Najveća ušteda je u navikama, ne u opremi
Najveće uštede na grijanju često se postižu malim zahvatima na postojećem sistemu i promjenom navika, a ne skupim investicijama. Ako je zimski račun 250 KM, smanjenje od 10% znači oko 25 KM mjesečno; kroz četiri hladna mjeseca to je 100 KM bez promjene sistema.
Sniženje temperature za 1-2 °C - najlakša i najjača mjera
Svaki stepen iznad 20 °C povećava potrošnju za 5-7%. Domaćinstvo koje spusti temperaturu sa 23 °C na 21 °C može smanjiti trošak grijanja za 10-15%. Razlika od dva stepena je jedva primjetna nakon kratkog navikavanja, posebno ako se koristi toplija odjeća kod kuće.
U spavaćoj sobi, 17-18 °C je dovoljno za ugodan san - grijanje spavaće sobe na 22 °C je nepotreban trošak. Ako se sistem reguliše po prostorijama, spavaća soba može biti na nižoj temperaturi od dnevne.
Brza računica
Ako je zimski račun za grijanje oko 220 KM mjesečno, spuštanje temperature za 2 °C i realna ušteda od 10-15% znači oko 22-33 KM manje svakog mjeseca. Za četiri najhladnija mjeseca to je približno 90-130 KM.
Grijanje samo prostorija koje se koriste
Zatvaranje vrata prostorija koje se ne koriste i smanjenje ili isključivanje grijanja u njima može smanjiti ukupan trošak za 15-25%. Hodnik, ostava, gostinska soba koja se koristi rijetko - sve to troši energiju ako se grije na istu temperaturu kao dnevna soba.
Kod sistema sa radijatorima, termostatski ventili na svakom radijatoru omogućavaju regulaciju po prostorijama. Ako radijatori nemaju termostatske ventile, ugradnja košta 20-50 KM po radijatoru - jedna od najisplativijih malih investicija.
Pravilno vjetrenje - pet minuta umjesto sat vremena na kip
Otvoreni prozor na kip sat vremena gubi više toplote nego što donosi svježeg zraka. Zidovi, pod i namještaj se postepeno hlade, pa sistem mora raditi duže da vrati temperaturu.
Efikasniji način je intenzivno vjetrenje: širom otvoriti prozor na 3-5 minuta, zatvoriti i nastaviti grijanje. Za to vrijeme se zamijeni zrak, ali zidovi i namještaj ne stignu da se ohlade. Temperatura se vraća u normalu za nekoliko minuta.
Zaptivanje prozora i vrata - mali trošak, primjetan efekat
Stari prozori bez zaptivki propuštaju hladan zrak i stvaraju promaju koja se ne vidi ali se osjeti. Samoljepljive gumene zaptivke koštaju 5-20 KM po prozoru i montiraju se za 10 minuta. Efekat se osjeti odmah - manje promaje, stabilnija temperatura i manji rad sistema.
Vrata prema hodniku, balkonu ili negrijanoj prostoriji su drugi čest izvor gubitaka. Zaptivka na donjem dijelu vrata (brush seal ili gumena traka) košta 10-30 KM i značajno smanjuje prolaz hladnog zraka.
Provjera propusnosti
Jednostavan test: po vjetrovitom danu staviti ruku ispred zatvorenog prozora ili vrata. Ako se osjeti strujanje zraka, zaptivka nedostaje ili je istrošena.
Termostat i raspored grijanja
Sobni termostat za kotao košta 30-200 KM i automatski isključuje sistem kada se postigne željena temperatura. Bez termostata, sistem radi nepotrebno i pregrijava prostor. Programabilni termostat dodatno omogućava raspored: niža temperatura noću i kada niko nije kod kuće, viša temperatura ujutro i navečer.
Za klima uređaje, daljinski upravljač već ima termostat, ali vrijedi postaviti temperaturu na 20-21 °C umjesto na 25 °C i koristiti tajmer za automatsko isključivanje noću.
Servis sistema - zanemarena mjera s mjerljivim efektom
Neredovan servis smanjuje efikasnost sistema. Prljavi filteri klime smanjuju protok i povećavaju potrošnju. Nečist kotao troši više goriva za istu toplotu. Zaprljani dimnjak smanjuje protok i može biti opasan.
Čišćenje filtera klime je besplatno i traje 15 minuta. Servis kotla jednom godišnje košta 100-250 KM ali može smanjiti potrošnju energenta za 5-10%. Odzračivanje radijatora (ako su topliji na dnu a hladniji na vrhu) traje 5 minuta po radijatoru i poboljšava grijanje bez troška.
Ostale mjere s manjim ali realnim efektom
- Reflektivna folija iza radijatora na vanjskom zidu - odbija toplotu natrag u prostoriju umjesto da zagrijava zid. Košta 10-30 KM za cijeli stan. Efekat je skroman ali besplatan nakon ugradnje.
- Deblje zavjese na prozorima - tokom noći dodatno smanjuju gubitak toplote kroz staklo. Efekat je malen ali primjetan, posebno kod starih prozora.
- Tep ili tepih na hladnom podu - ne smanjuje gubitak toplote kroz pod ali povećava subjektivni osjećaj toplote jer se stopala ne hlade.
- Zatvaranje roleta ili vanjskih škura noću - dodaje sloj izolacije na prozor i smanjuje gubitke za 10-20% u odnosu na goli prozor.
- Popravljanje propuštanja na radijatorima - čak i mali curak znači gubitak pritiska u sistemu, što smanjuje efikasnost cirkulacije.
Šta ne pomaže koliko se misli
Otvaranje peći na više da bi se brže zagrijao prostor - kotao ili peć trošit će više goriva ali prostorija se ne zagrijava brže jer je ograničenje u prenosu toplote, ne u proizvodnji. Isto vrijedi za postavljanje klime na 28 °C umjesto 21 °C - klima radi punom snagom u oba slučaja dok ne postigne postavljenu temperaturu.
Gašenje i paljenje grijanja više puta dnevno u loše izolovanom objektu troši više nego održavanje konstantne niže temperature, jer se svaki put mora ponovo zagrijati ohlađena masa zidova i namještaja.