Posao / Radna prava

Kako prijaviti bolovanje u BiH - šta treba radnik, a šta poslodavac

U praksi je najvažnije da radnik ne čeka: prvo se javlja ljekaru, zatim bez odlaganja poslodavcu, a nakon toga uredno prati doznake, potvrde i interna pravila firme. Što je odsustvo duže, to je veća potreba da dokumentacija i evidencija budu tačne i potpune.

Zadnja izmjena 25. mar 2026.◷ 5 min

Ovaj članak pripada temi: Bolovanje, doznake i naknada plate u BiH

Jedno pitanje, različiti odgovori zavisno od sistema

Na pitanje "koliko se dobija na bolovanju" ne postoji jedan odgovor za cijelu BiH. Najprije treba znati u kojem je sistemu radnik osiguran: Federacija BiH, Republika Srpska ili Brčko distrikt. Tek nakon toga ima smisla gledati ko plaća naknadu, koliko dugo je plaća i po kojem procentu.

Ovaj članak objašnjava osnovnu logiku: ko plaća naknadu, koliko dugo je plaća i po kojem procentu, te gdje se sistemi razlikuju. Za posebne slučajeve poput povrede na radu i trudnoće, detalji su u zasebnom članku.

Federacija BiH - prvih 42 dana i šta nakon toga

Prvih 42 dana - na teret poslodavca

U FBiH, poslodavac snosi naknadu plate za prvih 42 dana bolovanja. Za obično bolovanje (bolest ili povreda van rada), naknada iznosi 80% od osnovice. Za posebne slučajeve - povredu na radu, profesionalnu bolest, trudnoću i dobrovoljno davanje organa - naknada iznosi 100%.

Osnovica za obračun je u pravilu plata radnika prije bolovanja. Naknada ne može biti niža od najniže plate u FBiH (za 2026. godinu: 1.027 KM neto). To znači da radnik koji je prijavljen na minimalnu platu za vrijeme bolovanja prima isti iznos kao da radi.

Nakon 42 dana - refundacija iz kantonalnog zavoda

Poslodavac i dalje obračunava i isplaćuje naknadu, ali ima pravo refundirati isplaćena sredstva od nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Procedura refundacije, rokovi i obim refundacije razlikuju se između kantona - što u praksi znači da dva radnika u različitim kantonima mogu imati različit ishod.

Ovo je tačka gdje mnogi poslodavci nailaze na administrativne poteškoće: dokumentacija za refundaciju je obimna, elektronsko podnošenje zahtjeva nije svugdje dostupno, a rokovi obrade se razlikuju od kantona do kantona.

42 dana - zašto baš taj broj?

Prag od 42 dana je zakonski definiran u FBiH. To je period u kojem izabrani doktor može voditi bolovanje samostalno. Nakon toga, o nastavku bolovanja odlučuje ljekarska komisija kantonalnog zavoda.

Republika Srpska - prvih 30 dana i šta nakon toga

Prvih 30 dana - na teret poslodavca

U RS, poslodavac snosi naknadu plate za prvih 30 dana neprekidnog bolovanja. Procent naknade zavisi od razloga bolovanja:

Razlog bolovanjaProcent naknade
Bolest, povreda, medicinsko ispitivanje, njega člana porodice70%
Obavezna izolacija (zarazne bolesti)90%
Trudnoća i komplikacije, maligna bolest, njega djeteta s malignom bolešću, davanje organa100%

Kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca može se propisati veći procenat, ali ne manji od zakonskog.

Nakon 30 dana - refundacija iz FZO RS

Od 31. dana, privremenu spriječenost za rad utvrđuje Fond zdravstvenog osiguranja RS putem prvostepene komisije. Poslodavac i dalje isplaćuje naknadu, ali ima pravo na refundaciju od FZO RS u skladu s gore navedenim procentima.

Radnik je dužan da se svakih 15 dana javlja izabranom doktoru, osim ako se nalazi na bolničkom liječenju.

Brčko distrikt

Brčko distrikt ima vlastiti zakon o zdravstvenom osiguranju i vlastitu proceduru za naknadu plate za bolovanje. Pragovi, procenti i procedura refundacije mogu se razlikovati i od FBiH i od RS. Za tačne uslove, radnici i poslodavci u BD trebaju provjeriti propise distrikta.

Ključne razlike na jednom mjestu

Osnovna logika naknade plate za bolovanje - FBiH vs RS

FBiHRS
Poslodavac plaćaPrvih 42 danaPrvih 30 dana
Standardni procenat (bolest)80%70%
Povreda na radu / profesionalna bolest100%100%*
Trudnoća / komplikacije100%100%
Nakon pragaRefundacija iz kantonalnog zavodaRefundacija iz FZO RS
Ko produzuje bolovanjeLjekarska komisija (od 43. dana)Prvostepena komisija FZO RS (od 31. dana)

Najčešće zablude

  1. Procenat je isti za sve - nije. Zavisi od razloga bolovanja i sistema. Bolest daje manji procenat od povrede na radu.
  2. Poslodavac uvijek plaća - poslodavac plaća prvih 42 (FBiH) ili 30 (RS) dana. Nakon toga refundira, ali obaveza isplate ostaje na njemu.
  3. Naknada može biti ispod minimalca - u FBiH ne može biti niža od najniže plate. U RS, kolektivni ugovor može propisati viši minimum.
  4. Bolovanje ne utiče na penziju - period na 80% naknade u FBiH znači niže doprinose za PIO, što može umanjiti godišnji lični koeficijent. Bolovanje na 100% (povreda na radu) nema taj efekat.
  5. Svi kantoni refundiraju isto - ne refundiraju. Procedura, obim i rokovi se razlikuju između kantona u FBiH.

Posebni slučajevi - ukratko

Povreda na radu, profesionalna bolest i komplikacije trudnoće imaju drugačiji režim naknade - obično 100% u oba sistema. Ovi slučajevi su obrađeni u zasebnom članku o posebnim vrstama bolovanja.

Često postavljena pitanja

Koliko tačno dobijam na bolovanju u FBiH?
Za obično bolovanje u FBiH: 80% od osnovice za obračun, ali ne manje od najniže plate. Za povredu na radu, profesionalnu bolest ili trudnoću: 100%. U RS je za obično bolovanje u pravilu 70%, a za posebne slučajeve 100%. Tačan iznos zavisi od plate prije bolovanja i razloga odsustva.
Da li se na bolovanju plaćaju doprinosi?
Da. Tokom bolovanja se i dalje plaćaju doprinosi za PIO, zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. Osnovica za doprinose je naknada plate za vrijeme bolovanja.
Da li poslodavac može platiti više od zakonskog minimuma?
Da. Kolektivnim ugovorom ili internim aktom može biti propisan veći procenat naknade ili povoljnija osnovica. Zakonski procenti su minimum, ne plafon.
Da li je naknada ista za njegu djeteta i za vlastitu bolest?
U RS, njega člana porodice daje 70%, isto kao vlastita bolest. Međutim, njega djeteta oboljelog od maligne bolesti daje 100%. Razlozi različitog procenta su definirani zakonom.