Kako smanjiti trošak grijanja bez velike investicije

Da li vaš račun uopšte reaguje na potrošnju

Kod drva, peleta, gasa i struje pitanja nema. Manje utrošene energije znači manju hrpu u šupi ili niži iznos na računu, i vidi se u istom mjesecu.

Kod daljinskog grijanja odgovor zavisi od tarifne grupe. Tuzlanski Opšti uslovi domaćinstva dijele na grupu s obračunom po kvadratu i grupu s obračunom po utrošenoj toplotnoj energiji. U prvoj se cijena dobija tako što se grijaća površina pomnoži brojem obračunskih dana i dnevnom cijenom. Potrošnja u toj formuli ne postoji, pa nema ni mjesta na kojem bi se ušteda pojavila.

Prelazak u drugu grupu ima svoj rok. Traži se pisanim putem i uz saglasnost distributera, a rješava se samo van sezone, u periodu od 15. maja do 1. septembra. U jednoj sezoni za jednog korisnika važi samo jedan tarifni kriterij. Zašto dva ista stana u istoj zgradi ionako nemaju isti račun, obrađeno je u tekstu o razlikama u trošku grijanja.

Zato se počinje od računa, a ne od prodavnice. Pogledajte po kojoj se stavci plaća i koliko od iznosa otpada na fiksni dio koji teče bez obzira na potrošnju. Tek se onda zna imaju li mjere gdje da se pokažu.

Temperatura se propisuje po prostoriji, ne po stanu

Kod daljinskog grijanja temperatura nije stvar dogovora. Uredba Kantona Sarajevo standardnim kvalitetom smatra toplotnu energiju kojom se u prostorijama korisnika, u periodu od 6 do 22 sata, postiže 20 °C uz odstupanje od jednog stepena naviše i naniže.

Tuzlanski prilog ide korak dalje i razlikuje prostorije. Dnevne prostorije, trpezarije, kuhinje i spavaće sobe imaju projektnih 20 °C, kupatila 22 °C, a hodnici i posebni WC 15 °C.

Odatle slijedi prvo mjesto na kojem se troši bez potrebe. Hodnik grijan kao dnevna soba je pet stepeni iznad onoga što i sam propis smatra dovoljnim, a hodnik je prostorija kroz koju se prolazi. Ostava i soba koja se otvara jednom sedmično su u istoj grupi.

I sami distributeri noću spuštaju isporuku. U Tuzli noćni režim traje od 23 do 5 sati i isporuka se u njemu smanjuje do najviše 35 posto, a u Sarajevu dnevni režim počinje najranije u 5 i traje najkasnije do 22 sata. Ono što sistem daljinskog grijanja radi za cijelu zgradu, u kući radi termostat.

Federalni pravilnik o minimalnim zahtjevima raspored pri tome ne priznaje na riječ. Proračun za sisteme s nekontinuiranim radom smije se primijeniti samo ako postoje elementi automatske regulacije koji omogućavaju automatski prekid rada tokom noći. Prevedeno na stan: noćni režim vrijedi onoliko koliko ga neki uređaj stvarno provodi, a ne koliko ga se neko sjeti.

Regulacija je dio sistema kojem propis daje broj

Regulacija je jedini dio ove priče kojem domaći propis daje broj. U federalnoj metodologiji za izračun ušteda energije ukupna efikasnost sistema grijanja računa se kao umnožak tri činioca: kotla, razvoda i emisije toplote u prostor. Regulacija ulazi u taj treći, i za nju postoji tabela.

Prevod na opremu je kratak. Lokalna regulacija je termostatski ventil na radijatoru, a pravilnik ga izričito navodi kao primjer regulacionog uređaja temperature. Centralna je sobni termostat ili regulacija na kotlu. Podjela na zone znači da dijelovi objekta mogu imati različit režim, pa spavaći dio ne mora pratiti dnevni.

Razlika između donjeg i gornjeg reda tabele je oko desetine efikasnosti, i to na sistemu koji se ne dira građevinski. Kotao ostaje isti, cijevi ostaju iste, mijenja se samo ono što odlučuje kada i koliko toplote ide u koju prostoriju. Pravilnik o minimalnim zahtjevima od svakog sistema grijanja uostalom i traži uravnoteženu regulaciju unutrašnje temperature.

Uz ventile ide balansiranje, inače se posao odradi napola. Tuzlanski distributer problem opisuje precizno: u nebalansiranom sistemu radijatori bliži toplotnoj stanici su topliji, a udaljeniji ostaju hladni i ne daju dovoljno toplote. Podešava se tako da sva grijna tijela budu potpuno otvorena, pa se u tim uslovima namjesti maksimalni protok za pojedini stan prema instalisanoj snazi.

Lista savjeta koju taj distributer daje korisnicima ide upravo tim redom: ispravno ugrađeno mjerilo, termostatski setovi za regulaciju temperature radijatora i prostora, sobni termostat i balansiranje sistema. Ništa od toga ne traži rekonstrukciju.

Prostorije koje se ne koriste: smanjiti, a ne zatvoriti

Zatvoriti vrata sobe koja se ne koristi je besplatno i radi. Zatvoriti radijator do kraja je nešto sasvim drugo.

Distributer u Tuzli to korisnicima piše bez uvijanja: radijatore ne zatvarati do kraja, jer se stijene hlade, pa je poslije potrebno puno više energije da se prostorija vrati na željenu temperaturu, uz veliku mogućnost pojave vlage.

Propis dodaje drugu polovinu razloga. Federalni pravilnik traži da pregrade koje u grijanoj zgradi odvajaju prostorije u stalnoj upotrebi od onih koje se koriste povremeno ispune iste zahtjeve koji važe za zidove prema negrijanom prostoru. U novogradnji se to projektuje. U postojećem stanu ta pregrada je tanak zid bez ijednog centimetra izolacije, pa dio uštede ode kroz nju u hladnu sobu.

Umjesto zatvaranja, sobi koja se rijetko koristi spusti se temperatura na nivo koji drži zid suhim. Vrata ostanu zatvorena, a razlika prema dnevnom dijelu se drži umjerenom. Hodnik i ostava ionako po projektnoj tabeli idu niže od dnevne sobe.

Kod obračuna po kvadratu ovo ne mijenja iznos računa. Grijaća površina je po Opštim uslovima zatvoreni prostor koji se po projektu grije internim grijnim tijelima, bez obzira na to da li je u svakom njegovom dijelu ugrađeno grijno tijelo. Zatvorena soba ostaje na računu, pa je ovdje dobitak u ugodnosti i u vlažnosti zidova, ne u novcu.

Zaptivke, zavjese i ono što stoji ispred radijatora

Star prozor gubi na dva načina. Kroz staklo prolazi toplota, a kroz razmak oko krila prolazi zrak. To drugo se popravlja bez zamjene prozora i bez majstora.

Federalni pravilnik traži da spojnice između punih dijelova omotača i otvora budu izvedene na nivou minimalne tehnički ostvarive zrakopropusnosti, uz sprečavanje kondenzacije na tim mjestima. Samoljepljiva zaptivka na krilu prozora i traka na donjem rubu vrata prema hodniku ili balkonu su najjeftinija verzija istog cilja.

Zavjesa i roleta rade suprotne poslove, zavisno od toga šta pokrivaju. Preko stakla noću dodaju sloj mirnog zraka između sobe i hladnog prozora. Preko radijatora prave zamku, jer topao zrak ostane iza zavjese i grije prozor umjesto prostorije.

Namještaj ispred radijatora i ukrasne maske rade istu štetu. Preporuke tuzlanskog distributera to nabrajaju izričito: radijatore ne zaklanjati namještajem ni debelim i dugačkim zavjesama i ne sušiti rublje na njima.

Ta lista nije samo savjet za ugodniji stan. Kad distributer po prigovoru mjeri temperaturu, u uslove mjerenja ulaze i položaj i stanje unutrašnje opreme prostorije: maske grijnih tijela, vrata, prozori, otvori za ventilaciju i zavjese. Radijator zatrpan namještajem zna oboriti vlastiti prigovor.

Ostaju dvije sitnice koje se često spominju. Reflektivna folija iza radijatora na vanjskom zidu vraća dio zračenja u prostoriju umjesto u zid. Tepih na hladnom podu ne smanjuje gubitak, ali mijenja osjećaj, jer se stopala ne hlade. Nijedna od njih nema priznatu vrijednost u domaćim propisima, pa se tretiraju kao dodatak, a ne kao mjera.

Vjetrenje: koliko zraka propis uopšte računa

Zrak se mora mijenjati i to je u proračunu grijanja odavno predviđeno. Federalni pravilnik za stambene zgrade u kojima ljudi borave traži najmanje 0,5 izmjena unutrašnjeg zraka na sat, a kad u prostoru nikoga nema najmanje 0,2.

Prevedeno na stan, cijela zapremina zraka se izmijeni otprilike svaka dva sata i toliko je već uračunato u potrebnu toplotu. Prozor na kip to radi satima, bez prestanka i bez ičije kontrole.

Razlika je u tome šta se pri tome ohladi. Kratko i široko otvaranje izbaci topao vlažan zrak i uvuče hladan i suh, koji se zagrije brzo, dok zidovi, pod i namještaj ostanu topli. Prozor na kip hladi upravo njih, a njihova masa se ne vraća na temperaturu za nekoliko minuta. Zato se poslije dugog vjetrenja na kip grije zid, a ne zrak.

Tuzlanski distributer ispravno vjetrenje navodi kao jednu od stavki pravilnog korištenja sistema grijanja, uz balansiranje i regulaciju. Kod njih je to trošak sistema, kod vas trošak goriva.

Odzračivanje, čišćenje i evidencija o ložištu

Radijator topao pri dnu a hladan pri vrhu ima zrak u sebi. Odzračivanje kroz ventil na samom radijatoru traje nekoliko minuta i vraća u posao površinu koja je do tada bila mrtva.

Održavanje unutrašnjih instalacija je obaveza korisnika i upravitelja, i sarajevska uredba i tuzlanski opšti uslovi to kažu istim riječima. U Sarajevu je uz to propisan i rok za prijavu kvara: korisnik ili upravitelj mora obavijestiti davaoca usluge najkasnije u roku od dva sata od nastanka kvara, i to i ostale korisnike na čiju isporuku kvar utiče.

Curenje na radijatoru ili ventilu nije samo mrlja na parketu. U zatvorenom sistemu pada pritisak, cirkulacija slabi, a udaljenija grijna tijela prva ostaju hladna, pa se problem pojavi na kraju reda, daleko od mjesta gdje kaplje.

Kod ložišta na čvrsto gorivo održavanje je zakonska obaveza. U Republici Srpskoj instalacije, dimovodi i ložišta smiju se koristiti samo ako su ispravni i pravilno postavljeni, a održavaju se prema propisanim tehničkim normativima i uputstvima proizvođača, o čemu mora postojati dokumentacija. Jedinice lokalne samouprave dužne su organizovati dimnjačarsku službu s čišćenjem najmanje jednom godišnje i kontrolom dimovodnih objekata, ali su individualni stambeni objekti iz te obaveze izuzeti.

U Federaciji BiH rokove čišćenja dimnjaka svojom odlukom uređuje općinsko ili gradsko vijeće. Vlasnici građevina i upravitelji stambenih objekata dužni su dimnjake i ložišta održavati u ispravnom stanju prema tehničkim normativima i uputama proizvođača, o čemu moraju voditi evidenciju i posjedovati odgovarajuću dokumentaciju.

Izuzeće individualne kuće od obaveznog dimnjačara ne mijenja fiziku. Čađav dimnjak smanjuje promahu i podiže potrošnju mnogo prije nego što postane opasan, a kod ložišta na drva ili pelet to je najjeftiniji način da se izgubi dio kupljenog goriva.

Kod klime je posao besplatan i kratak. Prljav filter smanjuje protok zraka i uređaj slabije grije, a uputstva proizvođača traže pranje otprilike svake dvije sedmice. Ostalo o grijanju klimom zimi obrađeno je zasebno.

Ako se plaća po mjerilu, i samo mjerilo je pretpostavka svake računice. Mjerila po kojima se naplaćuje podliježu periodičnoj verifikaciji, a rokove propisuje Institut za mjeriteljstvo BiH, pa se datum posljednje verifikacije traži od distributera onda kad brojke prestanu imati smisla.

Šta ne pomaže koliko se misli

Otvaranje peći ili kotla na jače ne zagrijava prostoriju brže. Koliko će prostorija primiti toplote određuju grijna tijela i njihova površina, pa jača vatra samo brže troši gorivo dok se do iste temperature stiže u isto vrijeme.

Isto vrijedi za klimu podešenu na 28 °C umjesto na 21. Uređaj u oba slučaja radi punom snagom dok ne stigne do postavljene vrijednosti. Razlika je samo u tome što se u prvom slučaju ne zaustavi kad treba.

Naglo hlađenje pa naglo zagrijavanje je ista greška iz drugog smjera. Ohlađen zid i namještaj ne vraćaju se besplatno, i upravo to je razlog zbog kojeg distributer savjetuje da se radijatori ne zatvaraju do kraja.

Kupovina efikasnije grijalice nema šta da poboljša. Federalni pravilnik o označavanju klase energijske efikasnosti izričito se ne primjenjuje na električne uređaje za lokalno grijanje prostora, uključujući infracrvene, pa klase koja bi se poredila nema. Razlog je jednostavan: kilovatsat struje daje tačno kilovatsat toplote, bez obzira na oblik uređaja i cijenu.

Individualno mjerilo bez regulacije mijenja raspodjelu, ne potrošnju. To nije razlog da se mjerilo ne ugradi, nego razlog da se uz njega odmah planiraju ventili i balansiranje.

Kad je u stanu hladnije nego što piše: umanjenje računa

Ako je u stanu hladnije od propisanog, dio računa se ne mora platiti. Umanjenje pri tome niko ne obračuna sam od sebe; ono se traži prijavom, i to u toku sezone grijanja.

U Kantonu Sarajevo umanjenje iznosi 6 posto za svaki stepen ispod 20 °C, uz propisano odstupanje od jednog stepena. Ako je u stanu ispod 12 °C, dnevni utrošak energije se ne naplaćuje i ostaju samo fiksni troškovi.

U Tuzli je umanjenje dato tabelom po izmjerenoj temperaturi. Za prostorije s projektnih 20 °C, na 19 °C umanjenja nema, na 18 °C je 8 posto, na 17 °C 16 posto, na 16 °C 24 posto, na 15 °C 32 posto, a na 13 °C polovina računa.

Postupak je u oba grada sličan, ali se rokovi i tačke na kojima zahtjev pada razlikuju.

Dvije zamke su na strani korisnika. Prva je vrijeme, jer se u Sarajevu prigovori podneseni van sezone grijanja smatraju neopravdanim, a umanjenje po pravilu teče od dana prigovora. Svaka sedmica odgađanja je izgubljen novac. Druga je stanje same prostorije, jer u uslove mjerenja ulaze zavjese, maske grijnih tijela, otvori za ventilaciju i položaj namještaja.

Uz to postoji i prigovor na sam iznos, koji je odvojena stvar od temperature. U Sarajevu se obračunati iznos osporava pisanim putem u roku od 15 dana od prijema računa, neosporeni dio se plaća, a davalac usluge je dužan odgovoriti s obrazloženjem u roku od 10 dana. Kad isporuka sasvim stane, prekid od tri dana ili duži se u zgradama bez mjerila ne naplaćuje, i to za broj dana prekida uvećan za jedan.

Ova pravila donose grad i kanton, pa u drugim mjestima važe opšti uslovi tamošnjeg distributera. Traži se uvijek isto: propisana temperatura po vrsti prostorije, način mjerenja i tabela ili procenat umanjenja.

Kako se provjeri da je mjera stvarno pomogla

Poređenje s prošlom godinom nije usluga snabdjevača nego njegova obaveza, i to obaveza pod kaznom.

U Federaciji BiH zakon traži da uz račun idu podaci o integralnim troškovima za potrošenu energiju, trenutnim cijenama i stvarnoj potrošnji, te poređenje sadašnje potrošnje s potrošnjom u istom periodu prethodne godine, po mogućnosti u grafičkoj formi. Obračunski interval ne smije biti duži od mjesec dana, a obračun mora biti prikazan jasno i razumljivo u računu ili uz njega. U Republici Srpskoj ista obaveza stoji u zakonu o energetskoj efikasnosti, uz mogućnost da obračun sadrži i poređenje s prosječnom potrošnjom kupca iste kategorije.

Za snabdjevača koji dostavi račun bez tih podataka propisana je novčana kazna od 5.000 do 15.000 KM, uz 1.000 do 3.000 KM za odgovorno lice. Raspon je isti u oba entiteta.

Jednom godišnje ide i više od poređenja. Snabdjevač mora kupce informisati o uticaju načina potrošnje energije na okoliš i uputiti ih na mjere efikasnosti, a u Republici Srpskoj su uz to propisani i kontakti fonda i davalaca energetskih usluga, te adrese stranica s uporednim dijagramima potrošnje.

Sirovo poređenje dvije zime ipak vara, jer zime nisu iste. Mjera koja to ispravlja zove se stepen-dan grijanja: zbir dnevnih razlika između referentne unutrašnje temperature od 18 °C i prosječne vanjske temperature, sabran po svim danima sezone. Kako se od te veličine gradi objašnjenje razlika u računu obrađeno je zasebno.

Federalna metodologija za izračun ušteda energije koristi referentne vrijednosti po mjestima. Iz njih se vidi i koliko se isti posao razlikuje od grada do grada.

Postupak je kratak. Uzmite potrošnju sezone u jedinici koju stvarno kupujete, u kilovatsatima, kubicima drva ili kilogramima peleta. Podijelite je stepen-danima te sezone. Dobijeni broj je potrošnja po stepen-danu i on se pošteno poredi s prošlom godinom, jer je iz njega izvađena razlika u vremenu. Puna računica sezone gradi se na istoj osnovi.

Dvije navike dijele provjeru od dojma. Mijenjajte jednu stvar odjednom i zapišite datum kad ste je uveli. Ako se u istoj sezoni ugrade ventili, zaptive prozori i promijeni raspored namještaja, na proljeće se neće znati šta je od toga radilo.

Vrijedi znati i koliko se u službenoj metodologiji vjeruje samoj promjeni navika. Mjera koja se sastoji od informisanja i podizanja svijesti priznaje se s najviše 1 do 2 posto prosječne potrošnje po osobi, uz životni vijek od dvije godine. Duže traje ono što se ne oslanja na pamćenje: ventil koji sam zatvori kad soba dođe do temperature i zaptivka koja stoji na krilu bez ičije pomoći.