Prvo odvojiti liniju, Wi-Fi i opremu
Internet „ne radi" može značiti pet potpuno različitih stvari: Wi-Fi signal ne dobacuje do sobe; ruter je preopterećen ili loše postavljen; mreža operatera je zagušena (posebno uvečer); paket je preslab za potrebe domaćinstva; ili postoji kvar na liniji koji zahtijeva intervenciju. Svaki od ovih problema traži drugačije rješenje - i većina korisnika počne s pogrešnim.
Spor internet u dnevnom boravku često nema veze s paketom. Linija može biti uredna, a Wi-Fi slab jer ruter stoji u hodniku, iza TV-a ili iza dva betonska zida. U tom slučaju jači paket samo povećava brzinu koja stiže do rutera, ali ne popravlja signal u sobi u kojoj se internet koristi.
Ako veza puca uglavnom uvečer, uzrok može biti opterećenje mreže operatera ili kućna špica: televizor streamuje, telefoni rade backup fotografija, neko igra online, a neko je na video pozivu. Zato se problem ne rješava nagađanjem, nego kratkim testom na kablu, pored rutera i u problematičnoj sobi.
Zato prvo treba utvrditi vrstu problema. Tek tada ima smisla odlučiti da li mijenjati paket, ruter, položaj opreme ili zvati operatera.
Odvojiti paket od Wi-Fi signala
Prvo treba razdvojiti internet paket od Wi-Fi signala. Internet paket je ono što operater isporučuje do vašeg rutera - brzina koja stiže do zgrade, stana ili kuće. Wi-Fi signal je ono što ruter bežično šalje kroz prostor. To su dva odvojena sistema i problem u jednom ne znači problem u drugom.
Možete imati odličan paket od 200 Mbps i loš Wi-Fi koji isporučuje 15 Mbps u sobi. Možete imati slab paket od 20 Mbps i savršen Wi-Fi koji to ravnomjerno distribuira. To su dva različita problema s dva različita rješenja: prvi se rješava boljom kućnom mrežom, drugi jačim paketom.
Test koji razdvaja ova dva problema traje 2 minute: spojite računar kablom (Ethernet) direktno na ruter i napravite speed test na speedtest.net. Ako je brzina blizu onoga što plaćate (npr. 85-95 Mbps na paketu od 100) - paket je u redu i problem je u kućnoj mreži. Ako je brzina loša i na kablu (npr. 30 Mbps na paketu od 100) - problem je ili u paketu, na liniji operatera, ili u samom ruteru.
Kod paketa bržih od 100 Mbps pazite na još jednu zamku: stariji laptop ili računar može imati mrežnu karticu od 10/100 Mbps. Takav port u praksi ne pokazuje više od oko 90-95 Mbps ni kada je paket mnogo brži. Za mjerenje brzina iznad 100 Mbps treba gigabitna mrežna kartica, gigabitni Ethernet port i ispravan kabl najmanje kategorije Cat5e.
Taj test odmah određuje smjer rješavanja. Bez njega se nagađa. Ethernet kabl košta 5-10 KM i koristan je za svaku buduću provjeru interneta.
Ako nemate Ethernet kabl, nabavite ga prije bilo kakvog drugog koraka. Kabl kategorije 5e ili 6 dužine 2-5 metara košta 5-10 KM u svakoj radnji s elektronikom. Ovo je dijagnostički alat koji će vam trebati svaki put kad se pojavi problem s internetom - jednom kupljen, služi godinama.
Prilikom žičnog testiranja, ugasite Wi-Fi na računaru (da ne mjeri bežično umjesto žično), zatvorite sve programe osim preglednika sa speed testom i ne pokrećite ništa na drugim uređajima. Cilj je izolovati jednu varijablu: koliko brzine operater isporučuje do vašeg rutera, bez ikakvih kućnih faktora.
Položaj rutera
Ruter u ormaru, iza TV-a, na podu u hodniku ili u ćošku stana - to su četiri najčešća položaja u kućama i stanovima u BiH. I sva četiri su loša za Wi-Fi. Signal je radio talas koji se širi u svim smjerovima od rutera. Slabi s udaljenosti, guši ga beton, cigla, metal i vlaga, a ormari i police ga dodatno blokiraju.
Mnogi stanovi u BiH imaju pune zidove ili armirani beton, što je loše za Wi-Fi. Jedan debeo zid može primjetno oboriti brzinu, a dva zida često naprave veliku razliku između dnevnog boravka i udaljene sobe.
Idealan položaj: centralno u stanu, povišeno (polica ili zid na visini očiju, ne pod), na otvorenom (ne u ormaru ni iza TV-a), dalje od mikrovalne pećnice i velikih metalnih površina. Premještanje rutera je besplatno, traje 10 minuta i često riješi problem bez ikakve kupovine. To je prvi potez koji većina ljudi preskoči jer im je estetski neprijatno imati ruter na vidljivom mjestu.
Uporediti jutro i večer
Ako je internet dobar ujutro a loš od 19:00 do 23:00 - to sužava uzrok na dva moguća: opterećenje mreže operatera (svi u kvartu koriste internet u špički) ili opterećenje kućne mreže (više uređaja u vašoj kući se koristi istovremeno uvečer). Razlika je važna jer određuje rješenje: ako je problem na strani operatera, kupovina novog rutera neće pomoći; ako je problem u kući, zvanje operatera neće pomoći.
Test: uradite speed test žično (kablom na ruter) ujutro u 9:00 i uvečer u 21:00. Ako žična brzina pada uvečer (npr. s 90 na 35 Mbps) - problem je van kuće, na strani operatera ili mreže. Ako žična brzina drži i uvečer ali Wi-Fi pada - problem je u kući: više uređaja dijeli isti Wi-Fi kanal, ili se susjedi također vraćaju kući i njihovi ruteri zagušuju vaše frekvencije.
Treća mogućnost: i žično i bežično pada uvečer - kombinacija oba faktora. U tom slučaju, rješavanje kućne mreže (Ethernet za TV, 5 GHz za telefone) pomaže djelomično, ali razgovor s operaterom o kvaliteti linije u špički je također opravdan.
Restart rutera i problem koji se vraća
Restart rutera je dobar prvi korak. Isključite ruter iz struje, sačekajte 30 sekundi, uključite ga ponovo i sačekajte 2-3 minute da se potpuno podigne. Time se osvježe privremene mrežne postavke i često se riješi kratkotrajno zaglavljivanje veze.
Problem nastaje kad restart pomaže samo privremeno. Internet proradi, radi par sati, pa ponovo zapne. Sljedeći dan ista stvar. Ovo znači da restart samo zakrpi simptom, a uzrok je i dalje tu: preopterećen ruter koji ne može obraditi promet, zastarjeli firmver s curenjima memorije, loš kontakt na liniji koji se ponovo pokvari, ili ruter koji fizički počinje otkazivati (pregrijavanje, nestabilan hardver).
Ako restartujete ruter više od jednom sedmično i problem se uvijek vraća - to je signal za dublju provjeru: ažurirati firmver (u postavkama rutera), premjestiti ruter na provjetreno mjesto (pregrijavanje je češći uzrok nego što se misli), provjeriti žičnu brzinu (da li je problem u ruteru ili na liniji) i, ako ništa ne pomaže, razgovarati s operaterom o zamjeni opreme.
Kada je paket stvarno preslab
Mnogi korisnici kupe jači paket kao prvi potez - jer je to najjednostavnija stvar koju mogu uraditi. Ali jači paket rješava samo jedan specifičan problem: kad žična brzina odgovara paketu, ali potrebe domaćinstva (više streamova, video pozivi, gaming, cloud backup) premašuju tu brzinu.
Jači paket ne rješava: loš Wi-Fi signal (jer Wi-Fi ne zavisi od paketa nego od rutera i položaja), star ruter koji ne može obraditi brzinu (ruter s Wi-Fi 4 ne može isporučiti 200 Mbps bežično čak i da paket to nudi), niti opterećenje mreže operatera (jer jači paket na zagušenoj mreži i dalje daje manju brzinu u špički).
Kako procijeniti da li je paket problem: zbrojite istovremene aktivnosti u kući. HD stream troši 5-10 Mbps, 4K stream 25-40 Mbps, video poziv 3‐6 Mbps, gaming 1-5 Mbps (ali zahtijeva nizak ping). Ako zbir prelazi vaš paket - jači paket zaista treba. Ako ne prelazi - problem je drugdje.
Ako testovi pokažu da je paket zaista uzak, izbor paketa je posebna odluka: gledaju se broj korisnika, upload, ping, streaming, rad od kuće i ugovorna cijena. Za tu odluku vrijedi koristiti postojeći vodič o izboru internet paketa, a ovaj tekst ostaje fokusiran na dijagnostiku problema koji se često pogrešno pripišu paketu.
Kada zvati operatera
Operatera vrijedi zvati kad ste isključili sve kućne uzroke: žična brzina je značajno ispod paketa (npr. plaćate 100 Mbps a dobijate 30 na kablu); internet potpuno nestane (ne samo Wi-Fi, nego i žično); problem traje više dana bez poboljšanja i ne reaguje na restart; ili brzina pada u špički daleko ispod ugovorene (s dokumentovanim speed testovima).
Prije poziva: imati spreman screenshot speed testa (žično, s datumom i vremenom), kratak opis problema („brzina na kablu pada na 30 Mbps uvečer već sedmicu dana, restartovao sam ruter, provjerio kabl") i broj ugovora ili korisničko ime. Ova priprema štedi 15 minuta skripte na obje strane.
Stanovi i kuće u BiH
U BiH stanovima i kućama Wi-Fi najčešće strada na zidovima, spratovima i lošem položaju rutera. Puna cigla, armirani beton, hodnici i ormari često naprave veći problem od samog internet paketa.
U stanu s betonskim pregradama ruter u hodniku često ne pokriva dnevni boravak na drugom kraju. U kući na dva sprata signal dodatno slabi kroz betonsku ploču. U zgradama s mnogo stanova problem se često pojača zbog pretrpanog 2.4 GHz pojasa.
Zato se prvo radi jednostavno testiranje: brzina na kablu, brzina pored rutera i brzina u sobama gdje internet stvarno koristite. Tek nakon toga ima smisla odlučiti da li treba premjestiti ruter, dodati opremu ili zvati operatera.
Kada nova oprema pomaže
Kupovina novog rutera, repeatera ili mesh sistema pomaže kada testovi pokažu da je problem u Wi-Fi pokrivanju: signal pada po sobama, ruter je star ili prostor ima više betonskih zidova i spratova.
Kupovina ne pomaže kada je problem na strani operatera, kada je paket zaista preslab za potrebe domaćinstva ili kada je ruter samo loše postavljen. Tada se novac troši na pogrešno mjesto.
Prvo premjestite ruter, zatim uradite žični test, provjerite Wi-Fi po sobama, pa tek onda razmišljajte o novoj opremi.
Brza provjera
- Žični speed test - razdvaja paket od kućne mreže. Traje 2 minute.
- Provjera položaja rutera - centralno, povišeno, otvoreno. Besplatno, traje 10 minuta.
- Restart rutera - briše privremene probleme. Ako pomaže trajno - gotovo. Ako privremeno - nastaviti.
- Test u različito doba dana - razdvaja opterećenje operatera od kućnog opterećenja.
- Provjera frekvencije - 2.4 GHz vs 5 GHz. Prebacivanje je besplatno i ponekad dramatično pomaže.
- Ethernet kabl za TV/konzolu/PC - oslobađa Wi-Fi za mobilne uređaje. 10-20 KM.
- Razmatranje opreme (mesh, repeater, novi ruter) - tek kad ste prošli sve gore.
- Poziv operateru - s dokazima, konkretnim opisom i zapisanim rezultatima testova.