Koliko struje troše najčešći kućni uređaji - okvirni kWh i trošak

Kako od snage uređaja doći do korisne procjene

Ako bojler ima 2 kW i radi 3 sata dnevno, to je oko 6 kWh dnevno. Za mjesec od 30 dana to je oko 180 kWh. Ako grijalica od 2 kW radi 5 sati dnevno, to je oko 10 kWh dnevno, odnosno oko 300 kWh mjesečno.

Problem je što deklarisana snaga nije isto što i stvarna stalna potrošnja. Klima, frižider i zamrzivač ne rade konstantno punom snagom; uključuju i isključuju kompresor. Zato je za njih raspon korisniji od jedne fiksne brojke.

Uređaji koji najčešće nose najveći dio računa

1. Bojler: oko 1,5 do 3 kW. Ako radi 1 do 4 sata dnevno, mjesečna potrošnja je grubo 45 do 360 kWh. U praksi baš bojler često napravi razliku između prosječnog i neugodnog računa.
2. Električna grijalica: oko 1,5 do 2,5 kW. Već 4 sata dnevno znači oko 180 do 300 kWh mjesečno; 8 sati dnevno lako ide na 360 do 600 kWh.
3. Klima uređaj: stvarna potrošnja jako zavisi od vanjske temperature, izolacije i režima rada. Grubi raspon za prosječnu upotrebu može biti oko 0,8 do 2,5 kW dok radi, pa nekoliko sati dnevno kroz mjesec daje od oko 100 do 400+ kWh, a ponekad i više.
4. Sušilica: često 2 do 3 kW po ciklusu. Jedan ciklus od 1 do 2 sata okvirno uzme oko 2 do 6 kWh.
5. Pećnica: oko 2 do 3 kW, ali ne radi stalno istim ritmom. Sat pečenja često je oko 1,5 do 2,5 kWh, zavisno od temperature i trajanja.
6. Mašina za suđe i veš-mašina: po ciklusu često oko 0,7 do 2 kWh, zavisno od programa i grijanja vode.

Uređaji koji djeluju bezazleno, ali rade dugo

Frižider i zamrzivač obično ne prave dramatičan skok u jednom danu, ali rade stalno. Tipičan frižider može biti oko 0,8 do 1,5 kWh dnevno, a stariji ili lošije podešen i više. Zamrzivač se ponaša slično.

Router, TV u standby režimu, konzole, punjači i slični mali potrošači rijetko nose glavni račun, ali mogu praviti stalnu pozadinsku potrošnju od nekoliko desetina kWh mjesečno ako ih ima mnogo.

Okvirni primjeri troška u KM

Ako se želi gruba novčana slika, prvo treba znati u kom se režimu obračunava taj kWh. Na primjer, 100 kWh u zelenom jednotarifnom bloku javne usluge JP EP BiH nosi oko 15,9 KM samo za energetski dio, bez PDV-a i drugih stavki. Istih 100 kWh u bijelom jednotarifnom rasponu javne usluge u RS nosi oko 6,75 KM za energetski dio, bez PDV-a.

Ali 100 kWh nije svuda „isto". Ako tih 100 kWh gura potrošnju u skuplji blok, ako je potrošeno u višoj tarifi ili ako je riječ o području sa drugačijom strukturom računa, ukupan efekat može biti znatno drugačiji. Zato je korisnije računati svoj uređaj u kWh, pa ga tek onda prevesti u KM prema vlastitom računu.

Kako ovu listu koristiti kao orijentir

• Posmatrati raspon, ne jednu „tačnu" brojku.
• Prvo gledati trajanje rada, pa tek onda deklarisanu snagu.
• Najprije provjeriti bojler, grijanje i klimu, pa tek onda manje uređaje.
• Ako je uređaj sumnjiv, potvrdu tražiti preko 24-satnog testa ili utičnog mjerača.

Korisni linkovi

Za obračun u KM najpouzdaniji izvor su vlastiti račun i važeći tarifni stavovi za konkretno područje snabdijevanja.