Školarine na fakultetima u BiH - šta plaćate, kada i gdje nastaju dodatni troškovi

Iznos ne određuje država nego upravni odbor

Na državnom nivou postoji tačno jedna nadležnost u vezi s cijenom studija. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta ovlaštena je da daje preporuku o najnižim školarinama za sve studente na akreditovanim ustanovama, s ciljem usklađivanja na cijeloj teritoriji BiH. Preporuka nije cjenovnik i nikoga ne obavezuje.

Iznos utvrđuje ustanova. Okvirni zakon licenciranoj javnoj ustanovi izričito daje ovlaštenje da određuje i ubire školarinu i druge naknade, a naplaćeni novac ostaje njoj i troši se po statutu i finansijskom planu.

U Kantonu Sarajevo odluku o visini školarine i drugih naknada u kojima student učestvuje donosi upravni odbor. Na javnoj ustanovi iznos ide na prijedlog senata i uz prethodnu saglasnost Vlade, i smije biti različit za pojedine članice, a unutar članice i za pojedine studijske programe. Cjenovnik usluga, upisnina i drugih troškova studija je poseban akt, koji isti upravni odbor donosi također uz prethodnu saglasnost Vlade.

U Republici Srpskoj je podjela oštrija i ide po tome ko je student. Školarinu za redovnog studenta koji obnavlja godinu finansiranu iz budžeta ustanova samo predlaže, Ministarstvu, najkasnije do 31. marta za narednu akademsku godinu. Odluku o tom iznosu donosi Vlada, za sve studijske programe i posebno za svaku akademsku godinu. Školarinu za samofinansirajuće, vanredne i strane studente, upisninu i sve ostale naknade utvrđuje upravni odbor ustanove.

Na privatnoj ustanovi u Republici Srpskoj odluku donosi sama ustanova, uz istu obavezu da iznose objavi prije nego što raspiše konkurs. Zašto se ta nadležnost uopšte lomi po entitetima i kantonima, objašnjeno je uz podjelu nadležnosti u visokom obrazovanju.

Odluka o školarini i cjenovnik su dva različita akta

Školarina i naknade rijetko stoje na istom papiru. Jedan akt kaže koliko košta godina studija po statusu, drugi nabraja usluge koje se plaćaju po komadu. Ko pročita samo prvi, drugi mu stigne na šalteru u septembru.

U Kantonu Sarajevo ustanova mora objaviti visinu školarine i svih drugih naknada koje snosi student najkasnije sedam dana prije objave konkursa za upis. Sam konkurs onda mora sadržavati broj kandidata koji plaćaju školarinu i njenu visinu, a upravo te elemente za javne ustanove utvrđuje Vlada. Kad ih u konkursu nema, nešto nije objavljeno kako treba i to je pitanje za ustanovu prije prijave.

U Republici Srpskoj je rok vezan za raspisivanje konkursa: ustanova je dužna prije toga objaviti visinu školarine i ostale naknade za sve studijske programe, na način dostupan javnosti. Propuštena objava nije formalnost. Za nju je propisana novčana kazna od 3.000 do 9.000 KM za ustanovu i od 1.500 do 3.000 KM za odgovorno lice.

U Republici Srpskoj postoji i treći dokument. Student koji se upiše zaključuje ugovor s ustanovom, a taj ugovor obavezno sadrži odredbe o školarini i drugim finansijskim obavezama, uz zvanje koje se stiče i obim studija. Ako ustanova ugovor ne zaključi ili ga zaključi suprotno zakonu, i to je prekršaj. Ugovor se čuva, jer je to jedini papir na kojem obje strane stoje potpisane.

Status određuje ko plaća, a status se mijenja

Rang-lista ne kaže samo je li kandidat primljen, nego i u kojem je statusu. Od toga zavisi cijela računica godine, a status nije doživotan.

Dvije odredbe iz Republike Srpske su u praksi najskuplje kad se previde. Pravo na finansiranje iz budžeta koristi se samo na jednom studijskom programu i na istom nivou studija, pa svaki sljedeći upis na taj nivo ide o svom trošku. I druga: budžetski student koji se ispiše u toku prve godine dužan je prije ispisa platiti školarinu za tu godinu.

Kalendar plaćanja: koja stavka dospijeva kada

Troškovi ne dolaze odjednom. Neki nastanu prije nego što kandidat sazna je li primljen, neki se ponavljaju svakog semestra, a neki se pojave tek na kraju studija ili poslije njega.

Šta se stvarno uplati pri upisu semestra: tri primjera

Razlika između statusa i između ustanova najbolje se vidi na spisku uplatnica koje studentska služba traži na šalteru. Tri primjera ispod su datirani i vrijede za tačno određenu ustanovu i akademsku godinu.

Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je za ovjeru ljetnog i upis zimskog semestra u školskoj 2025/2026. godini od redovnog budžetskog studenta koji prvi put upisuje godinu tražio upisninu od 100,00 KM, članarinu za biblioteku od 10,00 KM, dvije odvojene uplate po 10,00 KM za informacioni sistem i 2,00 KM za upisni materijal. Redovni samofinansirajući student je na istom šalteru uz iste prateće stavke uplaćivao i školarinu od 1.800,00 KM, jednokratno ili u dvije rate po 900 KM, tako da prva rata ide uz upis u zimski, a druga uz ovjeru zimskog i upis u ljetni semestar.

Ista lista za studenta koji obnavlja godinu izgleda drugačije. Budžetski student je tada plaćao upisninu za obnovu od 200,00 KM, a samofinansirajući uz tih 200,00 KM i 100,00 KM po svakom nepoloženom predmetu, s tim što se i taj iznos mogao podijeliti na dva semestra.

Na Univerzitetu u Tuzli se i budžetski status naplaćuje izričito. Po odluci upravnog odbora od 10. jula 2024. godine, donesenoj uz prethodnu saglasnost Vlade Tuzlanskog kantona i u primjeni od akademske 2024/2025. godine, redovan student koji se finansira iz budžeta kantona i nema status zaposlenog lica participira u troškovima studija sa 100,00 KM pri upisu u svaki semestar. Ko u toku godine položi sve ispite iz nastavnog plana i ostvari prosjek 9,00 ili viši, pri upisu naredne godine plaća polovinu tog iznosa.

Samofinansirajući brucoši su po istoj odluci plaćali od 600,00 do 900,00 KM po semestru, zavisno od fakulteta. Dva mjeseca kasnije, 19. septembra 2024. godine, upravni odbor je uz novu saglasnost kantonalne vlade taj iznos za studente koji prvi put upisuju prvu godinu spustio na 100,00 KM po semestru, uz pravo na povrat više uplaćenog. Iznos se, dakle, mijenja i usred akademske godine. Zato cijena iz prošlogodišnjeg teksta ne vrijedi ni kao orijentacija.

Kako izgleda cjenovnik i šta u njemu tražiti

Dokument koji nosi te stavke ne zove se svuda isto. U Banjoj Luci je to troškovnik, u Sarajevu odluka o visini participacije cijena usluga, upisnina i drugih troškova studija. Sadržaj je isti: numerisan spisak naknada s iznosom uz svaku.

Troškovnik Univerziteta u Banjoj Luci za akademsku 2025/2026. godinu, koji je upravni odbor usvojio 4. juna 2025. godine, ima pedeset i jednu stavku. Prvih devet su školarine, razvrstane po ciklusu, statusu i članici, pa se za prvi ciklus samofinansirajućih kreću od 1.000,00 do 4.000,00 KM godišnje, uz 1.500,00 KM za sve članice koje nisu posebno navedene. Ispod školarina počinju administrativne stavke, i njih vrijedi pročitati do kraja.

• školarina za tvoj status, ciklus i članicu, jer se iznos razlikuje i unutar istog univerziteta
• upisnina, odnosno administrativni troškovi upisa semestra
• naknada za prijemni ili kvalifikacioni ispit i posebna naknada za programe na stranom jeziku
• ovjera semestra, uključujući naknadu za ovjeru propuštenu bez opravdanog razloga
• prijava ispita i izlasci na ispit poslije trećeg u istoj akademskoj godini
• polaganje ispita pred komisijom
• obnova godine i cijena po nepoloženom odnosno prenesenom predmetu
• priznavanje ispita s druge ustanove i prepis pri prelasku na drugi program iste ustanove
• uvjerenja, potvrde, prepis nastavnog plana i programa, te duplikati indeksa i isprava
• diploma, dodatak diplomi i uvjerenje o diplomiranju, uz stavku za prijevremeno izdavanje
• pregled, ocjena i odbrana završnog, master ili doktorskog rada
• ispisnica i naknada za ponovno sticanje statusa studenta
• priznavanje inostrane visokoškolske isprave po ciklusima
• stavke koje se izričito ne naplaćuju, jer i to u cjenovniku piše

Zadnja stavka spiska ima najpraktičniju svrhu. Banjalučki troškovnik za istu godinu izričito kaže da se prijava ispita ne naplaćuje, kao ni prijava i odbrana završnog odnosno diplomskog rada, a besplatna su i prva tri izlaska na ispit u akademskoj godini. Kad je nešto tako napisano, uplatnica za tu radnju je pitanje za studentsku službu prije nego trošak.

Obnova godine je mjesto gdje cijena skoči

Prag za narednu godinu je pitanje koje se gotovo nikad ne postavi na vrijeme. U Republici Srpskoj student stiče uslov za upis naredne godine ako je u upisanoj godini ostvario najmanje 45 ECTS bodova. Ko to ne ispuni, obnavlja godinu, uz pravo da prati nastavu i polaže ispite iz naredne godine do broja bodova koje je ostvario u prethodnoj.

Za budžetskog studenta u Republici Srpskoj je to trenutak kad se školarina uopšte pojavljuje. Zakon je i definiše upravo tako: kao iznos kojim redovni student sufinansira ukupne troškove godine koju obnavlja. Izuzetak je završna godina, koju student koji je prvi put obnavlja i dalje pohađa na teret budžeta.

Kako se ta cijena obračunava, vidi se u cjenovniku. U Banjoj Luci se obnova prvog ciklusa samofinansirajućim studentima obračunava proporcionalno broju nepoloženih ispita, s osnovicom od 50 posto utvrđene školarine, a vanrednim studentima po 60,00 KM za svaki nepoloženi ispit. Obnova apsolventskog staža ima svoje dvije stavke: ovjeru semestra i cijenu po prenesenom ispitu.

U Kantonu Sarajevo obnova prvo dira status, pa tek onda novčanik. Redovni student smije jednom obnoviti istu godinu i ostati redovan. Ako je obnovi drugi put, status mu se mijenja u redovnog samofinansirajućeg studenta, a to znači školarinu u punom iznosu za sve naredne godine.

Postoji i krajnji rok. Status redovnog studenta prvog ciklusa u Republici Srpskoj traje najduže dvostruko duže od trajanja programa, dakle osam godina za četverogodišnji studij, i istekom tog roka prestaje. Prestaje i kad student kojem ne miruju prava ne upiše narednu godinu ili ne obnovi upis u istu godinu u propisanom roku. U Kantonu Sarajevo status prestaje po istom osnovu.

Povratak nije besplatan. Banjalučki troškovnik za regulisanje ponovnog sticanja statusa studenta propisuje 200,00 KM, a uz to i naknadu po svakom ispitu koji se ponovo priznaje.

Kad se školarina ne plaća i šta to pravo ruši

Oslobađanja postoje, ali su vezana za kategoriju, za dokaz i za rok. Nijedno se ne priznaje na izjavu.

U Kantonu Sarajevo su od troškova školarine oslobođena djeca šehida i poginulih boraca, djeca ratnih vojnih invalida, djeca dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i djeca bez oba roditelja, pod uslovom da imaju prijavljeno prebivalište u tom kantonu, i to do navršenih 26 godina života. Pravo se gubi ako student drugi put zaredom obnovi istu godinu studija.

Lice s utvrđenim stopostotnim invaliditetom ima pravo upisa u statusu studenta oslobođenog školarine, i taj status ne može izgubiti. Uslovi su položen prijemni ispit, sposobnost obavljanja praktičnih zadataka u nastavi, stečeno pravo upisa na odgovarajući ciklus i dokaz nadležne institucije o statusu i procentu invaliditeta.

Postoji i put koji zavisi samo od ocjena. Redovni samofinansirajući student koji je tekuću studijsku godinu upisao prvi put, položio sve ispite iz te godine i po prosjeku ušao u 20 posto najbolje rangiranih na svom studijskom programu oslobađa se troškova školarine za nastavak studija i stiče status redovnog studenta. Rangira se po prosječnoj ocjeni na dan 30. septembra, a zakon posebno uređuje i slučajeve kad je rang-lista kratka ili kad na posljednjem mjestu stoji više studenata s istim prosjekom.

U Republici Srpskoj sličan prelazak postoji, ali ide kroz odobrenje. Redovni samofinansirajući student prvog ciklusa koji nije obnavljao nijednu prethodnu godinu i ima prosječnu ocjenu iznad 8,00 može od treće godine preći na finansiranje iz budžeta, na prijedlog vijeća članice i uz saglasnost Ministarstva.

Banjalučki troškovnik svoje kategorije veže za obnovu. Od plaćanja obnove školarine pri prvoj obnovi jedne godine oslobođeni su, među ostalima, djeca poginulih i nestalih boraca i djeca bez oba roditelja do navršenih 26 godina, te studenti s invaliditetom. Redovni studenti iz porodica u kojima dvoje ili više njih studira na javnim ustanovama u Republici Srpskoj, do navršenih 26 godina, plaćaju polovinu utvrđenog iznosa.

Za svaku kategoriju se traži potvrda nadležnog organa, često ne starija od šest mjeseci, i predaje se u roku koji propisuje konkurs. Kako se te kategorije prijavljuju i boduju razlikuje se po sistemima, pa se čita odnosno .

Troškovi na kraju studija i poslije njega

Zadnji red uplatnica dolazi kad je studij gotov. Diploma, dodatak diplomi i uvjerenje o diplomiranju su javne isprave, a njihovo izdavanje se u pravilu naplaćuje po cjenovniku.

U Banjoj Luci je za akademsku 2025/2026. godinu izdavanje diplome i uvjerenja o diplomiranju 100,00 KM, prijevremeno izdavanje diplome 200,00 KM, duplikat diplome 50,00 KM, a duplikat indeksa i duplikat dodatka diplomi po 25,00 KM. Pregled, ocjena i odbrana master rada su 500,00 KM, dok se odbrana doktorske disertacije po istom dokumentu ne naplaćuje.

Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu te stavke idu na depozitni račun kantona: 90 KM za izdavanje diplome, u dvije uplate, 30 KM za uvjerenje o završenom ciklusu studija i 20 KM za potvrdu o položenim ispitima. Ispis sa fakulteta je 50 KM.

Poslije diplome se mijenja i cijena običnih papira. Banjalučki troškovnik za uvjerenje o položenim ispitima i prosjeku ocjena svršenih studenata traži 30,00 KM, isto toliko za svako drugo uvjerenje ispisanim i svršenim studentima i za prepis nastavnog plana i programa, a 15,00 KM za duplikat uvjerenja o diplomiranju. Ispisnica na zahtjev studenta je 100,00 KM.

Isti spisak pokriva i priznavanje inostrane visokoškolske isprave, koje na toj ustanovi iznosi 500,00 KM za prvi ciklus, 1.000,00 KM za drugi i 1.200,00 KM za treći. Ko uopšte vodi taj postupak i kada se pokreće, razdvojeno je uz priznavanje diplome stečene u inostranstvu.

Prelazak unutar sistema ima svoju cijenu. Priznavanje ispita s druge visokoškolske ustanove naplaćuje se po prenesenom ispitu, prepis i priznavanje pri prelasku na drugi program iste ustanove ima zasebnu stavku, a ispiti položeni na razmjeni se po istom dokumentu ne naplaćuju.

Troškovi kojih u cjenovniku nema

Cjenovnik pokriva ono što ustanova naplaćuje. Ostatak troška ide preko tuđih računa i tu se procjena najčešće promaši.

Literatura je prva stavka i, za razliku od većine, može se izračunati unaprijed. Studijski program u Republici Srpskoj obavezno navodi obaveznu i pomoćnu literaturu, a nastavni plan se objavljuje prije početka nastave za narednu akademsku godinu, na način dostupan javnosti. U Kantonu Sarajevo opis studijskog programa sadrži literaturu za svaki predmet, a ustanova mora imati zbirni registar programa na svojoj stranici. Spisak knjiga se, dakle, može otvoriti prije nego što se plati prva rata.

Praksa, terenska nastava i laboratorijski rad su druga stavka. Kad su dio nastavnog plana, uz njih idu prevoz, smještaj na terenu, zaštitna oprema ili pribor, a školarina ih ne pokriva automatski. Odgovor se traži kod članice i u opisu programa, prije nego što semestar počne.

Ljekarsko uvjerenje za upis često je vezano za tačno određenu zdravstvenu ustanovu koju konkurs imenuje, pa se ni cijena ni termin ne biraju.

Najveću stavku obično nosi život u drugom gradu. Smještaj, prevoz i ishrana planiraju se odvojeno od fakultetskih uplata, a konkurs za dom se raspisuje po svom kalendaru i ne poklapa se s upisnim. Kako se na njega prijavljuje i šta se radi kad mjesta nema, pokriva prijava na studentski dom, a izvore pomoći za školarinu i troškove života stipendije i finansijska podrška. Nijedno od toga ne ulazi u računicu kao siguran novac dok ne postoji odluka ili ugovor.

Kako sastaviti računicu jedne studijske godine

Računica se pravi po dokumentima, ne po procjeni. Redoslijed ispod daje broj koji se u svakom koraku može provjeriti u nekom aktu.

1. Utvrdi u kojem si statusu primljen. Od toga zavisi hoće li školarina uopšte biti stavka i po kojem iznosu.
2. Otvori odluku o visini školarine za svoju članicu i svoj studijski program, a ne za univerzitet u cjelini.
3. Otvori cjenovnik ili troškovnik ustanove i prepiši stavke koje se plaćaju pri upisu semestra: upisninu, upisni materijal, članarine i naknade za informacioni sistem.
4. Dodaj naknade koje dolaze tokom godine: ovjeru semestra, ponovljene izlaske na ispit i polaganje pred komisijom, ako se naplaćuju.
5. Dodaj literaturu iz studijskog programa i troškove prakse ili terenske nastave, ako ih program predviđa.
6. Dodaj mjesečne troškove smještaja, prevoza i ishrane, odvojeno od fakultetskih uplata.
7. Napravi i drugu kolonu, za godinu koja se obnavlja: iznos obnove, cijenu po nepoloženom predmetu i, u Kantonu Sarajevo, mogući prelazak u samofinansirajući status.
8. Tek onda uporedi dva fakulteta.

Ako računica prolazi samo pod uslovom da student dobije dom, dobije stipendiju i ne obnovi nijedan predmet, računica ne prolazi. Pitanja koja se otvaraju i prije nego što se stigne do konkursa skupljena su uz izbor fakulteta.

Pitanja koja prije prve uplate imaju provjerljiv odgovor

Svako pitanje ispod ima pisani odgovor u nekom aktu ustanove. Šalju se mailom studentskoj službi, jer se na odgovor kasnije poziva.

• Koji akt utvrđuje moju školarinu i za koju akademsku godinu važi?
• Šta je tačno obuhvaćeno školarinom, a šta se plaća posebno?
• Plaća li se školarina jednokratno ili po semestru i do kojeg datuma dospijeva svaka rata?
• Koliko iznose upisnina i prateće naknade koje plaćam i kao budžetski student?
• Koliko košta obnova godine i obračunava li se po predmetu ili paušalno?
• Koliko bodova traži prelazak u narednu godinu i koliko se predmeta smije prenijeti?
• Mijenja li mi se status ako obnovim godinu i poslije koje obnove?
• Naplaćuju li se prijava ispita, ponovljeni izlazak i polaganje pred komisijom?
• Koliko koštaju uvjerenje, prepis ocjena, diploma i dodatak diplomi?
• Postoji li oslobađanje za moju kategoriju, koji se dokaz traži i do kada se predaje?
• Ima li moja članica vlastiti cjenovnik pored univerzitetskog i gdje je objavljen?

Ako odgovor na bilo koje od tih pitanja glasi da će se to riješiti kasnije, isto pitanje treba postaviti pisano i dobiti odgovor prije uplate. Poslije uplate odgovor više ne mijenja iznos.

Korisni linkovi

Ispod su tekstovi propisa i primjeri akata ustanova po kojima je ovaj pregled rađen. Za konkretan upis mjerodavni su akti same ustanove i konkurs za tekuću akademsku godinu.