Studentski status i prava - zdravstveno osiguranje, obnova godine, mirovanje i administrativni status

Redovan, samofinansirajući, vanredan i apsolvent

Riječ student pokriva nekoliko pravno različitih položaja. Razlika se ne vidi u indeksu i rijetko se objašnjava pri upisu, a odlučuje o tome koliko godina košta i šta se gubi kad nešto pođe naopako.

Definicije nisu svugdje iste. Zakon Kantona Sarajevo redovnog studenta određuje kao onog ko je obavezan prisustvovati nastavi i redovno izvršavati obaveze iz pravila studiranja, a vanredni studij kao model s prilagođenim planom i nastavnim procesom prema obavezama studenta. Šta se u praksi mijenja kad se s redovnog pređe na vanredno razrađuje poseban vodič o vanrednom studiranju, a koliko koja stavka košta pregled školarina i pratećih troškova.

Apsolvent je poseban slučaj. U Kantonu Sarajevo student javne ustanove koji je u posljednjoj studijskoj godini odslušao sve predmete stiče status apsolventa i ima pravo polagati nepoložene ispite u svim rokovima te studijske godine. Ako ih ne položi, obnavlja završnu godinu u statusu apsolventa ponovca. Onaj ko je položio sve osim završnog rada, rad smije braniti u toku tekuće godine bez obzira na ispitne rokove. Zakoni Republike Srpske i Brčko distrikta apsolventa uopšte ne navode kao kategoriju, pa se tamo sve svodi na to šta o toj godini kažu pravila studiranja.

Koliko bodova nosi narednu godinu, a koliko se smije prenijeti

Prag za narednu godinu je najkorisniji broj u cijelom studiju, a najrjeđe se sazna na vrijeme. Republika Srpska ga izražava kao broj osvojenih bodova. Kantoni i Brčko distrikt umjesto praga postavljaju granicu onoga što se smije prenijeti, pa se pitanje okreće: ne koliko si položio, nego koliko ti je ostalo.

U Republici Srpskoj isti član nosi i prag od 45 bodova i pravo prenosa, pa student koji je skupio 40 ili 44 boda iz samog teksta ne može pouzdano zaključiti upisuje li narednu godinu ili je obnavlja. Odgovor daju pravila studiranja tvoje ustanove i tvoja studentska služba. Traži ga napismeno i prije nego što upisni rok istekne, jer poslije roka ostaje molba, a ne pravo.

Uslov o preduslovu ruši više planova nego sam broj bodova. Predmet koji je uslov za slušanje nekog predmeta u narednoj godini ne može se prenijeti čak i kad je bodovna kvota ispunjena. U Kantonu Sarajevo se na to nadovezuje još jedno pravilo: ko je prenio ispite, ne može upisati još jednu višu godinu dok ih ne položi. Prenos, dakle, nije odgoda bez posljedica nego jednokratni predah.

Šta obnova godine stvarno mijenja

Obnova se doživljava kao izgubljena godina. Skuplja je od toga, jer u većini nadležnosti mijenja i to ko plaća studij.

U Republici Srpskoj je veza između obnove i novca napisana izričito. Školarina na javnoj ustanovi je definisana kao iznos kojim redovan student upisan na budžetsku kvotu sufinansira ukupne troškove jedne godine ako ne ispuni uslove za upis naredne, odnosno ako obnavlja godinu. Budžet pokriva prvu i svaku narednu godinu koju student prvi put upisuje. Izuzetak postoji i vrijedi ga znati: student koji prvi put obnavlja završnu godinu i dalje se finansira iz budžeta. Postoji i obrnut slučaj koji iznenadi: budžetski student koji se ispiše u toku prve godine dužan je prije ispisa platiti školarinu za tu godinu.

U Kantonu Sarajevo se broji. Prva obnova iste godine ne dira status redovnog studenta. Druga obnova iste godine ga mijenja u status redovnog samofinansirajućeg studenta. Isti prag pogađa i oslobođenja: djeca šehida i poginulih boraca, djeca ratnih vojnih invalida i dobitnika ratnih priznanja te djeca bez oba roditelja s prebivalištem u Kantonu ne plaćaju školarinu do 26. godine, ali to pravo gube ako drugi put zaredom obnove istu godinu. Lice sa stoprocentnim invaliditetom je od tog gubitka izuzeto.

Naplata prati obnovu i tamo gdje status ostaje netaknut. U Zeničko-dobojskom kantonu student pri svakom ponovnom polaganju završnog ili popravnog ispita iz predmeta u godini koju obnavlja plaća naknadu u visini koju utvrdi senat. U Tuzlanskom kantonu visinu participacije za obnavljače utvrđuje upravni odbor ustanove. U Brčko distriktu obaveza nije samo novčana: ko obnavlja godinu, dužan je ponovo prisustvovati nastavi iz predmeta koje nije položio.

Put natrag na budžet postoji, ali se ne dobija sam. U Kantonu Sarajevo se samofinansirajući student prvog, drugog ili integrisanog ciklusa oslobađa školarine za nastavak studija ako je tekuću godinu upisao prvi put, položio sve ispite iz nje i po prosjeku ušao u najboljih 20 posto na svom programu u toj godini. Rangira se prema prosjeku na dan 30. septembra. U Tuzlanskom kantonu redovan budžetski student ostaje na budžetu ako je u akademskoj godini stekao 60 bodova ili ako je prenio bodove u dozvoljenom obimu, a samofinansirajući brucoš koji ostvari 60 bodova ili uslov za narednu godinu prelazi na budžet. U Republici Srpskoj je taj put uži: izuzetno, na prijedlog vijeća članice i uz saglasnost Ministarstva, pravo na budžetsko finansiranje može se priznati od treće godine prvog ciklusa studentu koji nije obnavljao prethodne godine i ima prosjek iznad 8,00.

Mirovanje prava i obaveza: kratak spisak razloga i još kraći rok

Mirovanje prava i obaveza je jedini institut koji zaustavlja sat. Dok traje, status se ne gubi zato što godina nije upisana. Zato je i najstrože uslovljen: propisi nabrajaju razloge, traže dokaz i vežu zahtjev za rok.

Zakon Republike Srpske razloge navodi u pet tačaka, uz šestu koja upućuje na opšti akt ustanove. To su teža bolest, boravak na stručnoj praksi u trajanju od najmanje tri mjeseca a najviše godinu dana, održavanje trudnoće, njega djeteta do navršenih godinu dana i vršenje rukovodnih funkcija u studentskom predstavničkom tijelu u trajanju od najviše jednog mandata. Tuzlanski kanton ima kraći spisak: teža bolest, njega djeteta do godinu dana života i održavanje trudnoće, uz otvorenu tačku za slučajeve iz općeg akta.

U Zeničko-dobojskom kantonu prava i obaveze miruju dok je student na porodiljskom odsustvu ili tokom bolesti zbog koje nije mogao pohađati nastavu i polagati ispite, a to utvrđuje dekan na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja nadležne zdravstvene ustanove. Ostali razlozi idu po statutu, mirovanje traje najduže godinu dana, i zahtjev se podnosi u vrijeme upisa prvog semestra tekuće akademske godine. Brčko distrikt također ograničava mirovanje na godinu dana i priznaje tešku bolest zbog koje student nije mogao pohađati nastavu i polagati ispite, porodiljsko odsustvo i razloge iz statuta. Postojanje razloga dokazuje se aktom nadležne zdravstvene ili druge ustanove, a zahtjev ide rukovodiocu organizacione jedinice, koji odlučuje i zadržava pravo da opravdanost provjeri.

Zakon Kantona Sarajevo razloge ne nabraja, nego ih prepušta aktima ustanove. Zna se ipak ko odlučuje i kome se žali: o mirovanju rješenjem odlučuje dekan, a po prigovoru studenta na to rješenje odlučuje vijeće članice. Uz to, studentima s posebnim statusom, među kojima su studenti s invaliditetom, trudnice, porodilje, samohrani roditelji i roditelji djeteta kojem je potrebna posebna njega, priznato je pravo na individualizaciju nastavnog procesa, a ono izričito uključuje i pauziranje studijskog procesa.

Kada prestaje status studenta, a kada samo status redovnog studenta

Dvije stvari se stalno brkaju. Prestanak statusa studenta znači da više nisi student. Prestanak statusa redovnog studenta znači da jesi student, ali pod drugim uslovima i najčešće uz punu školarinu.

Prvo je gotovo isto svuda. Okvirni zakon status studenta gasi završetkom programa i dobivanjem stepena, ispisom prije završetka studija, i onda kad student ne upiše narednu godinu ili ne obnovi upis u istu godinu u propisanom roku, a ne miruju mu prava i obaveze. Isti tekst, gotovo doslovno, ponavljaju zakoni Republike Srpske, Kantona Sarajevo, kantona u Federaciji i Brčko distrikta, uz dodatnu tačku o disciplinskoj mjeri isključenja.

Drugo se razlikuje, i tu nastaju iznenađenja.

Zdravstveno osiguranje: šta ga tačno drži, a šta ga lomi

Školovanje je samostalan osnov zdravstvenog osiguranja, a drži ga potvrda o redovnom studiranju za tekuću akademsku godinu. Dobna granica je 26 godina u Federaciji i Republici Srpskoj, a 27 u Brčko distriktu, i poslije nje osnov prestaje bez obzira na broj preostalih ispita. Ko podnosi prijavu, koji dokumenti idu uz nju i u kojim rokovima, razrađeno je u vodiču za zdravstveno osiguranje učenika i studenata. Ovdje je samo ono što taj osnov lomi iz pravca statusa.

Federalni zakon to pravo veže za svojstvo, ne za upis. Učenici srednjih škola i redovni studenti viših i visokih škola te fakulteta koji su državljani Federacije, imaju prebivalište na njenoj teritoriji i nisu osigurani kao članovi porodice osiguranika, imaju zdravstvenu zaštitu u istom obimu kao članovi porodice osiguranika. Zakon zatim dodaje rečenicu koja rješava sve sporove: to pravo pripada dok ta lica imaju svojstvo učenika, odnosno redovnog studenta. Onog dana kad prestane svojstvo, prestaje i osnov, bez obavještenja i bez prelaznog perioda.

• Prelazak na vanredni studij. Federalni zakon osnov iz školovanja daje učenicima srednjih škola i redovnim studentima, a vanredni studij u toj odredbi ne stoji.
• Prestanak statusa redovnog studenta poslije obnova ili poslije isteka dvostrukog roka u Republici Srpskoj. Potvrda o redovnom statusu tada više ne postoji, a bez nje nema ni osnova.
• Diplomiranje. Status prestaje završetkom programa. U Federaciji rok za prijavu službi za zapošljavanje teče od kraja školske godine u kojoj je školovanje završeno, a ne od dana odbrane rada, pa datum diplome i datum od kojeg se broji rok najčešće nisu isti dan.
• Zaposlenje. Prijavu preuzima poslodavac i školski osnov se zatvara, a kad taj posao prestane, stari osnov se ne vraća sam.
• Mirovanje studija. Zakoni o visokom obrazovanju o tome ne govore ništa, pa se odgovor traži kod nadležnog zavoda ili fonda prije nego što mirovanje počne.

Potvrde i uvjerenja: šta ustanova mora izdati

Studentska služba nije šalter dobre volje. U poslovima u kojima izdaje javne isprave visokoškolska ustanova vrši javna ovlaštenja, a zakoni tačno nabrajaju šta te isprave jesu.

• studentska knjižica, odnosno indeks
• diploma o stečenom zvanju i dodatak diplomi
• uvjerenje o položenim ispitima
• uvjerenje o stečenom zvanju
• uvjerenje o ekvivalenciji ranije stečenog zvanja s novim
• uvjerenje o završenom programu cjeloživotnog učenja
• rješenje o akademskom priznavanju kvalifikacija
• certifikat o završenom kratkom programu studija

Dva dokumenta s tog spiska traže se prekasno. Prvi je isprava o savladanom dijelu studijskog programa: u Republici Srpskoj ustanova je na zahtjev studenta izdaje, a sadrži nivo, vrstu i sadržaj studija i postignute rezultate. To je dokument koji ti treba kad se ispisuješ ili prelaziš na drugu ustanovu, a ne kad tamo već sjediš. Drugi je uvjerenje o stečenom zvanju, koje pokriva razmak između kraja studija i izdavanja diplome. U Republici Srpskoj se izdaje u roku od sedam dana od dana završetka ciklusa i važi do izdavanja diplome, a u Kantonu Sarajevo istu ulogu ima uvjerenje o diplomiranju kao javna isprava.

Potvrda o statusu i upisanoj godini nije na zakonskom spisku javnih isprava, ali se izdaje iz iste evidencije. Zato o njenom sadržaju odlučuje onaj ko je traži, ne onaj ko je izdaje. Prije nego što je naručiš, pitaj organ kojem je predaješ tri stvari: mora li u njoj izričito stajati da je studij redovan, mora li stajati akademska godina i koliko dana smije biti stara. Potvrda iz prethodnog semestra ne pokriva novu godinu, a stara potvrda bez datuma se vraća.

Jezik i oblik su također stvar zahtjeva. U Republici Srpskoj se javne isprave izdaju na ćiriličnom ili latiničnom pismu, zavisno od toga šta student zatraži, a diplomu i dodatak diplomi ustanova je na zahtjev dužna izdati i na engleskom jeziku. Ako dokument ide u inostranstvo ili u drugi upravni postupak, provjeri traži li se original ili je dovoljna , jer se od toga razlikuje i broj primjeraka koje naručuješ. Dodatak diplomi je uz to i osnovna podloga za .

Godišnji ciklus i datumi koji se ne pomjeraju

Studentska godina ima svoj ritam, i skoro svaki propušten rok u njoj ima tačan datum. Ovako izgleda kad se poređa.

Šta uraditi čim vidiš da će se status promijeniti

Promjena statusa se rijetko desi preko noći. Obično se vidi mjesecima unaprijed, a propusti se zato što niko ne postavi konkretna pitanja. Ovih šest poteza vrijedi napraviti čim postane jasno da godina neće izaći kako je planirano.

1. Otvori pravila studiranja svoje ustanove i pročitaj odredbe o upisu naredne godine, prenosu ispita i obnovi. Iskustvo starije generacije ne vrijedi, jer se ta pravila mijenjaju, a ne mogu se mijenjati tokom akademske godine.
2. Pitaj studentsku službu napismeno: koliko ti bodova nedostaje, do kojeg datuma se odlučuje, koji predmet je preduslov i koliko košta svaka od opcija.
3. Ako razlog za mirovanje postoji, prikupi dokaz iz zdravstvene ili druge nadležne ustanove i predaj zahtjev u roku, a ne kad problem već proizvede posljedicu.
4. Provjeri kod nadležnog zavoda ili fonda šta se dešava s tvojim osnovom zdravstvenog osiguranja i koji rok imaš za novu prijavu.
5. Ako imaš stipendiju ili mjesto u domu, javi se onome ko ih dodjeljuje. Uslovi za nastavak isplate i za zadržavanje sobe pišu u tom konkursu, ne u zakonu o visokom obrazovanju.
6. Sačuvaj svaku odluku, rješenje, potvrdu i prepisku. Bez pisanog traga ne postoji ni prigovor ni dokaz da si tražio na vrijeme.

Prije upisa je korisno znati i pod kojim uslovima se godina uopšte obnavlja na programu koji biraš, jer se od toga računa stvarno trajanje studija. Ta pitanja skuplja vodič za izbor fakulteta.

Ako odluka ode protiv tebe

Odluka o statusu nije stvar dobre volje službenika i ne mora se prihvatiti onakva kakva je saopštena usmeno. Prvo pravilo je da se traži pisano.

Brčko distrikt je to napisao najjasnije. Visokoškolska ustanova postupa po Zakonu o upravnom postupku kad rješava o pojedinačnim pravima i obavezama studenta, i to izričito kod upisa u prvu godinu, upisa u narednu godinu, prava na izdavanje diplome, mjere isključenja i obaveze plaćanja troškova studija. To znači rješenje s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, a ne odgovor na hodniku. Istim putem ide i kantonalni propis o studentskom zdravstvenom osiguranju u Sarajevu, koji za sva pitanja koja sam ne uređuje upućuje na Zakon o upravnom postupku.

Sudska zaštita postoji u cijeloj zemlji. Okvirni zakon studentima daje pravo da pred nadležnim sudom ospore konačne odluke ustanove koje se na njih odnose, a zakon Tuzlanskog kantona to ponavlja bez sužavanja: studenti imaju pravo pred nadležnim sudom osporiti sve konačne odluke visokoškolske ustanove koje se na njih odnose. Prije suda, međutim, gotovo uvijek postoji brži put unutar ustanove.

• Mirovanje u Kantonu Sarajevo: o zahtjevu rješenjem odlučuje dekan, a po prigovoru studenta na to rješenje odlučuje vijeće članice.
• Ocjena u Republici Srpskoj: prigovor se podnosi u roku od dva dana od dobijanja ocjene, nadležni organ odlučuje u roku od tri dana, i ta odluka je konačna.
• Treći pad na istom ispitu u Republici Srpskoj: student na lični zahtjev polaže pred ispitnom komisijom.
• Komisijsko polaganje u Kantonu Sarajevo: organizuje se na opravdan zahtjev studenta ili nastavnika, a nastavnik čijom ocjenom student nije zadovoljan ne može biti ni član ni predsjednik komisije.
• Odbačen zahtjev za studentsko zdravstveno osiguranje u Kantonu Sarajevo: žalba nije dopuštena, ali se upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu može pokrenuti u roku od 30 dana od prijema rješenja. Prije toga postoji i kraći put, jer Ministarstvo kod nepotpune dokumentacije poziva na dopunu u roku od sedam dana.
• Disciplinski postupak u Tuzlanskom kantonu: pokreće se u roku od šest mjeseci od saznanja za povredu i počinioca, a najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana kada je povreda učinjena.

Korisni linkovi

Pravila o statusu stoje u zakonu tvoje nadležnosti i u pravilima studiranja tvoje ustanove, a oboje se mijenja. Ispod su izvori na kojima se provjeravaju tekstovi propisa i uslovi za zdravstveno osiguranje.