Kako pratiti šta u kući najviše troši struju - testovi koji daju korisnu sliku

Dva očitanja u razmaku od 24 sata

Cijela metoda staje u jednu rečenicu: očitajte brojilo danas u sedam navečer i sutra u sedam navečer, pa oduzmite. Razlika u kWh je dnevna potrošnja domaćinstva, sa svim što je u međuvremenu radilo.

Redoslijed je uvijek isti, bez obzira na to na šta u tom trenutku sumnjate.

1. Zapišite datum, sat i stanje brojila. Kod dvotarifnog brojila oba registra idu odvojeno, jer se i na računu obračunavaju odvojeno.
2. Živite kao inače. Dan u kojem namjerno štedite mjeri vaše ponašanje, a ne vaše domaćinstvo.
3. Uz stanje upišite koliko je ljudi bilo u kući i koji su veliki potrošači radili.
4. Sutradan u isti sat ponovite očitanje i zapis.
5. Oduzmite jučerašnje stanje od današnjeg. Rezultat je dnevna potrošnja u kWh.
6. Ponovite mjerenje bar tri dana zaredom prije bilo kakvog zaključka.

Računica na primjeru: ako je jučer u 20 sati brojilo pokazivalo 45318, a danas u isti sat 45331, dnevna potrošnja je 13 kWh. Pomnožite li tu brojku brojem dana u obračunskom periodu, dobijate grubu projekciju mjeseca s kojom se već može raditi.

Kod dvotarifnog brojila dvije razlike govore dvije stvari: koliko je ukupno potrošeno i koliki je dio toga pao u jeftiniji termin. Taj odnos je jedini razlog zbog kojeg dvotarifni obračun uopšte ima smisla, pa ga vrijedi voditi odvojeno od ukupne brojke.

Jedan dan ne dokazuje ništa. Tri do sedam dana daju prosjek na koji se možete osloniti, i tek tada ima smisla pitati zašto je račun naglo skočio.

Test praznog stana: šta troši kad niko ništa ne radi

Noć je najbliže onome kako bi stan izgledao da u njemu niko ništa ne koristi. Zapišete stanje prije spavanja, pa ujutro. Razlika podijeljena brojem sati daje potrošnju po satu koja nastaje bez ijedne vaše radnje.

Stroža verzija istog testa je odsustvo. Prije odlaska na vikend ili godišnji isključite sve što se isključuje: utikače iz utičnica i prekidače na samim uređajima. Napišite spisak onoga što ostaje uključeno, zapišite stanje brojila i tačan sat, pa isto ponovite pri povratku.

Bazna potrošnja nikad nije nula i ne treba da bude. Frižider i zamrzivač rade u ciklusima, internet oprema i alarm troše neprekidno, pumpa se pali sama, a bojler koji nema svoj prekidač dogrijava vodu i kad nikoga nema. Zato je spisak onoga što ostaje uključeno jednako važan kao i sama brojka.

Rezultat se čita tako što razliku podijelite brojem sati i uporedite je s tim spiskom. Ako lista objašnjava brojku, bazna potrošnja je normalna i odgovor treba tražiti među uređajima koje koristite danju. Ako je ne objašnjava, ponovite test i budite stroži prema onome što ste prvi put zaboravili isključiti.

Tek ako i drugi pokušaj pokaže isto, ima osnova da sumnja ide prema brojilu ili mjernom mjestu. Do tada je vjerovatniji uzrok uređaj koji ne primjećujete: grijač u vanjskoj česmi, pumpa u podrumu, drugi frižider u ostavi, punjač alata koji stalno stoji u struji.

Mjerač potrošnje mjeri jedan uređaj, ali ne svaki

Mjerač potrošnje je mali uređaj koji se utakne u utičnicu, a u njega se utakne uređaj koji mjerite. Pokazuje trenutnu snagu i zbraja potrošene kWh od trenutka uključenja, pa nakon nekog vremena imate stvarnu brojku umjesto podatka s natpisne pločice uređaja.

Vrijedi ga ostaviti duže nego što se čini potrebnim. Televizor ili računar daju upotrebljivu brojku za jedan dan. Frižider i zamrzivač rade u ciklusima koji zavise od toga koliko se puta otvore vrata i koliko je toplo u prostoriji, pa im treba nekoliko dana. Kratko mjerenje kod takvog uređaja pokaže ili previše ili premalo, zavisno od toga je li kompresor baš tada radio.

Ne ide na sve. Uređaj koji je fiksno spojen nema utikač koji biste presreli: šporet, bojler bez utičnice, klima na fiksnom priključku, podno grijanje i sve što je ugrađeno u instalacije ostaje izvan dometa. Na kućištu mjerača piše i najveća snaga koju podnosi, a uređaj jače snage se u njega ne priključuje.

Za sve što mjerač ne obuhvata ostaje poređenje dana na brojilu. Jedan dan uređaj radi kako inače radi, drugi dan ne radi ili radi kraće, a brojilo se očitava u isti sat oba dana. Razlika je gruba mjera koliko taj uređaj nosi. Metoda je neuredna jer se u međuvremenu mijenja i vrijeme i broj ljudi u kući, pa jedno poređenje ne vrijedi mnogo, dok tri ili četiri već daju obrazac.

Evidencija kroz mjesec dana

Tri dana daju prosjek. Mjesec dana daje obrazac, a obrazac je ono što se poredi s računom i s ranijim periodima.

Evidencija ne mora biti komplikovana. Šest kolona u svesci ili u tabeli na telefonu pokriva sve što će vam kasnije trebati, a svaka od njih ima razlog zašto je tu.

Mjesec dana treba i zato što nedjelja ne liči na utorak. Vikendom se kuha više, mašina radi češće, bojler se dogrijava po nekoliko puta. Kod ljudi koji rade od kuće je obrnuto: radni dan nosi računar, grijanje ili hlađenje prostorije i duže prisustvo u kući, pa mijenja dnevni kWh više nego vikend. Evidencija koja pokriva samo radne dane daje prosjek koji u stvarnosti ne postoji.

Kako čitati brojke a da ne optužite pogrešan uređaj

Jedan skok ne znači da ste našli krivca. Kompresor frižidera ne radi stalno, bojler se dogrijava po rasporedu koji ne poznajete, a vanjska temperatura pomjera potrošnju grijanja i hlađenja bez ijedne promjene u vašim navikama. Dan s petnaest stepeni i dan s minus dva nisu uporedivi ni kad se ponašate potpuno isto.

Zato se poredi slično sa sličnim: radni dan s radnim danom, vikend s vikendom, hladna sedmica s hladnom sedmicom. Uz prosjek gledajte i raspon, koliko je najmanji dan i koliko najveći. Jedan izuzetan dan u mjesecu je obično gost, veš u više ciklusa ili duže kuhanje, i o računu ne govori ništa.

Mjerenje brojilom pokazuje kada se troši, ne šta troši. Da biste imenovali uređaj, morate ga izolovati: mjeračem ako ima utikač, poređenjem dana ako nema. Sve prije toga je pretpostavka, koliko god brojka izgledala uvjerljivo.

Vlastiti mjerni podaci: šta se traži od distribucije

Vaša sveska nije jedini izvor. Podatke o mjernom mjestu vodi operator distributivnog sistema i propisi mu daju obavezu da vam ih na zahtjev stavi na raspolaganje. Zahtjev ide distribuciji, ne snabdjevaču: očitanje i mjerenje su njen posao, dok snabdjevač obračunava ono što od nje dobije.

Šta se konkretno može tražiti zavisi od nadležnosti, i razlike su veće nego što se očekuje.

Federalno rješenje je najbliže onome što tražite kad pratite potrošnju: niz izmjerenih vrijednosti u digitalnoj formi, koji se poreda po datumima i uporedi s vlastitim zapisom. U Republici Srpskoj propis daje operatoru izbor između podatka o dnevnoj potrošnji i vizuelnog uvida u brojilo, pa se u zahtjevu isplati izričito napisati da tražite podatke o dnevnoj potrošnji.

Sam zahtjev je kratak: ime i adresa kako stoje na računu, identifikacioni broj mjernog mjesta s računa, period za koji tražite podatke i oblik u kojem ih tražite. Predajte ga pisano i zadržite dokaz o predaji, jer rok teče od dana podnošenja.

Šta se ne dira i gdje kućno testiranje prestaje

Sve navedeno korisnik smije sam: očitati brojilo, izvući utikač, isključiti uređaj njegovim prekidačem, staviti mjerač u utičnicu, voditi evidenciju. Ono izvan toga nije kućni test. Plombe se ne diraju, ormarić se ne otvara, osigurači se ne zamjenjuju, vodovi se ne premještaju, a instalacija se ne provjerava improvizovanim spravama.

Ako pri očitanju vidite da je plomba na brojilu oštećena ili je uopšte nema, prijavite to odmah operatoru distributivnog sistema. Skinuta ili oštećena plomba o kojoj distribucija nije obaviještena tretira se kao neovlaštena potrošnja, a pravovremena prijava je jedini način da se to razdvoji od vas.

Kad mjerenja objasne potrošnju, dalje je stvar servisa ili navike. Kad je ne objasne, ono što ste zapisali postaje prilog: očitanja s datumima i satima, fotografije brojila, spisak isključenih uređaja i period odsustva. S tim se piše prigovor ili zahtjev za provjeru mjernog mjesta. Bez toga se raspravlja napamet, a takav razgovor rijetko završi u korist korisnika.

Šta rezultat znači i koji je sljedeći korak

Nakon mjesec dana evidencije obično se izdvoji jedan od četiri ishoda, i svaki vodi na drugu stranu.

Zadnji red je češći nego što izgleda. Kad mjerenja pokažu da se u kući ništa nije promijenilo, odgovor nije u kući nego u samom računu: koliko dana pokriva obračunski period, je li očitanje stvarno i koliko je kWh palo u skuplji blok.

Zapisi vrijede i kad ništa ne otkriju. Sljedeći put kad račun poraste imaćete brojku iz normalnog perioda za poređenje, a nju naknadno nije moguće rekonstruisati.

Korisni izvori