Naknada plate za vrijeme bolovanja - ko plaća i koliko u FBiH, RS i Brčkom

Radnik dobija novac od poslodavca, fond ga vraća poslodavcu

Radnik u sva tri sistema novac dobija na isti način: kroz obračun plate kod poslodavca. Fond ne uplaćuje naknadu na račun radnika. Ono što se mijenja s brojem dana bolovanja nije primalac nego platilac. Do zakonskog praga poslodavac plaća iz svojih sredstava, a poslije praga i dalje isplaćuje, ali na teret fonda, koji mu novac vraća.

Zbog toga objašnjenje da plata kasni jer poslodavac čeka refundaciju nema uporište. U Federaciji BiH zakon izričito kaže da poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu i nakon isteka 42 dana, a kantonalni zavod mu je dužan vratiti novac u roku od 45 dana od prijema zahtjeva. Povrat, dakle, dolazi poslije isplate radniku, ne prije nje.

Radniku koristi da zna i šta povrat ruši: dospjeli a neuplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje na strani poslodavca, i doznaka koja ne pokriva cijeli period ili odluka komisije koja nije stigla računovodstvu. Kada poslodavac odugovlači s isplatom, iza toga je najčešće jedno od to dvoje, a nijedno nije razlog da radnik ostane bez naknade.

Federacija BiH: 80% je donja granica, ne pravilo

Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH ne propisuje jedan procenat nego minimum. Naknada se određuje u visini od najmanje 80% osnovice i ne smije biti niža od najniže plate važeće za mjesec za koji se obračunava. Za 2026. je najniža plata u Federaciji 1.027 KM neto, pa je to apsolutni pod ispod kojeg naknada ne ide.

Puni iznos, dakle 100% osnovice, pripada u tri slučaja: povreda na radu ili oboljenje od profesionalne bolesti, bolest i komplikacije prouzrokovane trudnoćom i porođajem, te transplantacija živog tkiva ili organa u korist druge osobe. Obična bolest i povreda van rada ostaju na pravilu od najmanje 80%.

Osnovica je plata isplaćena za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je spriječenost nastupila. Ako radnik tada nije imao platu, uzima se prosječna plata na nivou kantona. Kad bolovanje pređe tri mjeseca bez prekida, osnovica se valorizuje ako su plate kod tog poslodavca u međuvremenu porasle više od 5%, a uvećana naknada teče od prvog dana narednog mjeseca.

Ko plaća u kojem periodu

Prvih 42 dana bolovanja poslodavac plaća iz svojih sredstava. Za radnika s invaliditetom zaposlenog u preduzeću za profesionalnu rehabilitaciju taj period traje sedam dana. Istekom 42, odnosno sedam dana, poslodavac i dalje obračunava i isplaćuje naknadu, ali na teret kantonalnog zavoda, uz rok od 45 dana za povrat. Tada se mijenja i ko vodi bolovanje: prvih 42 dana spriječenost utvrđuje izabrani doktor, a preko toga prvostepena ljekarska komisija.

Povreda na radu i profesionalno oboljenje ne idu tim putem. Tu poslodavac plaća iz svojih sredstava cijelo vrijeme, dok radnik ne postane radno sposoban ili dok ne postane pravosnažna odluka o invalidnosti, i taj trošak mu se ne refundira. Jedini izuzetak je stečaj, kada naknadu isplaćuje kantonalni zavod. Zato razlog upisan u doznaku odlučuje i o procentu i o platiocu, pa se povreda na radu mora prijaviti i dokumentovati odmah.

Izolacija zbog kliconoštva ili zaraze u okolini, pratnja bolesnika upućenog na liječenje i njega oboljelog supružnika ili djeteta idu na teret kantonalnog zavoda od prvog dana. I tu novac isplaćuje poslodavac, a zavod ga vraća u istom roku od 45 dana.

Naknada teče od prvog dana spriječenosti, najduže do 14 mjeseci neprekidnog bolovanja. Ako bolovanje zbog iste bolesti traje ukupno 12 mjeseci u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor je dužan uputiti radnika organu penzijskog i invalidskog osiguranja na ocjenu radne sposobnosti. Ako radni odnos prestane tokom bolovanja, naknada pripada najviše 30 dana nakon prestanka, osim kod povrede na radu i profesionalnog oboljenja, gdje traje do 12 mjeseci.

Tačan procenat i granice određuje kanton

Ono što zakon ostavlja otvorenim popunjavaju dva akta. Za period koji tereti poslodavca visinu naknade utvrđuje sam poslodavac svojim općim aktom, u granicama zakona, pa kolektivni ugovor ili pravilnik o radu mogu propisati i više od 80%. Za period koji tereti fond visinu i najviši iznos utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. Zbog toga dva radnika s istom platom i istom dijagnozom mogu dobiti različit iznos ako su osigurani u različitim kantonima.

Razlika nije akademska. U Tuzlanskom kantonu je izmjenom iz decembra 2025. sužen i predmet povrata: zavod vraća samo neto naknadu, a više ne i doprinose obračunate na nju. Uslov je u oba kantona isti. Poslodavac ne smije imati dospjele a neuplaćene doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje za period na koji se zahtjev odnosi, osim ako je s Poreznom upravom FBiH zaključio sporazum o obročnom plaćanju duga i uredno ga izvršava.

Ostali kantoni imaju svoje pravilnike i svoje granice. Prije obračuna se otvara akt kantonalnog zavoda kod kojeg je radnik osiguran, ne akt susjednog kantona i ne federalni zakon sam za sebe.

Republika Srpska: šest stepenica procenta i povrat od 31. dana

Republika Srpska ima najrazuđeniju skalu procenata i najširu osnovicu. Osnov za obračun je prosječna bruto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu u zadnjih šest mjeseci koji prethode mjesecu za koji se naknada obračunava. Ako radnik kod tog poslodavca nije proveo punih šest mjeseci, uzima se prosjek za period koji jeste proveo. Jedan slab ili jedan izuzetno dobar mjesec zato u RS ne pomjera iznos onoliko koliko ga pomjeri u Federaciji, gdje se gleda samo prethodni mjesec.

Procenti iz tabele su donja granica. Zakon izričito dozvoljava da kolektivni ugovor, opšti akt poslodavca ili ugovor o radu propišu i veći osnov i veći procenat, pa se uz zakon otvara i interni akt firme.

Obračun i isplatu u svim slučajevima vrši poslodavac. Povrat od Fonda može tražiti tek ako bolovanje traje neprekidno duže od 30 dana, i to počev od 31. dana, uz dva uslova koja se lako previde: radnik mora imati staž osiguranja po osnovu radnog odnosa od najmanje tri mjeseca neprekidno ili šest mjeseci s prekidima u posljednjih 18 mjeseci, a poslodavac mora imati uplaćene sve dospjele doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje.

Zahtjev za povrat podnosi se u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad. U jednoj kalendarskoj godini Fond refundira najviše 11 mjeseci neprekidne spriječenosti. Za radnika u radnom odnosu zakon RS ne propisuje ni donju ni gornju granicu iznosa naknade, po čemu se razlikuje i od Federacije i od Brčko distrikta. Kod lica koja samostalno obavljaju djelatnost Fond od 31. dana isplaćuje direktno, a osnovica je najniža propisana osnovica za doprinose.

O zahtjevu za povrat rješava rukovodilac filijale Fonda, a poslodavac na to rješenje ima 15 dana za žalbu direktoru Fonda. Taj rok se lako pomiješa s rokom koji ima radnik, a to su dvije različite stvari. Radnik koji osporava ocjenu prvostepene komisije prvo u roku od tri dana traži rješenje od nadležne filijale, pa na njega ima sedam dana za žalbu direktoru Fonda, i ta žalba ne odlaže izvršenje.

Jedna razlika pogađa svakoga kome ugovor istekne dok je na bolovanju. Zakon RS naknadu plate izričito vezuje za osiguranika u radnom odnosu i nema odredbu o naknadi nakon prestanka radnog odnosa. Federacija BiH i Brčko distrikt daju još 30 dana, odnosno do 12 mjeseci ako je uzrok povreda na radu ili profesionalno oboljenje. U Republici Srpskoj toga nema, pa istekom ugovora prestaje i osnov za naknadu.

Bolovanje do 30 dana neprekidno utvrđuje doktor u timu porodične medicine, a od 31. dana Fond preko prvostepene komisije. Dva pravila skraćuju taj put: ako je radnik ocijenjen sposobnim pa u narednih šest dana treba novo bolovanje po istoj dijagnozi, ide se odmah na komisiju, a isto vrijedi i ako je doktor porodične medicine u prethodnih šest mjeseci utvrdio bolovanje u ukupnom trajanju od 45 dana ili više. Prije isteka šest mjeseci neprekidne spriječenosti komisija predlaže upućivanje na ocjenu radne sposobnosti kod penzijskog osiguranja, osim kad je uzrok vezan za trudnoću.

Radnik u RS treba paziti i na obavezu javljanja doktoru svakih 15 dana tokom dužeg bolovanja. Propuštena kontrola ili izostanak s komisije kasnije prave problem u priznavanju nastavka bolovanja i u obračunu naknade.

Brčko distrikt: Fond preuzima od 31. dana, uz granicu izraženu u KM

Brčko distrikt ima vlastiti zakon i vlastite iznose izražene u markama. Naknada se utvrđuje u visini od 80% osnovice, ne smije pasti ispod minimalne plate za mjesec za koji se obračunava niti prijeći maksimum koji utvrđuje Fond zdravstvenog osiguranja Distrikta.

Spisak slučajeva sa 100% osnovice je širi nego u Federaciji. Uz povredu na radu i profesionalno oboljenje, komplikacije prouzrokovane trudnoćom i porođajem i darivanje organa ili živog tkiva drugoj osobi, tu je i odsustvo roditelja, usvojioca ili staratelja djeteta oboljelog od maligne bolesti ili drugog teškog pogoršanja zdravlja, a od izmjene zakona iz 2024. i vlastito maligno oboljenje čije je liječenje u toku.

Osnovica se ne uzima iz jednog mjeseca. Računa se kao prosječna neto plata za časove redovnog rada, bez dodataka, iz posljednja tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je bolovanje počelo. Ako radnik u ta tri mjeseca nije primio platu, uzima se prosjek posljednje tri plate koje jeste primio.

Trošak snosi poslodavac do 30. dana bolovanja, a od tada Fond, najduže 12 mjeseci od početka spriječenosti. Izmjena zakona iz 2024. spustila je taj prag s 42 na 30 dana. Ako vam poslodavac, obrazac ili uputa u Brčkom i dalje pominju 42 dana, riječ je o starijem aktu koji nije usklađen sa zakonom. Povreda na radu i profesionalno oboljenje ostaju u cjelini na poslodavcu, dok transplantacija i maligno oboljenje idu na teret Fonda već od prvog dana.

Gornju i donju granicu Fond određuje posebnom odlukom za svaku godinu. Za 2026. najviši iznos koji Fond refundira poslodavcu je 1.650 KM po zaposlenom. Donja granica nije jedan broj: uzima se najniža bruto plata na koju se plaćaju doprinosi za penzijsko osiguranje u entitetu u kojem je radnik prijavljen, umanjena za doprinose i poreze po propisima Distrikta. Dva radnika u istoj firmi u Brčkom zato mogu imati različit minimum.

Bolovanje do 30 kalendarskih dana vodi ovlašteni porodični doktor, a preko toga komisija koju imenuje Fond. Za povrat Fond traži dokaz da je poslodavac radniku isplaćivao platu i uplaćivao doprinos najmanje tri mjeseca prije mjeseca u kojem je bolovanje počelo, pa neuredno plaćanje doprinosa iz ranijeg perioda ruši zahtjev i kad je sve ostalo u redu. Ako radni odnos prestane tokom bolovanja, naknada pripada još najviše 30 dana, a kod povrede na radu i profesionalnog oboljenja do 12 mjeseci.

Kod poslodavaca koji posluju preko entitetske granice odlučuje mjesto osiguranja, ne adresa firme. Radnik koji je zdravstveno osiguran u drugom sistemu nego što je sjedište poslodavca obračunava se po pravilima svog sistema osiguranja, pa računovodstvo prvo mora utvrditi gdje je prijavljen.

Kako provjeriti da li je obračun tačan

Radnik koji sumnja da je dobio manje ne treba raspravljati o ukupnom iznosu plate. Sporna je gotovo uvijek jedna stavka, a nađe se ovim redom.

1. Uzmite obračun za mjesec bolovanja i provjerite je li naknada prikazana odvojeno, s brojem dana i osnovicom.
2. Uporedite te dane s datumima na doznaci ili odluci komisije; poklapati se moraju i početni i završni datum.
3. Provjerite koji je razlog bolovanja unesen, jer od njega zavisi procenat: obična bolest i povreda van rada idu po osnovnom, a povreda na radu, trudnoća, transplantacija i izolacija po posebnom.
4. Provjerite iz kojeg je perioda uzeta osnovica, jer to nije isto u sva tri sistema: u Federaciji je to plata iz mjeseca prije bolovanja, u Republici Srpskoj prosjek bruto plate iz posljednjih šest mjeseci, a u Brčko distriktu prosjek neto plate iz posljednja tri.
5. Uporedite iznos s donjom granicom svog sistema. Naknada ispod najniže plate nije pravilo nego greška u obračunu.
6. Ako je bolovanje prešlo prag za komisiju, provjerite je li odluka komisije stigla računovodstvu, jer bez nje poslodavac ne može tražiti povrat i zna zbog toga zaustaviti isplatu.

Kad poslodavac ne izda obračun ili odbija objasniti umanjenje, zahtjev za korekciju šalje se pisano. U njemu treba stajati mjesec, broj dana bolovanja, dokument koji je predan i iznos razlike koja se osporava. Uopšten zahtjev za provjeru plate ne obavezuje računovodstvo ni na šta.

Dokumenti i uslovi za povrat poslodavcu

Povrat je odnos poslodavca i fonda i radnik ga ne vodi. Ipak, dokumenti koje radnik donosi ulaze u taj zahtjev, pa neuredna doznaka zna proizvesti odbijen zahtjev i pritisak koji se onda vrati na radnika.

• Izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad, odnosno doznaka, popunjena i ovjerena za cijeli period.
• Odluka ljekarske komisije za dio bolovanja koji je prešao prag za izabranog doktora.
• Obračun naknade na propisanom obrascu zavoda i dokaz da je radniku isplaćena.
• Potvrda o plati iz mjeseca ili perioda koji se po propisu uzima kao osnovica, uz platne liste.
• Poseban dokaz kod povrede na radu, profesionalne bolesti, izolacije ili drugog razloga koji mijenja procenat, na primjer rješenje nadležnog inspektorata kod izolacije.

Rokovi su kratki i vežu se za dvije strane. U Federaciji BiH kantonalni zavod mora vratiti novac u roku od 45 dana od prijema urednog zahtjeva, a uredan znači potpun. U Brčko distriktu isti rok od 45 dana zakon izričito propisuje za refundaciju kod transplantacije i malignog oboljenja. Uslov koji najčešće obara zahtjev nije rok nego dug: poslodavac s dospjelim a neuplaćenim doprinosima za zdravstveno osiguranje povrat ne dobija.

Kad je radnik dio mjeseca radio, a dio bio na bolovanju

Najviše sporova nastane kad je radnik dio mjeseca radio, a dio bio na bolovanju. Ukupan iznos na platnoj listi tada ništa ne govori, jer se u njemu miješaju dvije potpuno različite računice: sati redovnog rada po ugovorenoj plati i dani bolovanja po procentu od osnovice.

Tražite da se razlika objasni po stavkama iz ove tabele. Rečenica da je plata manja jer ste bili na bolovanju ne kaže je li obračun tačan, nego samo ponavlja ono što već znate.

Pitanja koja rješavaju spor s računovodstvom

Kada iznos ne izgleda tačno, pet konkretnih pitanja rješava spor brže od bilo kakve rasprave o ukupnom dojmu. Svako od njih traži jedan broj ili jedan datum, pa računovodstvo mora pokazati gdje je razlika nastala.

1. Koji je period bolovanja priznat u obračunu i pokriva li sve datume iz doznake?
2. Koji je razlog bolovanja unesen u sistem i koji je procenat primijenjen?
3. Koja je osnovica korištena i iz kojeg je perioda uzeta?
4. Je li bolovanje prešlo prag poslije kojeg trošak pada na fond i ima li računovodstvo odluku komisije?
5. Ako je obračun pogrešan, ide li korekcija kroz sljedeći obračun ili treba poseban ispravak platne liste?

Ako odgovor stigne usmeno, potvrdite ga kratkom porukom elektronskom poštom: prema razgovoru, obračun je urađen po toj osnovici, tom procentu i za taj broj dana. Time ste dobili pisani trag koji kasnije vrijedi i pred inspekcijom i pred sudom.

Ako naknada kasni, izostane ili je preniska

Prvo utvrdite šta je uzrok. Postupak nije isti ako nedostaje doznaka, ako komisija nije produžila bolovanje ili ako je poslodavac dobio svu dokumentaciju pa naknadu ipak nije isplatio.

U Federaciji BiH zakon za posljednji slučaj daje konkretan potez. Ako poslodavac nije utvrdio naknadu na način, u visini i u rokovima koje propisuje zakon, radnik ulaže prigovor nadležnom organu kantonalnog zavoda osiguranja. Do konačne odluke isplatu naknade dužan je osigurati sam zavod, a poslodavac mu je vraća u roku od 30 dana. U Tuzlanskom kantonu je to razrađeno i pravilnikom: obračun i isplatu tada vrši Zavod, uz isti rok od 30 dana za poslodavca.

• Ako dokument nedostaje, dostavite ga ponovo i tražite pisanu potvrdu prijema s datumom.
• Ako je procenat pogrešan, tražite korekciju obračuna i navedite razlog bolovanja iz doznake.
• Ako poslodavac tvrdi da čeka refundaciju, tražite da to obrazloži pisano, jer povrat od fonda dolazi tek nakon isplate radniku.
• Ako se bolovanje vodi kao neopravdani izostanak, odmah dostavite doznaku i tražite ispravku evidencije prisustva.
• Prije obraćanja inspekciji rada ili advokatu sačuvajte platne liste, doznake, poruke elektronske pošte i bankovne izvode.

Postoje i situacije u kojima naknada zaista ne pripada. U Federaciji BiH pravo se gubi ako radnik svjesno prouzrokuje nesposobnost za rad, namjerno sprječava ozdravljenje, prima platu ili obavlja drugu djelatnost, bez opravdanog razloga se ne odazove na poziv za ljekarski pregled, ne pridržava se uputa za liječenje ili bez dozvole doktora otputuje iz mjesta prebivališta, te ako se u roku od tri dana od početka bolesti ne javi izabranom doktoru. Naknada tada ne pripada od trenutka kad je ta okolnost nastupila i dok traje, što je i najčešći povod za kontrolu bolovanja. Uz gubitak naknade zakon za te prekršaje predviđa i novčanu kaznu osiguranom licu od 250 do 400 KM.