Učitavanje…
Da mu doprinosi nisu uplaćivani, radnik rijetko sazna od poslodavca. Sazna kada podigne ispis kod porezne uprave i vidi mjesece u kojima je uredno dolazio na posao, a uplate nema. Oba entitetska zakona staž vežu za isto: u staž osiguranja ulazi vrijeme za koje je doprinos uplaćen. Neplaćen mjesec je zato dug poslodavca prema državi, a vama mjesec koji na kraju nedostaje u stažu.
Problem dolazi u dvije verzije. U jednoj poslodavac radnika uopšte nije prijavio, pa u sistemu nema ni prijave ni uplate. U drugoj je prijava uredna i radnik se u evidenciji vidi, a novca nema. Druga je podmuklija, jer sve djeluje ispravno dok se ne uporede dva odvojena podatka.
Naplatu duga za doprinose ne vodi penzijski fond nego porezna uprava, svaka u svom entitetu.
Prijava na osiguranje i uplata doprinosa dva su odvojena koraka istog poslodavca. Prijavom radnik ulazi u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, a tek uplatom to vrijeme postaje staž.
Rok za prijavu kratak je u oba entiteta. U Federaciji BiH poslodavac je podnosi Poreznoj upravi najkasnije dan prije otpočinjanja rada, a odjavu najkasnije s danom prestanka rada. U Republici Srpskoj prijava ide najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad, a poslodavac je po Zakonu o radu dužan radniku uručiti i kopiju te prijave.
Radnik u Republici Srpskoj zato ima jednostavan prvi test: ako kopiju prijave nikad nije dobio, ima osnov da je traži.
Neprijavljen rad ne ostavlja trag nigdje, pa se cijeli period kasnije dokazuje dokumentima. Prijavljen, a neplaćen period je drugačiji slučaj: dug postoji i evidentiran je na ime konkretnog poslodavca, ali staž ne teče dok se ne plati.
Brčko distrikt nema svoj penzijski fond: osiguranik bira jednog od dva entitetska nosioca i doprinosi se plaćaju po propisima tog entiteta.
Podaci o uplatama su kod porezne uprave, jer ona vodi Jedinstveni sistem. U Federaciji BiH radnik ih dobija preko portala e-Doprinosi, gdje su informacija o osiguranju i informacija o uplaćenim doprinosima odvojeni ispisi, ili na šalteru porezne ispostave prema prebivalištu, gdje se ista uvjerenja izdaju bez naknade.
U Republici Srpskoj podaci se traže lično u područnim jedinicama Poreske uprave, a elektronski preko portala e-usluga, nakon aktivacije korisničkog naloga posebnim obrascem.
Ta dva ispisa se čitaju odvojeno, jer prijava ne dokazuje uplatu. Vidljivost u evidenciji nije potvrda uplate: praznina koja se otkrije tek pred penziju napravi najviše štete.
Detaljan postupak traženja ispisa i čitanja red po red je u posebnom članku o provjeri staža i uplaćenih doprinosa.
Fond o pravima iz penzijskog osiguranja rješava po podacima iz matične evidencije. Ono čega u njoj nema utvrđuje se u postupku, dokumentima, a propis u Republici Srpskoj izričito zabranjuje da se te činjenice utvrde samo izjavama svjedoka. Kolega koji potvrdi da ste radili s njim vrijedi tek uz papir.
Dokumentacija se zato skuplja prije prvog razgovora s poslodavcem, ne poslije njega. Nakon prijave ili posvađanog rastanka pristup platnim listama, potvrdama i arhivi zna nestati preko noći.
Sve skenirajte i čuvajte izvan poslovnih prostorija i poslovnog e-maila, a uz ispis porezne uprave zapišite datum preuzimanja.
Radni odnos u toku ne zatvara nijedan put, ali traži oprezniji redoslijed. Krenite od najmanje konfliktnog koraka, a institucije uključite tek ako poslodavac ne reaguje.
Porezna uprava Federacije BiH za ovu prijavu drži odvojene kanale i navodi da se ona može podnijeti uz punu diskreciju: e-mail na [email protected] ili [email protected], SMS na 061 724 610 i besplatan poziv na 080 020 333.
U Republici Srpskoj prijava ide Poreskoj upravi RS, a nepravilnosti oko prijavljivanja radnika prima i Republička uprava za inspekcijske poslove, u čijem je sastavu Inspekcija rada. Inspektorat prijave prima preko svog portala i na telefon 051 334 627.
Prijava dok radni odnos traje nosi realan rizik
Krug radnika kod jednog poslodavca je mali, pa poslodavac često pretpostavi ko ga je prijavio i kada je kanal diskretan. Zato se prvo skupi dokumentacija, a prijava se piše kao popis mjeseci i iznosa, bez optužbi koje nemaju pokriće.
Porezna uprava Federacije BiH nadležna je za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa, uključujući prinudnu naplatu; u Republici Srpskoj isti posao radi Poreska uprava RS. Federalni zavod PIO/MIO doprinose ne naplaćuje, nego ih evidentira i po toj evidenciji jednog dana rješava o penziji.
Naplaćeni doprinos ide fondu i pretvara se u staž, a ne u isplatu na vaš račun. Tužbe kojom bi radnik doprinose naplatio sebi nema.
Formalni pravni put ipak postoji, kod samog fonda. Osiguranik može tražiti da se o spornom stažu ili o pravu donese rješenje, umjesto da se zaustavi na usmenom odgovoru da doprinosi nisu uplaćeni. Postupak se pokreće zahtjevom, a činjenice se utvrđuju dokumentacijom iz koje se vide period rada i osnov osiguranja.
Na prvostepeno rješenje postoji žalba, a protiv konačnog drugostepenog rješenja može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Ishod zavisi od dokaza i okolnosti konkretnog slučaja: formalni put ne pretvara neuplaćeni doprinos u priznat staž automatski, ali spor prevodi iz prepiske s poslodavcem u postupak s rokovima i pravnim lijekovima.
Inspekcija dug ne naplaćuje. Ona utvrđuje nepravilnost i nalaže poslodavcu mjere, a može ga i kazniti. U Republici Srpskoj su za neprijavljivanje radnika propisane kazne od 10.000 do 30.000 KM za pravno lice i od 3.000 do 9.000 KM za odgovorno lice, a inspektor može izreći i privremenu zabranu djelatnosti s pečaćenjem prostorija.
U Federaciji se nepravilnost prijavljuje Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, preko obrasca na njenoj stranici, telefonom na 033 563 350 ili na [email protected]. Za većinu poslodavaca stvarno je nadležna kantonalna inspekcija rada, pa prijava po potrebi ide dalje kantonu. O poduzetim mjerama nadležna inspekcija podnosioca pisano obavještava u roku od 15 dana od okončanja nadzora.
Od entiteta zavisi i kome pišete i šta se od te prijave može očekivati.
| Pitanje | Federacija BiH | Republika Srpska |
|---|---|---|
| Ko naplaćuje dug za doprinose | Porezna uprava FBiH, kroz Jedinstveni sistem | Poreska uprava RS, po Zakonu o poreskom postupku |
| Rok za prijavu radnika u sistem | Najkasnije dan prije otpočinjanja rada | Najkasnije jedan dan prije stupanja na rad |
| Kanal za prijavu neuplaćivanja | Dva e-maila, SMS i besplatna linija Porezne uprave | Područna jedinica Poreske uprave i portal Inspektorata |
| Inspekcija rada | Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije | Inspekcija rada u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove |
| Zastara duga za doprinose PIO | Nema izuzeća, važe opšta poreska pravila | Glavni dug izričito ne zastarijeva |
| Program za radnike pred penzijom | Uvezivanje radnog staža iz budžeta Federacije | Program socijalnog zbrinjavanja radnika Fonda PIO RS |
U Republici Srpskoj pravo Poreske uprave da utvrdi i naplati glavni dug po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijeva. Dug star petnaest godina formalno stoji jednako kao i lanjski.
Federacija BiH takvu odredbu nema. Zakon o Poreznoj upravi FBiH doprinose ne izuzima od zastare, pa važe opšta pravila poreskog postupka. Zastara se u njima prekida svakom službenom radnjom poreznog organa i nakon prekida teče iznova, pa prijava koja pokrene postupak mijenja računicu. Razrez se može izvršiti u bilo koje vrijeme ako porezna prijava uopšte nije bila podnesena.
Iz tih pravila se ne izvodi rok za vaš slučaj. Koliko je vremena ostalo i da li je nešto već prekinulo zastaru, provjerite s pravnikom ili u sindikatu, s ispisima porezne uprave u ruci.
I dug koji ne zastarijeva može ostati nenaplaćen
Ni u Republici Srpskoj, gdje glavni dug ne propada protekom vremena, naplata nije zagarantovana. Ako dužnika više nema ili nema imovine iz koje bi se naplatilo, potraživanje ostaje živo na papiru i bez ishoda za radnika.
Čekanje ni u jednom entitetu ne radi za vas: postupak koji nije pokrenut ne prekida ništa, a poslodavac koji danas ima imovinu za nekoliko godina je ne mora imati.
Prestanak radnog odnosa ne briše dug. Prijava poreznoj upravi može se podnijeti i godinama nakon odlaska iz firme, a bivši radnik ima prednost koju zaposleni nema: ne rizikuje radno mjesto. Kod firme u stečaju ili ugašene firme sve zavisi od toga postoji li ko da plati, pa za radnike pred penzijom postoji i drugi put, preko budžetskih programa.
Vlada Federacije BiH iz budžeta, preko Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, izmiruje dug za doprinose radnicima koji su stekli uslove za odlazak u penziju, a bivši poslodavci im nisu uplatili. Novac ne ide radniku nego direktno na račun Federalnog zavoda PIO/MIO, po spiskovima radnika. Program je aktivan i u 2026: u julu je odobreno 828.748,50 KM za 80 radnika.
Republika Srpska ima Program socijalnog zbrinjavanja radnika. Njime se uplaćuju doprinosi za radnike bivših državnih preduzeća, akcionarskih društava u većinskom vlasništvu Republike i zadruga i njihovih pravnih sljednika, a i za osiguranike kojima uplatioca više nema. Uslov je da radnik s tim stažom ispunjava uslove za starosnu penziju do kraja godine. Javne pozive objavljuje Fond PIO RS, posljednji poznati u februaru 2026, a prijave idu u poslovnice prema sjedištu poslodavca.
Oba programa ciljaju ljude na pragu penzije i imaju ograničen krug korisnika. Ko do uslova ima još deset godina, tu ne spada.
Prijava stoji, uplata je stala prije dvanaest mjeseci, firma i dalje posluje. Za naplatu je ovo najpovoljnija polazna tačka, jer dužnik postoji i ima od čega platiti. Redoslijed je dokumentacija, pisani zahtjev, pa prijava poreznoj upravi.
Ako je period u matičnoj evidenciji fonda uredan, staž je već upisan i gašenje firme ga ne dira. Ako perioda nema, radnik blizu uslova za penziju gleda spada li u krug obuhvaćen budžetskim programima uvezivanja staža.
Godine bez prijave ne ostavljaju trag, a kasnija prijava ne popravlja ranije mjesece sama od sebe. Za taj period ostaje ono pisano: ugovor u bilo kojem obliku, uplate na račun, dopisi. Bez ijednog dokumenta ishod se ne može obećati.
Obećanje bez datuma u praksi znači da nije pokrenuto ništa. Ako je dogovor stvaran, poslodavac ga može potvrditi pisano i pokazati dokaz o uplati čim je izvrši. Ako ne potvrdi, svaki mjesec čekanja produžava spisak mjeseci koji vam nedostaju.
