Kako prijaviti bolovanje u BiH - šta treba radnik, a šta poslodavac

Šta radnik radi čim se razboli

Prvi dan je najčešće presudan za evidenciju odsustva. Ako radnik prvo čeka nekoliko dana, a tek onda traži bolovanje, može nastati problem s retroaktivnim otvaranjem, obračunom plate i povjerenjem poslodavca.

1. Obavijestiti neposrednog rukovodioca ili službu koju firma koristi za prijavu odsustva. Kratku pisanu obavijest treba poslati kanalom koji firma koristi i sačuvati trag slanja.
2. Radnik se javlja izabranom porodičnom doktoru, odnosno doktoru koji je nadležan za njegovo zdravstveno osiguranje. Ako je bio u hitnoj službi ili bolnici, treba sačuvati nalaz i otpusno pismo.
3. Treba tražiti dokument koji potvrđuje privremenu spriječenost za rad. Naziv obrasca i način dostave mogu se razlikovati, ali poslodavac mora dobiti dokaz koji može evidentirati.
4. Potvrdu ili doznaku treba poslati poslodavcu čim bude izdata. Ako se dokument može dostaviti samo fizički, treba dogovoriti ko ga može predati umjesto radnika i sačuvati dokaz predaje.
5. Ako doktor produži bolovanje, ne treba čekati kraj mjeseca. Produženje se javlja poslodavcu odmah nakon pregleda ili odluke komisije.

Kod firmi koje koriste elektronsku evidenciju odsustva, unos u sistem ne zamjenjuje medicinski dokaz. Radnik treba provjeriti da li služba za ljudske resurse ili računovodstvo traži skeniranu doznaku, original, kopiju ili potvrdu kroz službeni obrazac.

Rokovi nisu isti u FBiH, RS i Brčkom

Kod kratkog bolovanja radnik najprije provjerava dva pitanja: do kada mora obavijestiti poslodavca i kada se bolovanje više ne produžava samo kod izabranog doktora. Tabela je orijentir za praktično postupanje, a konkretan obrazac provjerava se kod doma zdravlja, fonda ili kantonalnog zavoda.

Ako je bolovanje otvoreno u drugom gradu, kod hitnog prijema ili bolničkog liječenja, radnik ne treba čekati povratak na posao. Nalaz, otpusno pismo ili potvrdu treba što prije povezati s ovlaštenim doktorom koji vodi bolovanje u sistemu osiguranja.

Dokumenti koje treba pripremiti za doktora i poslodavca

Doktoru se daju zdravstveni razlozi i nalazi, a poslodavcu dokaz koji je dovoljan za evidenciju i obračun. Miješanje te dvije stvari stvara najviše nepotrebnih konflikata.

• Lična karta, zdravstvena knjižica ili drugi dokaz osiguranja, zavisno od prakse ustanove.
• Nalaz hitne pomoći, specijaliste, bolničko otpusno pismo ili prethodna medicinska dokumentacija koja objašnjava zašto radnik ne može raditi.
• Podatak o radnom mjestu ako doktor ili komisija treba procijeniti da li konkretni posao pogoršava zdravstveno stanje.
• Kod povrede na radu: podatak kada, gdje i kako se povreda desila, ko je bio prisutan i da li je poslodavac sačinio prijavu ili zapisnik.
• Za poslodavca: potvrda ili doznaka za bolovanje, period odsustva i produženje kada se bolovanje nastavlja.

Šta poslodavac smije tražiti

Poslodavac ima legitiman razlog da traži dokaz za odsustvo jer mora voditi evidenciju radnog vremena, obračunati naknadu i, kod dužeg bolovanja, pripremiti dokumentaciju za refundaciju. To ne znači da može tražiti sve medicinske detalje.

• Smije tražiti doznaku, potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad ili drugi propisani obrazac.
• Smije tražiti informaciju o očekivanom trajanju bolovanja kada je to potrebno za raspored rada.
• Smije tražiti da se dokument dostavi u originalu ako je to potrebno za obračun ili refundaciju, ali treba omogućiti razumno rješenje ako je radnik u bolnici ili nepokretan.
• Ne treba tražiti potpun medicinski karton, detaljnu dijagnozu ili nalaze koji nisu potrebni za evidenciju odsustva.
• Ako sumnja u zloupotrebu, treba koristiti propisanu kontrolu i komisiju, ne pritisak preko neformalnih poruka ili javno iznošenje zdravstvenog stanja radnika.

Radnik može odgovoriti jednostavno: dostavit ću propisanu potvrdu o spriječenosti za rad, a medicinske nalaze dostavljam nadležnom doktoru, komisiji ili fondu kada je to potrebno za postupak.

Šta ako se radnik razboli na putu, u bolnici ili za vikend

Bolovanje se često ne poklopi s radnim danom, radnim vremenom ambulante ili mjestom prebivališta. Tada je najbitnije da radnik ne prekine trag dokumentacije: hitni nalaz, bolnički prijem, otpusno pismo i obavijest ovlaštenom doktoru povezuju odsustvo s medicinskim razlogom.

• Ako je radnik hospitalizovan, neka porodica ili druga osoba obavijesti poslodavca da je radnik u bolnici, a otpusno pismo se po izlasku dostavlja nadležnom doktoru.
• Ako je pregled obavljen kod doktora koji nije izabrani porodični doktor, nalaz se treba dostaviti ovlaštenom doktoru u roku koji važi u tom sistemu.
• Ako je prvi dan bolesti vikend ili praznik, radnik treba sačuvati trag da se javio hitnoj službi, dežurnoj ambulanti ili poslodavcu čim je bilo moguće.
• Ako je radnik van mjesta stanovanja, ne treba sam sebi produžavati odsustvo; treba pitati nadležni dom zdravlja ili fond kako se nalaz iz drugog mjesta priznaje.

Kod dužeg odsustva poslije bolničkog liječenja posebno je rizično čekati kraj mjeseca. Komisija ili izabrani doktor moraju imati dokumentaciju dok bolovanje još traje, jer naknadno pravdanje često otvara spor oko kontinuiteta bolovanja.

Šta poslodavac radi nakon što dobije doznaku

Nakon prijema doznake poslodavac ne završava posao samo arhiviranjem papira. Dokument se koristi za evidenciju odsustva, obračun naknade plate i eventualnu refundaciju od fonda ili zavoda kada bolovanje pređe prag koji se refundira.

• Evidentira dane bolovanja odvojeno od godišnjeg odmora, plaćenog odsustva i neplaćenog odsustva.
• Obračunava naknadu prema sistemu osiguranja, razlogu bolovanja i važećem procentu.
• Poslodavac može tražiti dopunu dokumentacije ako obrazac nije potpun, ali ne treba pretvarati bolovanje u neopravdani izostanak dok se propisani dokaz može razumno dopuniti.
• Kod dužeg bolovanja prati prag za komisiju i refundaciju, jer kašnjenje poslodavca može stvoriti problem u povratu sredstava.
• Ako sumnja na zloupotrebu, dokumentuje razloge i pokreće propisanu kontrolu umjesto neformalnog kažnjavanja radnika.

Radnik treba provjeriti platnu listu za mjesec u kojem je bio na bolovanju. Ako je obračun manji od očekivanog, prvo treba tražiti pisani obračun i objašnjenje: koji period je priznat, koji procenat je primijenjen i da li je bolovanje tretirano kao obična bolest, povreda na radu ili poseban slučaj.

Ako radnik ne može lično dostaviti dokument

Bolovanje često znači da radnik ne može doći do firme, pošte ili računovodstva. To ne ukida obavezu da poslodavac dobije dokaz, ali znači da se dostava mora organizovati na način koji ostavlja trag.

• Doznaku treba skenirati ili fotografisati tako da se vide datum, period i pečat, pa je poslati elektronskom poštom službi za ljudske resurse ili računovodstvu ako firma prihvata elektronsku kopiju za početnu evidenciju.
• Ako poslodavac traži original, neka član porodice ili druga osoba preda dokument na protokol, u računovodstvo ili preporučenom pošiljkom.
• Na kopiji ili poruci elektronske pošte treba označiti period koji dokument pokriva, jer računovodstvo često obrađuje više doznaka za isti mjesec.
• Ako je radnik u bolnici, poslodavcu treba poslati kratku obavijest o hospitalizaciji, a otpusno pismo i nastavak bolovanja dostaviti nadležnom doktoru poslije izlaska.

Dobra praksa je da radnik ne šalje dokument samo privatnom broju nadređenog ako firma ima službeni kanal. Poruka nadređenom može biti prva obavijest, ali dokaz za obračun treba završiti u službi za ljudske resurse, računovodstvu ili drugoj službi koja vodi odsustva.

Poruka poslodavcu treba biti kratka i provjerljiva

Prva poruka poslodavcu ne treba sadržavati dijagnozu. Dovoljno je da poslodavac zna da radnik ne može doći na posao, da se javio doktoru ili ide na pregled i da će dostaviti propisani dokaz.

• Navesti datum od kojeg radnik ne dolazi na posao.
• Navesti da se radi o privremenoj spriječenosti za rad i da je pregled kod nadležnog doktora obavljen ili zakazan.
• Navesti kada se dokument očekuje, ako je taj podatak poznat.
• Poruku treba poslati na kanal koji firma koristi za odsustva i sačuvati kopiju.

Korisna formulacija može biti administrativna i bez medicinskih detalja: radnik obavještava poslodavca da je zbog zdravstvenog razloga privremeno spriječen za rad od određenog datuma i da će potvrdu o bolovanju dostaviti čim je izda nadležni doktor.

Greške koje mogu pokvariti uredno bolovanje

Većina sporova ne nastane zato što je radnik bio bolestan, nego zato što nema trag obavijesti, nema uredan dokaz ili je potpisao dokument koji mijenja prirodu odsustva.

• Ne javljati se poslodavcu nekoliko dana, pa tek naknadno tražiti da se izostanak vodi kao bolovanje.
• Slati poslodavcu samo fotografiju nalaza bez propisane potvrde ili doznake koju računovodstvo može obraditi.
• Potpisati zahtjev za godišnji odmor, neplaćeno odsustvo ili sporazumni prestanak radnog odnosa da bi se izbjegao razgovor o bolovanju.
• Raditi drugi posao, objavljivati aktivnosti nespojive s bolovanjem ili napuštati mjesto boravka protiv preporuke doktora.
• Ignorisati poziv komisije ili kontrolni pregled, jer nedolazak može prekinuti priznavanje bolovanja.