prepreka. Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH zato traži da se takvo vozilo obilježi: uključuju se sva četiri pokazivača pravca, a iza vozila se postavlja sigurnosni trougao. Van naselja ne bliže od 50 metara, u naselju najmanje 10.

Prsluk s reflektujućim osobinama je obavezna oprema i oblači se prije izlaska iz auta, ne poslije. Na autoputu se koristi zaustavna traka, putnici izlaze na stranu dalju od saobraćaja i čekaju iza zaštitne ograde, a ne pored vozila.

Pored ceste se ne popravlja. Čep rashladnog sistema se ne otvara dok je motor vruć, tečnosti se ne sipaju napamet, osigurači se ne vade i ne dijagnostikuje se po mirisu. Ako se pojavi vatra ili gust dim, ljudi se udaljavaju od vozila i zovu se vatrogasci na 123.

Vuča nije luksuz nego jeftinija opcija u nizu situacija: crvena lampica ulja ili temperature, crveno kočiono upozorenje, dim ili miris paljevine, izražen gubitak snage, ponavljano gašenje motora i nagli pad pritiska u gumi. BIHAMK-ov dispečerski centar radi 24 sata dnevno na broju 1282. Prije poziva provjerite šta već plaćate, jer polise osiguranja i članstva u auto-moto klubovima često uključuju pomoć na cesti.

Kad zovete, spremite lokaciju, registarske oznake, koja se lampica upalila i s kojim simptomima, koliko je putnika u autu i jeste li na sigurnom. Za vozila s pogonom na sva četiri točka to recite odmah, jer se tada šalje platforma umjesto obične kuke.

Žute lampice rijetko traže zaustavljanje. Lampica motora bez simptoma, DPF upozorenje nakon gradske vožnje, ABS ili ESP dok kočnice rade normalno i TPMS bez osjetnog pada pritiska podnose kratku i mirnu vožnju do provjerenog servisa. Ako niste sigurni, nazovite servis i opišite simptome prije nego što krenete. Plan se mijenja na licu mjesta ako se usput pojavi crveno upozorenje ili lampica počne treperiti.

Šta zabilježiti prije servisa

Dobre bilješke skraćuju dijagnostiku i smanjuju šansu da se dijelovi mijenjaju za svaki slučaj. Ne treba vam dijagnoza, nego devetak podataka koje bi majstor inače morao izvlačiti iz vašeg sjećanja. Tabela ispod pokazuje šta se bilježi i zašto to majstoru nešto znači.

DPF/EGR, check engine i zašto softversko gašenje nije rješenje

Kod dizela DPF povremeno pali nakupljenu čađ, a za to mu trebaju vruć izduv i vrijeme. U gradskoj vožnji na kratkim relacijama, posebno zimi, regeneracija se prekida prije kraja i pali se DPF lampica. Ona u prvom koraku najčešće ne traži servis nego vožnju: priručnici tipično navode stabilnu brzinu oko 60 km/h uz obrtaje iznad 2.000 i petnaestak minuta bez zaustavljanja. Postupak se razlikuje po modelu, pa se čita u priručniku vozila.

Ako lampica ne nestane, ako joj se pridruži lampica motora ili ako auto uđe u ograničeni režim rada, vožnja više ne pomaže. U BiH je mnogo starijih dizela iz uvoza kod kojih su EGR i DPF osjetljivi na kvalitet goriva, stil vožnje i ranije održavanje, pa se tu ne nagađa nego mjeri.

EGR vraća dio izduvnih gasova u usis i time snižava temperaturu sagorijevanja i emisiju NOx. Kad zapne otvoren ili zatvoren, mješavina se poremeti: motor radi nestabilno, dimi, troši više i češće javlja DPF upozorenje. Zato lampica motora i DPF lampica često dolaze zajedno, a razdvoje ih tek očitani kodovi i izmjeren diferencijalni pritisak na filteru.

Umjesto popravke se često nudi prečica: softverski isključiti EGR ili fizički izvaditi DPF. Motor, turbina i mape ubrizgavanja kalibrisani su uz te sisteme, pa njihovo uklanjanje mijenja temperature i količinu čađi i skraćuje vijek drugih dijelova. Uz to se lokalno povećava zagađenje zraka, što u kotlinama poput Sarajeva, Zenice ili Tuzle nije apstraktna stavka.

Prečica se lomi i na tehničkom pregledu. Eko test se radi uz redovni pregled, a u Federaciji BiH je od 1. januara 2020. njegov rezultat eliminatoran: vozilo koje ga ne položi ne dobija ispravan nalaz. Vozilo bez funkcionalnog DPF-a ili EGR-a prestaje odgovarati stanju u kojem je homologovano, a to je pitanje koje zna iskrsnuti i poslije nezgode.

Vozilo u saobraćaju mora biti tehnički ispravno, i to nije samo formalnost pred registraciju. Vožnja s poznatim kvarom na kočnicama ili s motorom koji prijeti gašenjem prebacuje odgovornost na vozača ako dođe do nezgode.

Scenariji iz prakse

Ista lampica traži različite odluke, zavisno od toga šta auto radi uz nju. Četiri situacije koje se ponavljaju najčešće pokazuju gdje je ta granica.

Jutarnja gužva u Sarajevu, upali se žuta lampica motora. Auto vuče normalno, bez čudnih zvukova i mirisa, i nakon deset minuta lampica i dalje gori. To je slučaj za mirnu vožnju do servisa uz zabilježene uslove. Ako se usput pojave trzaji ili lampica zatreperi, staje se.

Na magistrali prema Mostaru pali se crvena lampica pritiska ulja, a iz motora se čuje metalni zvuk. Tu se ne razmišlja o servisu nego o zaustavnoj traci. Smanjite brzinu, uključite sva četiri, sklonite se s kolovoza i zovite vuču.

Poslije nekoliko sedmica kratkih gradskih relacija u Zenici pali se DPF lampica, bez drugih simptoma. Prvi potez je jedna duža vožnja stabilnom brzinom po uputstvu iz priručnika. Ako se lampica poslije toga ne ugasi, ide dijagnostika. Ono što se ne isplati jeste čekati mjesecima, jer poslije ograničenog režima rada na red dolaze senzori i turbina.

Na autoputu se istovremeno pale žute ABS i ESP lampice, a auto se u suhom drži normalno. Kombinacija je uobičajena, jer ESP radi preko istih senzora brzine točkova kao i ABS, pa jedan pokvaren senzor gasi oba sistema. Kočnice rade, ali bez pomoći: povećajte distancu i usporite, a po kiši i snijegu više nego što vam se čini potrebnim. Ako se pridruži crveno kočiono upozorenje ili papučica počne propadati, staje se i zove vuča.

Prevencija i česte zablude

Većina crvenih lampica ima predistoriju. Ulje i filteri po intervalu, provjera nivoa tečnosti prije dužeg puta i servisna evidencija koja se stvarno vodi rješavaju veći dio njih. Kod dizela povremena duža vožnja stabilnom brzinom pomaže regeneraciji DPF-a. Akumulator i alternator se provjeravaju prije zime, a ne ujutro kad auto neće da upali.

Dio lampica su lažne uzbune: vlaga, oksidiran konektor ili prekid napajanja umiju upaliti simbol bez pravog kvara. To nije razlog da se lampica ignoriše, nego razlog da se prvo očita greška umjesto da se odmah mijenja dio. Pritisak u gumama provjeravajte i kad TPMS šuti, jer se sporo curenje ne osjeti u volanu dok ne postane problem.

Oko lampica se drži i nekoliko uvjerenja koja koštaju:

• Lampica motora znači skup popravak. Uzrok zna biti senzor od nekoliko desetina maraka, a zna biti i katalizator. Bez očitanja se ne zna, i u tome je cijela poenta dijagnostike.
• TPMS znači da guma puca. Češće je riječ o sporom gubitku pritiska ili o padu temperature, ali i to mijenja upravljivost i put kočenja.
• Ako se lampica sama ugasila, problema više nema. Povremeni kvarovi se vraćaju, a kôd ostaje u memoriji i servis ga očita i kad lampica ne gori.
• Airbag lampica nije bitna dok se vozi pažljivo. Sistem zaštite se ne aktivira zbog vašeg stila vožnje nego zbog tuđe greške, a upaljena lampica znači da tada možda neće raditi.

Korisni izvori