Vanredno studiranje u BiH - kome ima smisla i šta je drugačije u praksi

Vanredno, redovni samofinansirajući i DL nisu isto

Prava koja moraš provjeriti prije prve uplate

Najveća greška kod vanrednog studija je pretpostavka da student ima ista prava kao redovan student. Neka prava mogu zavisiti od statusa, mjesta, ustanove i lokalnog sistema.

• da li vanredni student može konkurisati za dom
• da li ima pravo na studentsku menzu ili subvencionisanu ishranu
• da li status utiče na zdravstveno osiguranje
• da li može aplicirati za stipendiju
• da li ima pravo na studentske popuste ili potvrde
• da li praksa i vježbe traže fizičko prisustvo
• da li se može prebaciti iz vanrednog u redovni status ili obrnuto

Vanredni status se mora gledati zajedno sa studentskim statusom i pravima. Pitanja o domu, stipendiji, zdravstvenom osiguranju i potvrdi o studiranju ne treba ostavljati za nakon uplate, jer tada odluka često već ima finansijske posljedice.

Kome vanredno može imati smisla

Vanredno ima smisla kada student zna da ne može pratiti redovan raspored, ali može samostalno organizovati učenje i dolaske na obavezne termine. Nema smisla ako se bira samo zato što djeluje lakše, jer nedostatak strukture često oteža završavanje.

Stvarni teret vanrednog studija vidi se u kalendaru

Prije uplate treba napraviti sedmični i semestralni kalendar. Ako u kalendaru nema mjesta za posao, predavanja, vježbe, učenje, putovanja i rokove, problem nije motivacija nego loš plan.

1. Zapiši radno vrijeme ili porodične obaveze.
2. Traži raspored obavezne nastave, vježbi i konsultacija.
3. Zapiši ispitne rokove i minimalno vrijeme za pripremu.
4. Dodaj putovanje i smještaj ako studiraš u drugom gradu.
5. Izračunaj trošak godine: školarina, prevoz, literatura, ispiti, obnova.
6. Provjeri šta se dešava ako ne položiš dovoljno predmeta.
7. Tek onda odluči da li je vanredno održivo.

Trošak vanrednog nije samo školarina

Vanredni student često plaća školarinu, ali trošak se ne završava tu. Ako radi, trošak može biti slobodan dan, putovanje, smještaj tokom ispitnog roka, literatura, komisijski ispit ili obnova godine. Ako studira u drugom gradu, svaki dolazak na ispit ima cijenu.

Prije odluke treba pitati fakultet: da li se plaća po godini ili po predmetu, šta se plaća kod obnove, da li se plaćaju prijave ispita, koliko koštaju potvrde i da li postoje dodatne naknade za vanredni status.

Ako student radi, treba računati i izostanke s posla, putovanja na ispite, plaćanje materijala i rizik da se predmet prenese u narednu godinu. Zato se vanredno studiranje upoređuje s ukupnim troškom studija, a ne samo s cijenom semestra.

Prelazak iz vanrednog u redovno ili obrnuto

Neki studenti planiraju početi vanredno pa se kasnije prebaciti na redovno, ili obrnuto. To nije uvijek jednostavno. Prelazak zavisi od pravila fakulteta, broja mjesta, položenih predmeta, ECTS bodova, statusa finansiranja i rokova.

Ako je prelazak važan dio plana, ne treba ga ostaviti kao pretpostavku. Studentskoj službi treba poslati konkretno pitanje: da li je prelazak moguć, kada, pod kojim uslovima, koliko košta i da li mijenja prava na dom, stipendiju ili zdravstveno osiguranje.

Pitanja prije prve uplate

• Koliko je obaveznih dolazaka u semestru?
• Da li su vježbe, laboratorije ili praksa obavezne uživo?
• Kada se održavaju ispiti i konsultacije?
• Da li vanredni studenti imaju pravo na dom, menzu, stipendiju i zdravstveno osiguranje?
• Koliko košta godina, obnova i prijava ispita?
• Može li se promijeniti status i pod kojim uslovima?
• Šta se dešava ako nema dovoljno kandidata za vanrednu grupu?

Vanredno je dobar izbor samo kad je plan konkretan

Vanredno studiranje treba birati hladne glave. Ako fakultet ne može jasno objasniti raspored, prava, troškove i obavezne dolaske, student nema dovoljno informacija za uplatu. Ako plan postoji, vanredno može biti dobar put za osobu koja radi ili ima druge obaveze. Ako plan ne postoji, vanredno lako postane skupa odgoda završetka studija.

Ako kandidat još nije siguran šta želi studirati, bolje je prvo uraditi odabir fakulteta i smjera, pa tek onda odlučiti da li je vanredno forma koja podržava taj izbor.

Samoprovjera prije odluke za vanredno

Vanredno studiranje je održivo samo ako student realno može izdržati ritam bez svakodnevne strukture. Prije uplate vrijedi odgovoriti na nekoliko teških pitanja.

Kada vanredno nije dobar izbor

Vanredno nije dobar izbor ako kandidat nema stabilan raspored, ne može doći na obavezne termine, računa da će učiti samo pred ispit ili bira status samo zato što nije prošao redovni upis. U tim slučajevima je bolje provjeriti drugi program, drugi rok ili realno odgoditi upis nego platiti godinu koja se neće moći završiti.

Također, ako je cilj studentski dom, stipendija, zdravstveno osiguranje preko studentskog osnova ili redovna praksa, vanredni status se mora provjeriti posebno. Cijena loše pretpostavke može biti veća od same školarine.

Rad uz vanredno studiranje: realan test sedmice

Student koji radi treba napraviti realan raspored jedne sedmice: posao, prevoz, obroci, učenje, konsultacije, vježbe, ispitni rokovi i odmor. Ako u kalendaru nema najmanje nekoliko stabilnih blokova za učenje, vanredno će se svesti na kampanjsko spremanje ispita.

Poseban problem su prakse, laboratorije i terenska nastava. I kod vanrednog statusa neki programi mogu tražiti fizičko prisustvo. Ako poslodavac ne dopušta slobodne dane ili smjene nisu fleksibilne, to treba znati prije uplate, ne kad obavezne vježbe počnu.

Ako raspored već sada nema mjesta za učenje, vanredno studiranje neće magično otvoriti vrijeme. Dobar test je jedna obična radna sedmica: posao, prevoz, porodične obaveze, učenje i ispitni rokovi. Ako u toj sedmici ne postoji realan prostor, odluku treba odgoditi ili promijeniti plan.

Korisni linkovi

Za provjeru koristi službene konkurse, registre i stranice ustanova. Linkovi ispod su polazne tačke; za konkretan upis uvijek se čita aktuelni konkurs fakulteta ili univerziteta.