Zdravstveno osiguranje za učenike i studente u BiH: ko ima pravo, ko prijavljuje i šta pripremiti

Preko roditelja ili na svoje ime

Prijava ne kreće od škole nego od domaćinstva: prvo se gleda ima li iko u kući aktivan osnov osiguranja. Ako ima, dijete i učenik idu na njegovu prijavu. To je prijava člana porodice, sa svojim uslovima i svojim spiskom dokumenata, i za veliku većinu đaka je to jedini put kojim ikada prođu.

Kad takvog nosioca nema, školovanje otvara osnov samo po sebi. U Federaciji učenik srednje škole i redovan student koji nije osiguran preko porodice imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom obimu kao član porodice osiguranika, uz uslov da su državljani s prebivalištem na teritoriji Federacije. U Republici Srpskoj školska djeca i studenti do kraja školovanja imaju svojstvo osiguranog lica i onda kada iza njih ne stoji nijedan osiguranik, pa dio tih kategorija Fond prijavljuje sam.

Osnov je pritom uvijek jedan. Sistem ne vodi dvije aktivne prijave za istu osobu, pa čim student zasnuje radni odnos, poslodavac ga prijavljuje i školski osnov se zatvara. Kad taj posao prestane, školski osnov se ne vraća sam. Potvrda se ponovo predaje.

Prijava ide fondu prema prebivalištu. U Federaciji su to kantonalni zavodi, u Republici Srpskoj Fond zdravstvenog osiguranja RS, u Brčkom Fond distrikta. Kako je sistem podijeljen i šta znači aktivan status objašnjeno je u osnovnom vodiču kroz zdravstveno osiguranje.

Do koje godine školovanje nosi osiguranje

Dobna granica je jedino što svi propisi postavljaju izričito, i jedino što se među njima stvarno razlikuje. Do nje pravo teče dok traje redovno školovanje. Poslije nje prestaje bez obzira na to koliko je ispita ostalo.

Master i doktorat ne pomjeraju granicu. U Republici Srpskoj to je i napisano: pravo djeteta preko roditelja traje do završetka redovnog obrazovanja prvog ciklusa studija, pa upis drugog ciklusa ne vraća osnov koji je prestao diplomom. Federacija i Brčko distrikt cikluse ne razdvajaju, nego govore o redovnom školovanju do dobne granice, tako da student koji drugi ciklus upiše prije 26. odnosno 27. rođendana ostaje u sistemu do te godine.

Student koji na taj rođendan još studira gubi osnov iz školovanja tog dana i mora naći drugi: zaposlenje, prijavu službi za zapošljavanje ako ispunjava uslove, ili lično plaćanje doprinosa. Raspitajte se prije tog datuma, ne poslije.

Ko podnosi prijavu i gdje

Prijavljuje onaj ko stvara osnov: roditelj za dijete koje se osigurava preko njega, poslodavac za zaposlenog, student bez porodičnog osnova za sebe. Odstupanja postoje i vrijedi ih znati prije nego što uzmete slobodan dan.

• Dijete i učenik do 15 godina: prijavu podnosi roditelj kao nosilac, uz rodni list i ostale osnovne dokumente djeteta.
• Učenik stariji od 15 godina: dokaz o školovanju se traži, ali ga porodica ne mora uvijek donositi. Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo zatražio je od osnovnih škola spiskove učenika koji su napunili 15 godina, pa za tu djecu roditelji ne nose potvrde.
• Redovan student bez porodičnog osnova u Kantonu Sarajevo: zahtjev se predaje Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade, preko protokola Kantona, a rješenje donosi ministrica. Zavod tu ne odlučuje, nego evidentira.
• Republika Srpska: za pojedine kategorije osiguranih lica bez osiguranika prijavu podnosi Fond, pa se dio djece i učenika nađe u evidenciji bez zahtjeva porodice. To se ipak provjerava, ne pretpostavlja.
• Maloljetnik bez roditelja nosioca: prijava ide preko centra za socijalni rad ili kao posebna kategorija kod nadležnog fonda.
• Student koji se zaposli: prijavu preuzima poslodavac, a raniji osnov se zatvara.

Dokumenti koje pripremiti

Jedan dokument nosi cijeli osnov: potvrda o redovnom školovanju za tekuću godinu. Sve ostalo dokazuje identitet, prebivalište i to da drugog osnova nema.

• Potvrda ili uvjerenje o redovnom školovanju za tekuću školsku, odnosno akademsku godinu, izdato od sekretarijata škole ili studentske službe. Original, ne neovjerena fotokopija.
• Lična karta za starije od 15 godina, odnosno rodni list djeteta i lična karta roditelja za mlađe.
• JMB učenika ili studenta, a kod prijave preko porodice i JMB nosioca.
• Uvjerenje Porezne uprave FBiH da se student i njegovi roditelji ne nalaze u Jedinstvenom sistemu registracije kao osiguranici. U Kantonu Sarajevo se traži da nije starije od sedam dana.
• Dokaz o prebivalištu. Zavod Kantona Sarajevo je u maju 2024. ukinuo obavezu dostavljanja CIPS prijave jer podatke preuzima direktno iz evidencije IDDEEA-e, ali kantonalno ministarstvo u svom spisku za studente prijavu prebivališta i dalje navodi.
• Za dijete nesposobno za samostalan život i rad: medicinska dokumentacija i nalaz nadležne komisije, jer se tu pravo ne veže za školovanje.

Redovan, vanredan i apsolvent

Riječ redovan nije stilska. Ona je uslov.

Federalni zakon osnov iz školovanja daje učenicima srednjih škola i redovnim studentima viših i visokih škola i fakulteta. Vanredan studij se u toj odredbi ne spominje. U Republici Srpskoj je pravo djeteta preko roditelja vezano za redovno obrazovanje prvog ciklusa, a u Brčkom za redovno pohađanje škole ili fakulteta. Posljedica je ista u sve tri nadležnosti: vanredan student nema osnov iz školovanja i mora ga tražiti drugdje, kroz zaposlenje, prijavu na službu za zapošljavanje ako ispunjava uslove, ili preko roditelja ako uslovi za člana porodice još stoje.

Apsolventski staž zakoni ne poznaju. Nijedan od tri propisa apsolventa ne navodi kao kategoriju, pa se pitanje svodi na jedno: hoće li vam studentska služba za tu akademsku godinu izdati potvrdu o statusu redovnog studenta. Ako hoće, fond ima dokaz koji traži. Ako neće, osnov je prestao bez obzira na to koliko ispita još stoji.

Honorarni angažman tu ništa ne mijenja. Ugovor o djelu ni u jednom entitetu ne otvara osnov zdravstvenog osiguranja. U Federaciji ga ne otvaraju ni privremeni i povremeni poslovi, dok su u Republici Srpskoj oni osnov, ali po sniženim stopama doprinosa. Student koji radi preko omladinske zadruge ili honorarno zato ostaje na osnovu iz školovanja i ne treba pretpostaviti da ga je neko usput prijavio.

Studiranje u drugom gradu, kantonu ili entitetu

Većina studenata u BiH studira van mjesta prebivališta, a zdravstvena nadležnost za njima ne ide. Student ostaje osiguranik fonda prema prebivalištu, najčešće prebivalištu roditelja nosioca, i onda kad četiri godine spava u drugom entitetu.

Prijava boravišta u mjestu studiranja to ne mijenja. Ona je obaveza po propisima o prebivalištu i korisna je za administrativne provjere, ali ne prenosi zdravstveni status u novi fond.

• Prije prve potrebe za ljekarom pitajte matični fond kako se konkretno koristi zdravstvena zaštita u drugom kantonu ili entitetu. Odgovor nije svugdje isti i traži se unaprijed, ne u čekaonici.
• Hitna pomoć se pruža bez obzira na to gdje je osoba prijavljena. Račune, otpusna pisma i uputnice sačuvajte, jer bez njih nema ni razgovora o refundaciji.
• Ako se uz studij stvarno mijenja prebivalište, a ne samo adresa stanovanja, prelazak u drugi kanton ili entitet ima svoj postupak i svoje rokove, a između njih razmak u kojem se lako ostane bez pokrića.

Prekid, promjena fakulteta i kraj školovanja

Ovdje nastaje gotovo svaka rupa u pokriću. Osnov iz školovanja prestaje tiho, na dan kad prestane status, a novi ne kreće dok ga neko ne prijavi. Federalni zakon zato propisuje rokove u kojima se prijava mora obaviti da bi se pravo zadržalo.

Rokovi iz tabele vrijede u Federaciji. U Republici Srpskoj i Brčkom postupak vodi Fond, pa se rok provjerava kod njega.

Promjena fakulteta ne prekida pravo ako se nova potvrda preda odmah. Stara potvrda pokriva staru godinu i ništa više, a razmak između ispisa i nove prijave je stvaran, ne administrativan.

Rješenje kojim je priznat studentski osnov nije trajno. U Kantonu Sarajevo ono prestaje čim student prekine studij, zasnuje radni odnos ili se osigura po drugom osnovu, a tu promjenu prijavljuje sam student.

Brčko distrikt ima izuzetak koji vrijedi znati. Dijete koje je zbog bolesti ili povrede prekinulo redovno školovanje zadržava pravo na zdravstveno osiguranje za vrijeme trajanja liječenja.

Rupa između dvije školske godine

Srednja škola završava u junu, fakultet počinje u oktobru, a potvrda o upisu ne postoji dok upisa nema. Status učenika u međuvremenu prestaje sa školskom godinom, pa između stoji ljeto bez osnova. Zbog toga federalni rok teče od kraja školske godine, a ne od upisa: prijava službi za zapošljavanje pokriva upravo taj razmak. Ako se uz fakultet mijenja i prebivalište, promjena kantona ili entiteta rješava se odvojeno i ne čeka se do prvog odlaska ljekaru.

Isti račun vrijedi i na kraju studija. Rok teče od kraja školske godine u kojoj je školovanje završeno, a ne od dana odbrane rada, pa datum diplome i datum od kojeg se broji rok najčešće nisu isti dan. Prije nego što se oslonite na taj razmak, pitajte službu za zapošljavanje kojim danom kod njih počinje.

Studij ili razmjena u inostranstvu

Odlazak na studij u inostranstvo ne briše status u BiH. Osiguranik ostaje osiguranik, ali se za korištenje zaštite vani vadi poseban papir, i to prije puta.

Nadležni fond izdaje dvojezičnu potvrdu o pravu na davanje u naravi za vrijeme privremenog boravka. Zavod Hercegovačko-neretvanskog kantona je izdaje redovnim učenicima i studentima na period od jedne školske ili akademske godine, a onima na razmjeni za vrijeme trajanja razmjene i najduže godinu dana.

Dva ograničenja su ozbiljna. Potvrda vrijedi samo u državama s kojima BiH ima ugovor o socijalnom osiguranju, i to u ustanovama javnog zdravstva te zemlje. Pokriva hitnu zdravstvenu zaštitu, ne planirane preglede i zahvate. Za sve preko toga ostaje osiguranje zemlje domaćina ili posebna polisa.

Uz zahtjev se traži ocjena zdravstvenog stanja koju izabrani ljekar daje nakon pregleda. Ona ima kratak rok upotrebe, sedam do petnaest dana zavisno od kantona, pa se pregled zakazuje neposredno prije podnošenja zahtjeva, a ne mjesec ranije. Uz nju idu potvrda o redovnom školovanju i, kod razmjene, dokaz o upućivanju s navedenim periodom.

Po povratku se status ne pali sam. Ako je studij trajao godinama i osnov je u međuvremenu prestao, povratak u BiH traži svoju provjeru i svoju prijavu.

Greške koje najčešće ostave studenta bez pokrića

Sve se svodi na isto: neko je pretpostavio da je status aktivan. Kako se to provjerava, korak po korak i po nadležnostima, opisano je u vodiču za provjeru statusa. Ovdje su greške koje su specifične za đake i studente.

• Nova potvrda nije predata na početku godine. Najčešća greška, i najskuplja, jer se status gasi tiho.
• Roditelj nosilac je promijenio posao, izgubio ga ili se preselio, pa je pao i status djeteta. Student to sazna posljednji.
• Prelazak s redovnog na vanredan studij nije prijavljen, pa u evidenciji i dalje stoji osnov koji više ne postoji.
• Honorarni ugovor je shvaćen kao prijava na osiguranje. Nije, i ne postaje to ni kad traje godinama.
• Diploma u junu, upis u oktobar, a između tri mjeseca za koja se niko nije javio.
• Ime, JMB ili prebivalište ne slažu se između škole, fonda i lične karte. Prijava tada stoji na administrativnoj grešci koju niko ne rješava dok se ne prijavi.

Korisni linkovi

Pravila za učenike i studente postavljaju tri različita zakona, a u Federaciji ih primjenjuju kantonalni zavodi, pa se spisak dokumenata razlikuje od kantona do kantona. Ispod su stranice na kojima se provjeravaju rokovi, obrasci i uslovi za vašu nadležnost.