Kako odabrati fakultet u BiH - šta pitati prije upisa, a ne tek nakon prve godine

Akreditacija ustanove i akreditacija programa nisu ista stvar

Prvi filter je registar, ne brošura. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH vodi Državni registar akreditovanih visokoškolskih ustanova, a javni pregled te liste stoji na njenoj stranici i nosi datum posljednjeg ažuriranja. Uz naziv ustanove tu su sjedište, oblik vlasništva, datum osnivanja, period važenja akreditacije i nadležna obrazovna vlast.

Rok važenja je kolona koju kandidati najčešće preskoče. Akreditacija se daje na period, pa ustanova može biti u registru danas, a da joj akreditacija ističe usred tvog studija. Podatak o nadležnoj obrazovnoj vlasti isto nije ukras: to je adresa na koju se ide kad zatreba rješenje, potvrda ili prigovor.

Ustanova i program se akredituju odvojeno. Okvirni zakon govori o preporuci za akreditaciju visokoškolske ustanove odnosno njenog studijskog programa, a Agencija ima i posebnu odluku o kriterijima za akreditaciju studijskih programa prvog i drugog ciklusa. Državni registar pokriva ustanove. Za program se traži rješenje nadležne obrazovne vlasti, a dobija se od same ustanove ili od ministarstva koje ga je donijelo.

Zašto to nije formalnost, piše u članu 54 Okvirnog zakona: nadležni državni organi u BiH u svrhu zaposlenja ili javne funkcije priznaju samo akademske stepene i diplome koje izdaju akreditovane visokoškolske ustanove. Isti član obavezuje akreditovanu ustanovu da uz diplomu izda i dodatak diplomi.

Sam postupak provjere u registru, korak po korak, i to šta znači kad ustanove nema na listi, vodi provjera akreditacije fakulteta. Za odluku o prijavi dovoljna su dva odgovora: je li ustanova u registru i do kada, i je li akreditovan baš tvoj program.

Ishodi učenja i zvanje: šta program obećava napismeno

Zapošljivost se ne mjeri utiskom o smjeru nego onim što u opisu programa piše kao ishod učenja. Zakoni to traže izričito. Zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske u članu 22 nabraja šta studijski program prvog i drugog ciklusa mora utvrditi: ishode učenja na nivou programa, zvanje koje se stiče, uslove upisa, bodovnu vrijednost svakog predmeta, uslove za prelazak s drugih programa i silabuse. Zakon Kantona Sarajevo u članu 93 traži isto, uz ciljeve i ishode učenja za svaki pojedini predmet i literaturu.

Ako se program ne može otvoriti i pročitati, to je već odgovor. U Kantonu Sarajevo ustanova je dužna programe objaviti na internet stranici članice koja ih izvodi i držati elektronski registar svih svojih studijskih programa dostupan na svojoj stranici.

Iz ishoda i silabusa vidi se ono što naziv smjera prikriva: koje se vještine stiču, čime se to provjerava i koliko rada nosi svaki predmet. U Republici Srpskoj jedan ECTS bod po pravilu odgovara 30 sati ukupnog prosječnog angažovanja studenta, a 60 bodova jednoj akademskoj godini u punom opterećenju. Za svakoga ko planira raditi uz studij to je najbrži test realnosti.

Kod regulisanih profesija diploma je tek ulaznica. Okvirni zakon predviđa da Ministarstvo civilnih poslova BiH može propisati dodatne obrazovne zahtjeve za ulazak u profesiju koju uređuje drugi zakon, a zakon Kantona Sarajevo traži da se programi regulisanih profesija usklade s važećom direktivom za svaku profesiju. Zato se prije upisa pita nadležna komora ili ministarstvo šta se poslije diplome još traži, jer to najčešće budu pripravnički staž, stručni ispit ili licenca.

Šta diploma treba da otvori u tvom planu

Isti program nije jednako dobar za nekoga ko planira raditi odmah i za nekoga ko cilja na master u inostranstvu. Zato pitanje nije koliko je fakultet dobar uopšte, nego šta ta diploma znači u planu koji kandidat stvarno ima. Tabela ispod razdvaja četiri najčešća plana i pokazuje gdje se svaki od njih provjerava.

Ako ustanova ne može jasno reći šta student završava, koliko program traje, koji se ciklus stiče i koje zvanje piše na diplomi, to je crvena zastavica bez obzira na sve ostalo.

Kod plana za inostranstvo nije dovoljno da program zvuči poznato. Unaprijed se gleda kako se diploma tumači vani. Za obrnut smjer, dakle kvalifikacije stečene izvan BiH, postupak vodi priznavanje diplome preko ENIC/NARIC tačke.

Prohodnost prema drugom ciklusu: 180 ili 240 bodova nije svejedno

Okvirni zakon vezuje cikluse za bodove i tu nema prostora za tumačenje. Prvi ciklus traje najmanje tri i najviše četiri godine i vrednuje se sa 180 odnosno 240 ECTS bodova. Drugi traje godinu ili dvije, nosi 60 odnosno 120 bodova, i to tako da u zbiru s prvim ciklusom da 300. Treći ciklus traje tri godine i nosi 180 bodova. Jedan semestar je 30 bodova u svakom ciklusu.

Račun iz toga ima vrlo praktičnu posljedicu. Ko završi trogodišnji program od 180 bodova, do 300 mu nedostaje master od 120 bodova, dakle dvije godine. Ko završi četverogodišnji od 240, dovoljan mu je master od 60. Prije upisa se zato gleda koliko master programa u toj struci uopšte nudi varijantu od 120 bodova, jer o tome zavisi da li se studij produžava za još jednu godinu.

Izuzeci postoje i navedeni su u zakonu. Studij medicinske grupe nauka u prvom ciklusu vrednuje se do 360 ECTS bodova. U Republici Srpskoj integrisane studije nose najmanje 300 bodova, a integrisani studiji medicine i stomatologije najmanje 360.

Vrsta ustanove takođe otvara ili zatvara vrata. Visokoškolske ustanove u BiH su univerziteti i visoke škole, a visoka škola je akreditovana za diplome i stepene prvog ciklusa. Zakon Kantona Sarajevo to kaže bez ograde: visoka škola realizuje programe samo prvog ciklusa. U Republici Srpskoj visoka škola izvodi strukovne ili akademske studije prvog ciklusa. Master se u oba slučaja upisuje negdje drugdje, pa se uslovi za drugi ciklus provjeravaju na startu, a ne u završnoj godini.

U Republici Srpskoj postoji još jedna razdjelnica koju je lako previdjeti. Studije prvog i drugog ciklusa mogu biti akademske ili strukovne, a treći ciklus je isključivo akademski. Ko računa na doktorat, gleda i koja vrsta studija piše u programu, ne samo broj bodova.

Prenos bodova ako se predomisliš ili odeš na razmjenu

Pravo na prenos bodova postoji, ali nije isto što i automatsko priznavanje svega. Okvirni zakon studentima daje pravo na priznavanje i prijenos bodova između akreditovanih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini. Ključna riječ je akreditovanih: bodovi stečeni na ustanovi koje nema u registru nemaju to uporište.

Kako se prenos računa, uređuje entitetski ili kantonalni propis. U Republici Srpskoj se prenos ECTS bodova između različitih studijskih programa iste vrste studija vrši na osnovu broja bodova i ishoda učenja, a sam studijski program mora unaprijed utvrditi uslove za prelazak s drugih programa. Posljedica je jednostavna: ako se ishodi ne poklapaju, predmet se sluša ponovo bez obzira na to koliko je bodova nosio.

Za razmjenu se pravila traže u internim aktima ustanove. Zakon Kantona Sarajevo dozvoljava studijski boravak unutar iste ustanove, na drugoj ustanovi u BiH ili u inostranstvu, a vrste i trajanje mobilnosti, postupak prijave, prava i obaveze prepušta internim aktima visokoškolske ustanove. To znači da odgovor na pitanje priznaje li se semestar proveden vani negdje već stoji napisan, samo se mora tražiti prije upisa.

Bodovi stečeni izvan matične ustanove vide se i na papiru. U Republici Srpskoj se dodatak diplomi obavezno izdaje uz diplomu i u njemu se obavezno navode ECTS bodovi ostvareni van matične visokoškolske ustanove. Ko planira razmjenu, pita i s kojim ustanovama fakultet ima potpisane ugovore i ko je na fakultetu kontakt za mobilnost.

Koliko prva godina stvarno košta

Školarinu svi provjere. Problem prave stavke koje se u konkursu ne pojave, jer se plaćaju kasnije i po komadu. Prije odluke se sabira cijela prva godina, a ne samo iznos koji piše uz naziv programa.

Kako se školarina obračunava i gdje tokom godine nastaju dodatni troškovi razrađuje pregled školarina i troškova studija, a smještaj i alternative domu pokriva prijava na studentski dom.

Jedan test vrijedi uraditi prije prijave, a ne poslije upisa: može li porodica podnijeti punu cijenu prve godine i u scenariju u kojem se godina obnavlja. Ako ne može, jeftinija opcija u vlastitom gradu nije kompromis nego uslov.

Pod kojim uslovima se godina obnavlja

Ovo pitanje se gotovo nikad ne postavi prije upisa, a odlučuje o tome hoće li studij trajati četiri ili sedam godina. Prag za prelazak u narednu godinu i pravila obnove ne piše konkurs nego zakon i pravila studiranja ustanove, i razlikuju se po nadležnostima.

U Republici Srpskoj je sve vezano za bodove. Zakon o visokom obrazovanju u članu 75 traži najmanje 45 ECTS bodova ostvarenih u upisanoj godini za upis naredne, a predviđa i prenos od 15 bodova, odnosno najviše dva predmeta bez obzira na to koliko bodova nose. Ko uslove ne ispuni, obnavlja godinu, uz pravo da prati nastavu i polaže ispite iz naredne godine do broja bodova koje je ostvario u prethodnoj. Status redovnog studenta prvog ciklusa traje najduže dvostruko duže od trajanja programa, dakle osam godina za četverogodišnji studij.

U Kantonu Sarajevo prag je postavljen drugačije. U narednu studijsku godinu se prenosi 12 ECTS bodova ili dva nepoložena predmeta, i to samo ako preneseni predmet nije preduslov za slušanje predmeta iz te godine. Ko je prenio ispite, ne može upisati još jednu višu godinu dok ih ne položi. Druga obnova iste godine ima i statusnu cijenu: redovni student koji drugi put obnovi istu godinu prelazi u status redovnog samofinansirajućeg studenta.

Vrijedi pitati i šta se dešava poslije trećeg pada na istom ispitu. U Republici Srpskoj student tada na lični zahtjev može polagati pred ispitnom komisijom.

Šta obnova godine znači za zdravstveno osiguranje, mirovanje prava i ostatak studentskog statusa objašnjava studentski status i prava. Prije upisa je dovoljno imati tri broja: koliko bodova traži prelazak u narednu godinu, koliko se predmeta može prenijeti i koliko košta obnova.

Šest kriterija i ocjena od 1 do 5

Za odluku je korisnije napraviti malu tabelu nego se oslanjati na opšti utisak. Svakom programu daš ocjenu od 1 do 5 po istim kriterijima. Nije naučna metoda, ali sprječava da jedna stvar, na primjer blizina kuće ili dobar utisak s dana otvorenih vrata, prekrije veći problem.

Ocjena ne donosi odluku umjesto tebe, ali pokazuje slabo mjesto. Program s peticom za interes, a jedinicom za trošak i nejasnim statusom akreditacije nije izbor nego rizik. Manje atraktivan program s urednom akreditacijom, jasnim ishodima i troškom koji porodica može podnijeti obično bolje prođe kroz drugu i treću godinu.

Situacije u kojima izbor najčešće ode u pogrešnu stranu

Privatno nije ni bolje ni gore po sebi. Provjerava se istim redom: registar, rok važenja akreditacije, rješenje za program, ishodi, obaveze i cijena. Kad se fleksibilan raspored nudi kao glavni argument, pitanja su konkretna: koliko je dolazaka obavezno, gdje se drže ispiti, kako se izvode vježbe i šta se dešava kad student radi puno radno vrijeme.

Kod izbora između programa u vlastitom gradu i programa u drugom, poređenje počinje razlikom u trošku života. Tek onda dolaze obaveze koje se ne vide iz brošure: koliko matematike ili programiranja nosi prva godina, ima li program praksu i može li kandidat izdržati tu prvu godinu daleko od kuće.

Ako je plan raditi uz studij, odluka se mijenja iz temelja. Raspored, obavezne vježbe i ispitni rokovi tada vrijede koliko i naziv programa. Okvirni zakon dozvoljava redovan studij, vanredan i učenje na daljinu, onako kako to predviđa statut ustanove, pa se prije prve uplate mora razumjeti šta vanredno studiranje stvarno mijenja u praksi.

Kandidat koji cilja na regulisanu profesiju najčešće pogriješi tako što gleda samo naziv diplome. Provjerava se ono što dolazi poslije: pripravnički, stručni ispit, licenca, uslovi komore i dodatni uslovi za rad u javnoj ustanovi.

Šta pitati studentsku službu prije prijave

Najbolja pitanja vežu se za dokument koji već postoji: opis studijskog programa, pravila studiranja, cjenovnik ili rješenje o akreditaciji. Pošalji ih e-mailom i sačuvaj odgovor.

1. Da li je studijski program akreditovan, ko je donio rješenje i do kada važi akreditacija ustanove?
2. Gdje je objavljen opis programa s ishodima učenja, silabusima i literaturom?
3. Koje zvanje piše na diplomi i koliko ECTS bodova nosi cijeli prvi ciklus?
4. Koji master programi primaju studente s ovog programa i pod kojim uslovima?
5. Koliko bodova traži prelazak u narednu godinu i koliko se predmeta može prenijeti?
6. Koliko košta obnova godine i mijenja li se time status studenta?
7. Koje se naknade plaćaju tokom godine osim školarine i gdje je cjenovnik?
8. Kako se priznaju ispiti položeni na drugoj ustanovi i ko o tome odlučuje?
9. Da li studenti koji rade, studenti iz drugog kantona ili studenti s posebnim statusom imaju drugačija pravila?

Odgovor studentske službe ne zamjenjuje konkurs, ali je pisani trag kad se ono što je rečeno usmeno razilazi od onog što piše. Šta se sve provjerava u samom konkursu, koje ovjere se traže i koje greške ljudi ponavljaju pri prijavi razrađuje provjera prije prijave na fakultet.

Kad prijavu treba zaustaviti

• Akreditacija se pominje u reklami, a ustanove nema u državnom registru ili joj je rok važenja istekao.
• Za studijski program nema rješenja o akreditaciji i nema objavljenog opisa s ishodima i silabusima.
• Troškovi se navode samo usmeno, bez cjenovnika i bez iznosa u konkursu.
• Ne zna se koji se status upisuje: redovni, samofinansirajući, vanredni ili studij na daljinu.
• Obećava se siguran posao, licenca ili priznavanje u inostranstvu, bez objašnjenja ko to rješava i po kojem propisu.
• Na pitanje o prenosu bodova i uslovima obnove godine ne stiže pisani odgovor.

Redoslijed poteza prije prijave

1. Suzi izbor na najviše tri programa koje bi stvarno slušao.
2. Za svaki provjeri ustanovu u državnom registru i zapiši do kada joj važi akreditacija.
3. Otvori opis studijskog programa i pročitaj ishode učenja, zvanje, silabuse i broj bodova.
4. Provjeri prohodnost: koliko bodova nosi prvi ciklus i koji master programi primaju taj profil.
5. Saberi punu cijenu prve godine, uključujući i scenarij u kojem se godina obnavlja.
6. Zatraži napismeno ono što nije jasno: rješenje o akreditaciji programa, prag bodova za narednu godinu, cjenovnik naknada.
7. Tek onda otvori konkurs i rasporedi prijave po redoslijedu prioriteta.

Poslije toga slijedi sama prijava, a ona se razlikuje po sistemima. Upis na fakultet u Federaciji BiH ide kroz kantonalne konkurse, dok upis u Republici Srpskoj ima svoju proceduru i svoj način bodovanja.

Odluka ne mora biti konačna za cijeli život. Mora stajati na tri provjerena podatka: status ustanove i programa, ukupan trošak prve godine i prag bodova za prelazak u narednu godinu.

Korisni linkovi

Za provjeru se koriste registri, zakoni i stranice samih ustanova. Linkovi ispod su polazne tačke, a za konkretan upis uvijek se čita aktuelni konkurs fakulteta ili univerziteta.