Jedan test nije dokaz problema
Speed test na telefonu u kuhinji ne pokazuje dovoljno. Može biti spor zbog Wi-Fi signala, udaljenosti od rutera, opterećenja telefona ili servera na koji se test spojio. Pouzdan dokaz počinje kablom, ponavlja se u istim uslovima i bilježi download, upload i ping.
Problem: speed test na telefonu preko Wi-Fi-ja mjeri Wi-Fi performanse, ne brzinu paketa. Ako je Wi-Fi slab (udaljenost od rutera, zidovi, smetnje, zagušen kanal), test će pokazati lošu brzinu čak i na odličnom paketu. Jedini način da izmjerite šta operater zaista isporučuje do vašeg stana: žično, kablom, direktno na ruter. Sve ostalo je mjerenje vaše kućne mreže, ne paketa.
Žični test kao polazna tačka
Spojite računar Ethernet kablom na ruter. Kabl košta 5-10 KM u svakoj radnji s elektronikom i trebat će vam i ubuduće - ovo je alat, ne jednokratna kupovina. Otvorite speedtest.net (ili fast.com) u pregledniku i pokrenite test.
Ponovite 3 puta u razmaku od par minuta. Zabilježite za svaki test: download (Mbps), upload (Mbps), ping (ms), datum i vrijeme. Screenshot svakog testa je zlata vrijedan ako budete zvali podršku.
Interpretacija: ako je žična brzina blizu paketa (npr. 85-95 Mbps na paketu od 100 - niko ne dobija tačno 100, 85-95 je realno) - paket je u redu, problem je u kućnoj mreži (Wi-Fi, položaj rutera, smetnje). Ako je brzina značajno ispod (npr. 40 Mbps na paketu od 100) - problem je na liniji, u ruteru ili na strani operatera. To je osnovna informacija za određivanje smjera rješavanja.
Tokom testa zatvorite sve programe, ažuriranja i streaming. Pozadinski promet (Windows Update, cloud sync, YouTube na drugom tabu) troši propusnost i kvari rezultat. Idealno: samo preglednik sa speed testom, ništa drugo.
Koje brzine su „normalne" na žičnom testu: očekujte 85-95% paketa. Na paketu od 100 Mbps, 85-95 Mbps je realan rezultat. 100 tačno dobijete rijetko jer postoji overhead protokola. Ispod 80% paketa (npr. 75 Mbps na paketu od 100) - nešto ne valja: ili je ruter star i ne može obraditi punu brzinu, ili je linija loša, ili je operater ne isporučuje što plaćate.
Upload: obratite pažnju i na upload cifru. Mnogi korisnici gledaju samo download. Ako plaćate paket od 100/20 Mbps (100 download, 20 upload) i žično dobijate 12 Mbps uploada - to je 40% ispod ugovorene brzine i legitimna osnova za reklamaciju.
Wi-Fi test po sobama
Nakon žičnog testa, uradite Wi-Fi test u svakoj sobi gdje koristite internet: pored rutera, u dnevnom boravku, u spavaćoj, u kuhinji, na balkonu. Koristite isti uređaj za sve testove (isti laptop ili telefon) da bi rezultati bili uporedivi.
Zabilježite rezultate - ovo vam daje mapu Wi-Fi pokrivanja u stanu. Ako je pored rutera 90 Mbps, u kuhinji 65, a u spavaćoj 15 - jasno vidite gdje signal pada. To vam govori gdje je problem i da li treba premjestiti ruter, promijeniti frekvenciju ili dodati opremu.
Provjerite na kojoj ste frekvenciji. Mnogi uređaji se automatski spajaju na 2.4 GHz (jači signal, niža brzina). Ako radite test na 2.4 GHz pored rutera a ruter može i 5 GHz - ručno se spojite na 5 GHz i uporedite. Razlika može biti dramatična: 45 Mbps na 2.4 GHz vs 180 Mbps na 5 GHz u istoj sobi.
Normalan gubitak na Wi-Fi-ju: očekujte 30-50% manje brzine u odnosu na žično u istoj sobi. Na udaljenosti od jednog zida: 40-60% žične brzine. Dva zida: 20-40%. Tri+ zida: ispod 20%. Ove brojke nisu tačne za svaki stan jer zavise od materijala, ali daju okvir za procjenu da li je vaš gubitak „normalan" ili pretjeran.
Testirajte obje frekvencije. Uređaji se često automatski spajaju na 2.4 GHz jer taj signal bolje dobacuje, ali 5 GHz u istoj sobi može dati dva ili tri puta veću brzinu. Ručno se spojite na 5 GHz mrežu, ako ruter ima zasebno ime mreže, i uporedite rezultat.
Test u različito doba dana
Ponovite žični test ujutro (8-10:00), popodne (14-16:00) i uvečer (20-22:00). Ovo je ključno za identifikaciju večernjeg usporavanja. Ako je ujutro 90 Mbps a uvečer 35 - to je dokaz za opterećenje mreže operatera.
Ponovite test 3-5 dana zaredom u isto vrijeme. Jedan loš rezultat može biti privremeni kvar; niz loših rezultata uvečer već pokazuje obrazac koji vrijedi dostaviti podršci.
Screenshotovi s jasno vidljivim datumom i vremenom su najjači argument. Speedtest.net automatski bilježi rezultate ako napravite besplatan nalog - što daje historiju testova koju možete pokazati podršci.
Zašto je testiranje u različito doba dana ključno: problem koji se dešava samo uvečer ima drugačiji uzrok od problema koji je stalan. Stalan problem (loše i ujutro i uvečer) upućuje na liniju, ruter ili opremu. Večernji problem upućuje na zagušenje mreže - operatera ili kućne. Ovo razlikovanje je ključno jer određuje da li zovete operatera ili rješavate kućnu mrežu.
Dodatni korisni periodi za testiranje: tokom radnog dana (10:00-15:00) kad je opterećenje mreže najniže, i vikendom uvečer kad je opterećenje često najveće. Ako radite od kuće i imate probleme s video pozivima - testirajte u isto vrijeme kad imate pozive da vidite realne uslove.
Podaci za razgovor s podrškom
Prije nego pozovete operatera, pripremite:
- Screenshotove žičnih speed testova s datumom i vremenom - ujutro vs uvečer, barem 3 dana.
- Informaciju o paketu: brzina, cijena, tip tehnologije (fiber, kabel, DSL).
- Opis problema u jednoj rečenici: „Žična brzina pada na 30 Mbps uvečer na paketu od 100, ovo se ponavlja svaki dan već sedmicu."
- Šta ste već probali: restart rutera (datum), žični test, Wi-Fi test, provjera kablova.
- Broj ugovora ili korisničko ime i model rutera (piše na naljepnici).
S ovom pripremom, razgovor s podrškom ima mnogo bolju osnovu. Podrška vidi da ste testirali žično, provjerili vrijeme problema i dokumentovali rezultate, pa se razgovor može brže pomjeriti na provjeru linije, čvora i opreme.
Greške koje kvare rezultate
- Testiranje na Wi-Fi-ju i zaključivanje da je paket problem - Wi-Fi test mjeri Wi-Fi, ne paket.
- Testiranje dok neko drugi koristi internet - drugi uređaji troše propusnost i smanjuju rezultat.
- Testiranje na starom uređaju - laptop od 8 godina s Wi-Fi 4 ne može prikazati brzinu modernog paketa čak ni na kablu.
- Jedan test u jednom trenutku - jedan rezultat ne znači ništa. Trebate više testova u različito vrijeme.
- Testiranje preko VPN-a - VPN smanjuje brzinu jer dodaje šifriranje i preusmjeravanje. Testirajte bez VPN-a za realan rezultat.
Alati i serveri za mjerenje
Speedtest.net (od Ookla) je najrasprostranjeniji i najkorišteniji. Bira najbliži server i daje download, upload i ping. Prednost: historija testova ako napravite nalog, široko prihvaćen od strane operatera.
Fast.com (od Netflixa) je jednostavan - pokrene se sam čim otvorite stranicu. Fokusiran je na download i simulira streaming promet, što je korisno jer mjeri brzinu na način sličan onome kako Netflix koristi mrežu. Pokazuje i upload ako kliknete „Show more info".
Speedtest aplikacija na telefonu: korisna za Wi-Fi testove po sobama. Obavezno zatvorite sve druge aplikacije i osvježite Wi-Fi vezu prije testa (isključite i uključite Wi-Fi).
Oprez: speed testovi u pretraživaču koji se pojave kao prvi rezultat na Googleu ponekad prikazuju samo download bez uploada i pinga - što je nepotpuna informacija. Speed testovi koji traže instalaciju dodatnog softvera su nepotrebni i potencijalno nesigurni. Koristite speedtest.net ili fast.com - oboje je besplatno i ne zahtijeva instalaciju.
Serveri za test: speedtest.net automatski bira najbliži server, ali za bolju sliku vrijedi testirati i nekoliko servera u BiH, naprimjer BHTelecom, m:tel ili Telemach ako su ponuđeni, bez obzira čiji ste korisnik. Ako je brzina odlična prema jednom domaćem serveru, a znatno slabija prema drugom ili prema serveru u regiji, problem može biti u ruti/peeringu operatera, ne nužno u liniji do stana.