Invalidska penzija - ocjena radne sposobnosti, uslovi i postupak

Potpuni gubitak vodi u penziju, preostala sposobnost kod poslodavca

Invalidnost postoji kada trajne promjene u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, dovedu do promijenjene radne sposobnosti ili do gubitka sposobnosti za rad na poslu koji je osiguranik obavljao. Presudna je trajnost: stanje za koje se očekuje oporavak nakon operacije ili terapije ne ulazi u ovu ocjenu.

Potpuni gubitak radne sposobnosti, u federalnom zakonu prva kategorija invalidnosti, postoji kada osiguranik trajno nije sposoban ni za svoj posao, ni za drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, i kada se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom ne može osposobiti za druge odgovarajuće poslove. Samo ta ocjena u Federaciji BiH vodi u penziju.

Promijenjena radna sposobnost, druga kategorija, znači da osiguranik ne može raditi na svom radnom mjestu, ali može s punim radnim vremenom raditi na drugom koje odgovara njegovoj stručnoj spremi. Ta ocjena ne daje penziju nego prava kod poslodavca kod kojeg je osiguranik radio u vrijeme nastanka invalidnosti: raspored na drugo radno mjesto, prekvalifikaciju do 55. godine života u Federaciji BiH odnosno do 58. u Republici Srpskoj, te naknadu zbog čekanja i naknadu za vrijeme prekvalifikacije.

Republika Srpska ima izuzetak koji federalni zakon ne poznaje: osiguraniku kojem je smanjena radna sposobnost utvrđena poslije navršene 58. godine, uz pravo na prekvalifikaciju, priznaje se pravo na invalidsku penziju, uz ispunjen uslov staža.

Uslov staža: trećina radnog vijeka naspram fiksnih godina

Kada je invalidnost posljedica bolesti ili povrede van rada, dužina staža odlučuje hoće li medicinska ocjena uopšte imati efekta.

U Federaciji BiH penzijski staž mora pokrivati najmanje trećinu radnog vijeka. Radni vijek teče od navršene 20. godine života do dana nastanka invalidnosti i računa se na pune godine, a s višom stručnom spremom stečenom redovnim školovanjem počinje od 22. godine, s visokom od 25. Za osobu kod koje invalidnost nastane u 50. godini radni vijek je 30 godina, pa staž mora pokrivati deset godina.

U Republici Srpskoj se radni vijek ne računa. Uslov je pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža, a za osiguranika mlađeg od 35 godina dvije godine staža osiguranja. Staž osiguranja i penzijski staž su pri tome različiti pojmovi. Koliko čega imate vidi se iz uvjerenja fonda, o čemu govori poseban članak o provjeri staža i doprinosa.

U oba entiteta invalidnost mora nastati prije nego što osiguranik ispuni uslove godina života za starosnu penziju, praktično prije 65. godine, a te uslove razrađuje poseban članak o starosnoj penziji.

Povreda na radu mijenja i uslov i iznos

Kada je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, pravo se u oba entiteta stiče bez obzira na dužinu penzijskog staža.

Razlika ide i u obračun. Penzija po tom osnovu određuje se kao za 40 godina staža osiguranja, dok se kod bolesti i povrede van rada osiguraniku s manje od 15 godina staža određuje kao za staž od 15 godina. Za isti gubitak radne sposobnosti to su dvije bitno različite osnovice, a put od staža i bodova do konačne cifre razrađuje poseban članak o obračunu penzije.

Kada uzroci idu zajedno, dijelom povreda na radu, dijelom bolest, određuje se jedna penzija sastavljena od dva dijela, prema uticaju svakog uzroka, i ne može biti veća od penzije za 40 godina staža.

Federacija BiH od 2026. godine ima i donju granicu: invalidska penzija određena ispod najnižeg iznosa ne može biti niža od 90 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine.

Tuđa njega, invalidnina i tjelesno oštećenje su druga prava

Uz invalidsku penziju postoje naknade koje se rješavaju po drugim propisima i kod drugih organa.

• Naknada za tjelesno oštećenje je posebno pravo iz penzijskog osiguranja. U Federaciji BiH pripada samo kada je oštećenje od najmanje 30 posto nastalo zbog povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom.
• Dodatak za tuđu njegu i pomoć je pravo iz socijalne zaštite i rješava se po propisima te oblasti, ne kod penzijskog fonda.
• Lična invalidnina spada u boračko-invalidsku zaštitu odnosno u zaštitu civilnih žrtava rata, sa svojim uslovima i svojim organima.

Procenat invaliditeta od 60 ili 80 posto nije kategorija penzijskog sistema: za penziju se ocjenjuje radna sposobnost, a ne procenat oštećenja. Institut u Federaciji BiH vještači i za socijalnu zaštitu, boračko-invalidsku zaštitu i civilne žrtve rata, pa nalazi dolaze iz iste ustanove dok o pravima odlučuju različiti organi.

Ko pokreće postupak i ko donosi ocjenu

U Federaciji BiH postupak se pokreće na zahtjev osiguranika, nadležnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ili poslodavca, a poslodavac samo ako snosi troškove vještačenja i ima saglasnost sindikata. Ako osiguranik ne može sam, zahtjev podnosi punomoćnik ili zakonski zastupnik. Zahtjev ide nadležnoj kantonalnoj administrativnoj službi Federalnog zavoda PIO/MIO, prema mjestu osiguranja odnosno prebivališta, i tamo se dobijaju obrasci. Kada ga podnosi osiguranik, troškove vještačenja snosi Zavod.

Vještačenje radi Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, sa sjedištem u Sarajevu i odjeljenjima u Bihaću, Livnu, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Zenici. Institut daje nalaz, ocjenu i mišljenje, a rješenje o pravu donosi Zavod. Zato molba Institutu ne mijenja rješenje Zavoda, a prigovor na visinu penzije tu nema šta tražiti.

U Republici Srpskoj u prvom stepenu rješava filijala Fonda PIO, prema mjestu posljednjeg osiguranja odnosno prema prebivalištu ako je od prestanka osiguranja prošlo više od 12 mjeseci. Zahtjev se podnosi na obrascu ZIP-1, a prijedlog za utvrđivanje invalidnosti s medicinskom dokumentacijom na obrascu P-2, i predmet organu vještačenja prosljeđuje filijala, ne osiguranik. Ocjenu daju organi vještačenja Fonda: prvostepeni, drugostepeni i organ za reviziju.

Datum podnošenja utiče na to od kada penzija teče. U Federaciji BiH pravo se priznaje od dana utvrđivanja invalidnosti ako je zahtjev podnesen u roku od tri mjeseca, a kasnije od dana podnošenja i tri mjeseca unazad. Tok postupka po zahtjevu obrađen je u posebnom članku.

Dokumentacija za vještačenje

Vještačenje se radi po dokumentaciji, ne po opisu tegoba na pregledu. Nalaz koji svjedoči o jednom lošem danu ne govori isto što i historija liječenja kroz nekoliko godina, iz koje se vidi da stanje ne reaguje na terapiju.

Obim i sadržaj medicinske dokumentacije za vještačenje u Federaciji BiH propisuje sam Institut, zajedno s postupkom ocjenjivanja i revizijom nalaza. U Republici Srpskoj to uređuje uredba Vlade RS o medicinskom vještačenju.

Spisak priloga fondovi mijenjaju, a razlikuje se i po tome je li uzrok bolest ili povreda na radu. Tačan spisak za svoj slučaj provjerite u nadležnoj kantonalnoj službi Zavoda odnosno u filijali Fonda prije nego što išta ovjeravate i plaćate.

Odbijen zahtjev: žalba i novi zahtjev

Zahtjev se najčešće odbija zato što stanje nije ocijenjeno kao potpuni gubitak radne sposobnosti ili zato što uslov staža nije ispunjen, a ne zato što bolest nije priznata. Ta dva razloga se rješavaju različito, pa se prvo čita obrazloženje rješenja.

Žalba ide protiv rješenja nosioca osiguranja, a ako pouka uz sam nalaz vještačenja predviđa prigovor, postupa se po njoj. U Federaciji BiH o žalbi odlučuje direktor nosioca osiguranja, u Republici Srpskoj direktor Fonda, a rok i način predaje pišu u pouci o pravnom lijeku na rješenju. Žalba ne odlaže izvršenje, a protiv drugostepenog rješenja može se pokrenuti upravni spor.

U Republici Srpskoj prvostepeno rješenje ide i na reviziju drugostepenog organa, nezavisno od žalbe. Revizija može dati saglasnost, izmijeniti rješenje ili ga poništiti, a ako izostane tri mjeseca po isteku roka za žalbu, smatra se da je saglasnost data.

Ako se stanje pogorša nakon odbijanja, ide novi zahtjev s dokumentacijom o tome šta se promijenilo. Invalidnost se cijeni prema danu kada je nastala, pa nalazi o napredovanju bolesti nose novi predmet, a ne popravku starog spisa.

Kontrolni pregled i situacije u kojima se pravo gubi

Priznato pravo u oba entiteta prestaje ako u toku korištenja prestanu postojati uslovi pod kojima je stečeno.

U Republici Srpskoj je kontrolni pregled obavezan za korisnike mlađe od 50 godina, najkasnije tri godine od dana utvrđivanja invalidnosti. Zahtjev za taj pregled podnosi se Fondu najkasnije 60 dana prije isteka roka, a ko se ne odazove pozivu Fonda, rizikuje obustavu isplate penzije.

Federalni zakon rokove kontrolnih pregleda ne propisuje; kontrola i revizija nalaza uređene su propisima Instituta, pa se gleda šta je određeno u samom nalazu.

Rad uz invalidsku penziju entiteti uređuju različito. U Federaciji BiH pravo se obezbjeđuje korisniku koji nije u obaveznom osiguranju, pa zaposlenje znači da se pravo za taj period ne obezbjeđuje. U Republici Srpskoj se isplata ne obustavlja, ali posao koji se ne slaže s nalazom postaje tema na kontrolnom pregledu. Detalje razrađuje poseban članak o radu u penziji.

Primjeri: povreda na radu, hronična bolest, preostala sposobnost

Radnik teško strada na mašini nakon nepune tri godine staža

Uslov staža ga ne dodiruje, jer se kod povrede na radu pravo stiče bez obzira na dužinu penzijskog staža, a za obračun se uzima staž od 40 godina. Najvažniji papir u predmetu nije nalaz s posljednje kontrole nego prijava o povredi na radu.

Hronična bolest koja se pogoršava godinama, zahtjev u 44. godini

Radni vijek se u Federaciji BiH računa od 20. godine, pa je ovdje 24 godine i penzijski staž mora pokrivati najmanje osam godina. Prevagu daje dokumentacija koja pokazuje da terapija ne zaustavlja napredovanje bolesti. U Republici Srpskoj bi uslov bio pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Zahtjev odbijen jer je utvrđena preostala radna sposobnost

Penzije nema, ali raspored na drugo radno mjesto, prekvalifikacija i naknade ostaju obaveza poslodavca kod kojeg je osiguranik radio u vrijeme nastanka invalidnosti. U Republici Srpskoj ista ocjena donesena poslije 58. godine vodi u invalidsku penziju, uz ispunjen uslov staža.