Učitavanje…
Osoba sa 40 godina staža osiguranja i 57 godina života u Federaciji BiH ispunjava uslov za starosnu penziju. U Republici Srpskoj isti staž ne znači ništa bez godina života: tamo se traži 60 godina uz 40 godina staža, a ženi 58 godina uz 35 godina staža osiguranja.
Osiguranje vode dva odvojena nosioca: Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Svaki radi po svom zakonu, pa se razlikuju i starosne granice i vrsta staža koja se za njih traži. Trećeg fonda nema, ni za Brčko distrikt.
Sve brojke su stanje u avgustu 2026. Federalni uslovi nisu se mijenjali kroz izmjene zakona od 2024. do 2026, a u Republici Srpskoj je prelazni period postepenog podizanja granica istekao, pa za 2026. važe pune vrijednosti bez dodataka u mjesecima.
Jedan uslov ne nadoknađuje drugi: ko ima 67 godina i devet godina staža nema pravo na starosnu penziju, kao ni onaj ko ima 30 godina staža i 52 godine života. Oba moraju biti ispunjena istovremeno.
Staž osiguranja je vrijeme poslije navršene 15. godine života provedeno u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju za koje je doprinos stvarno uplaćen. Mjeseci u kojima je radnik bio prijavljen, a doprinos nije stigao do fonda, u toj evidenciji ne stoje kao staž. Dio staža može teći uvećano, na poslovima s beneficiranim radnim stažom.
Penzijski staž je širi pojam: obuhvata staž osiguranja i poseban staž. Poseban staž je ratni period koji se priznaje u dvostrukom trajanju, a tačni datumi tog perioda razlikuju se po entitetima.
U oba zakona stoji isto pravilo: poseban staž ne čini staž osiguranja. Gdje uslov glasi penzijski staž, dvostruke ratne godine se broje; gdje glasi staž osiguranja, ne. Zbog toga ista osoba može ispunjavati federalni uslov od 20 godina penzijskog staža uz 65 godina života, a promašiti uslov od 40 godina staža osiguranja.
Pravo na starosnu penziju u Federaciji stiče se sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Uz istu starosnu granicu pravo ima i onaj ko nema tih 15 godina, ali ima najmanje 20 godina penzijskog staža, u koji ulazi i priznati poseban staž. Uslovi su jednaki za oba pola.
Druga varijanta ne gleda godine života uopšte: sa 40 godina staža osiguranja pravo se stiče bez obzira na to koliko osoba ima godina. Traži se staž s uplaćenim doprinosom, pa ratne godine u dvostrukom trajanju tu prazninu ne popunjavaju.
Poseban staž ipak može sniziti starosnu granicu. Osiguraniku koji ima 40 godina penzijskog staža granica se snižava za ukupno priznati poseban staž u dvostrukom trajanju, ali ne ispod 58 godina života. Kome su priznate četiri godine posebnog staža, granica pada na 61 godinu.
Federacija ima i raniji odlazak s trajno umanjenom penzijom, po prelaznim odredbama čije se granice pomjeraju svake godine. U 2026. muškarcu treba 64 godine i 6 mjeseci života uz 39 godina i 6 mjeseci staža osiguranja, i to je za muškarce posljednja godina u tabeli; ženi treba 59 godina i 6 mjeseci uz 34 godine i 6 mjeseci staža. Trajno umanjenje i njegov obračun tema su posebnog članka o prijevremenoj penziji.
Osnovni uslov je 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, jednako za muškarce i za žene. Ko nema 65 godina, ima još dvije mogućnosti.
Prva je 60 godina života uz 40 godina penzijskog staža i važi za oba pola; pošto se traži penzijski staž, dvostruke ratne godine ulaze u tih 40. Druga se odnosi samo na žene: 58 godina života i 35 godina staža osiguranja. Taj uslov traži staž s uplaćenim doprinosom, pa poseban staž tu ne pomaže.
Nijedna od te dvije varijante ne nosi umanjenje iznosa. Republika Srpska nema prijevremenu starosnu penziju kao zasebnu kategoriju, pa se i penzija ostvarena sa 60 i 40 ili sa 58 i 35 obračunava kao puna. To je najveća praktična razlika prema Federaciji, gdje raniji odlazak trajno košta.
Po starijim tekstovima još se vuku vrijednosti tipa 58 godina i 4 mjeseca, ostatak razdoblja u kojem su se granice podizale postepeno. U tabeli koju Fond objavljuje za 2026. stoje pune vrijednosti.
Zajedničko je malo: starosna granica od 65 godina i minimum od 15 godina staža osiguranja uz nju. Ostalo se razlikuje, uključujući i vrstu staža koja se traži za raniji odlazak.
| Šta se traži | Federacija BiH | Republika Srpska |
|---|---|---|
| Opšti uslov | 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, ili 20 godina penzijskog staža | 65 godina života i 15 godina staža osiguranja |
| Odlazak po osnovu dugog staža | 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života | 60 godina života i 40 godina penzijskog staža |
| Posebno pravilo za žene | nema ga u trajnim uslovima | 58 godina života i 35 godina staža osiguranja |
| Raniji odlazak uz trajno umanjenje | postoji po prelaznim odredbama, za muškarce 2026. posljednji put | ne postoji kao kategorija |
| Beneficirani staž | snižava granicu za ukupno uvećanje staža, najniže do 45 godina života | snižava granicu za ukupno uvećanje staža, najniže do 55 godina života |
| Ratni (poseban) staž | dvostruko za period od 18.9.1991. do 23.12.1995, ne ulazi u staž osiguranja | dvostruko za period od 17.8.1990. do najkasnije 19.6.1996, ne ulazi u staž osiguranja |
Prije nego što odredite datum odlaska
Starosne granice i dužina staža mijenjaju se izmjenama zakona. Svoj datum odlaska potvrdite u važećem tekstu zakona ili kod nadležne službe fonda prije nego što date otkaz.
Brčko distrikt nema svoj penzijski fond. Osiguranici iz Distrikta osigurani su kod jednog od dva entitetska nosioca, doprinosi idu preko izabranog fonda i preko njega se kasnije ostvaruje penzija. Oba fonda imaju organizacione jedinice u Brčkom.
S izborom nosioca bira se i cijeli set uslova. Žena sa 58 godina i 35 godina staža osiguranja ide u penziju ako je osigurana kod Fonda PIO RS, a čeka ako je kod Federalnog zavoda. Ko iz Brčko distrikta planira odlazak, prvo treba znati kod kojeg fonda mu staž stoji.
Staž se između entitetskih fondova ne prenosi. Njihov međusobni sporazum razdvaja dvije stvari: godine se sabiraju kada se provjerava ispunjenost uslova, a isplata se dijeli.
Granicu čini 30. april 1992. Staž navršen do tog datuma, u tada jedinstvenom fondu, uzima u obzir nosilac kod kojeg je osoba navršila staž poslije njega, i za uslove i za visinu penzije. Staž poslije tog datuma gleda se po nosiocima: ako ga ima kod oba, svaki određuje penziju po svojim propisima i isplaćuje dio srazmjeran mjesecima provedenim kod njega.
U praksi to znači dva odvojena postupka i dvije doznake: svaki nosilac vodi svoj postupak i donosi svoje rješenje. U Republici Srpskoj se zahtjev predaje poslovnici Fonda prema mjestu posljednjeg osiguranja, poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja; u Federaciji nadležnoj kantonalnoj službi Zavoda. Sam tok postupka po zahtjevu obrađen je u posebnom članku.
Pravila o najnižoj i zajamčenoj penziji ne primjenjuju se na srazmjerne penzije. Federacija ima izuzetak za korisnika čiji je zbir srazmjernih penzija manji od najniže federalne penzije: uz najmanje 12 mjeseci penzijskog staža poslije 30. aprila 1992. u Federaciji i prebivalište u FBiH ili Brčko distriktu, razlika se traži zahtjevom i teče od dana podnošenja.
Praznina je češće u stažu nego u godinama, i otkrije se tipično kad osoba prvi put zatraži uvjerenje iz matične evidencije. Periodi iz devedesetih, rad kod firmi kojih više nema i mjeseci bez uplaćenog doprinosa ne pojave se sami.
Kad podataka o penzijskom stažu nema u matičnoj evidenciji, u Federaciji se staž utvrđuje na osnovu drugih dokumenata:
Provjera se zato radi godinama prije zahtjeva, a ne mjesec pred njega. Federalni zavod od 1. marta 2026. izdaje uvjerenja iz matične evidencije bez naknade, u pravilu odmah, a najkasnije u roku od pet dana. Postupak provjere staža i uplaćenih doprinosa u oba entiteta obrađen je u posebnom članku.
Kada staža nema dovoljno, ostaje nekoliko poteza. Nastavak rada je najizvjesniji, jer svaki mjesec s uplaćenim doprinosom ulazi u staž osiguranja. Povezivanje perioda koji fale može vratiti godine, ali ishod zavisi od dokaza. Učesnik odbrane kojem poseban staž nije uračunat može u Federaciji dati pismenu saglasnost i popuniti uslov koji se mjeri penzijskim stažom. Uslov koji se mjeri stažom osiguranja popunjava se samo mjesecima s uplaćenim doprinosom.
Pretraga o uslovima za penziju u BiH redovno izbaci brojke iz susjednih sistema: 45 godina staža bez obzira na godine života ili starosne granice za žene izražene u godinama i mjesecima, često uz kalkulator stranog fonda. Nijedna od tih vrijednosti ne stoji u bh. zakonima.
Pravila koja postoje samo u jednom entitetu
Odlazak sa 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života postoji samo u Federaciji. Odlazak žene sa 58 godina života i 35 godina staža osiguranja postoji samo u Republici Srpskoj. Prijevremena penzija s trajnim umanjenjem postoji samo u Federaciji. Preneseno preko entitetske granice, svako od ta tri pravila daje pogrešan datum odlaska.
Stariji tekstovi nose i vrijednosti koje su odavno prestale važiti, poput federalne granice za žene od 60 godina života i 35 godina staža, ukinute zakonom iz 2018. godine.
U Federaciji je uslov ispunjen samo ako je svih 40 godina staž osiguranja. Ako dio čini ratni staž u dvostrukom trajanju, staž osiguranja pada ispod 40 i prava nema. U Republici Srpskoj važi obrnuto: tih 40 godina smije uključivati i ratni staž, ali se čeka 60. rođendan.
Ni u jednom entitetu nema pravo, jer je minimum 15 godina staža osiguranja. U Federaciji ostaje provjera ima li ukupno 20 godina penzijskog staža, što je moguće uz priznat poseban staž. Ako nema, te tri godine moraju se navršiti radom ili dokazati iz perioda kojih u evidenciji nema.
Ispunjava uslov, a penzija joj se obračunava kao puna, bez umanjenja. Da je isti staž stekla u Federaciji, tog prava ne bi bilo, jer federalni zakon nema trajno posebno pravilo za žene. Ako joj dio od tih 35 godina čini poseban staž, uslov nije ispunjen ni u Republici Srpskoj, jer se za ovu varijantu traži staž osiguranja.
Ukupno ima 36 godina i taj zbir se gleda kada se provjerava ispunjenost uslova, a ne staž kod pojedinog fonda. Sa navršenih 65 godina uslov je ispunjen na obje strane. Svaki fond potom obračunava svoj dio iz svojih godina i isplaćuje ga odvojeno. Ako je zbir ta dva dijela manji od najniže federalne penzije, razlika se ne dobija automatski nego se traži zahtjevom.
