Kako pratiti šta u kući najviše troši struju - testovi koji daju korisnu sliku

Dva očitanja u razmaku od 24 sata

Najprije očitajte brojilo danas u sedam navečer i sutra u sedam navečer, pa oduzmite. Razlika u kWh je dnevna potrošnja domaćinstva, sa svim što je u međuvremenu radilo.

Redoslijed je uvijek isti, bez obzira na to na šta u tom trenutku sumnjate.

1. Zapišite datum, sat i stanje brojila. Kod dvotarifnog brojila oba registra idu odvojeno, jer se i na računu obračunavaju odvojeno.
2. Živite kao inače. Namjerna štednja za vrijeme mjerenja mijenja ponašanje, pa dobijeni rezultat ne predstavlja uobičajenu potrošnju domaćinstva.
3. Uz stanje upišite koliko je ljudi bilo u kući i koji su veliki potrošači radili.
4. Sutradan u isti sat ponovite očitanje i zapis.
5. Oduzmite jučerašnje stanje od današnjeg. Rezultat je dnevna potrošnja u kWh.
6. Ponovite mjerenje bar tri dana zaredom prije bilo kakvog zaključka.

Ako je jučer u 20 sati brojilo pokazivalo 45318, a danas u isti sat 45331, dnevna potrošnja je 13 kWh. Pomnožite li tu brojku brojem dana u obračunskom periodu, dobijate grubu projekciju mjeseca s kojom se već može raditi.

Kod dvotarifnog brojila dvije razlike pokazuju ukupnu potrošnju i njen dio u jeftinijem terminu. Taj odnos je jedini razlog za korištenje dvotarifnog obračuna, pa ga vodite odvojeno od ukupne brojke.

Prosjek na koji se možete osloniti dobijete nakon tri do sedam dana, jer mjerenje jednog dana ništa ne dokazuje. Tek tada tražite razlog zbog kojeg je račun naglo skočio.

Test praznog stana i bazne potrošnje

Noć je najbliže onome kako bi stan izgledao da u njemu niko ništa ne koristi. Zapišete stanje prije spavanja, pa ujutro. Razlika podijeljena brojem sati daje potrošnju po satu koja nastaje bez ijedne vaše radnje.

Stroža verzija istog testa je odsustvo. Prije odlaska na vikend ili godišnji isključite sve što se isključuje: utikače iz utičnica i prekidače na samim uređajima. Napišite spisak onoga što ostaje uključeno, zapišite stanje brojila i tačan sat, pa isto ponovite pri povratku.

Bazna potrošnja nikad nije nula i ne treba da bude. Frižider i zamrzivač rade u ciklusima, internet oprema i alarm troše neprekidno, pumpa se pali sama, a bojler koji nema svoj prekidač dogrijava vodu i kad nikoga nema. Zato je spisak onoga što ostaje uključeno jednako važan kao i sama brojka.

Rezultat se čita tako što razliku podijelite brojem sati i uporedite je s tim spiskom. Ako lista objašnjava brojku, bazna potrošnja je normalna i odgovor treba tražiti među uređajima koje koristite danju. Ako je ne objašnjava, ponovite test i budite stroži prema onome što ste prvi put zaboravili isključiti.

Tek ako i drugi pokušaj pokaže isto, ima osnova da sumnja ide prema brojilu ili mjernom mjestu. Do tada je vjerovatniji uzrok uređaj koji ne primjećujete: grijač u vanjskoj česmi, pumpa u podrumu, drugi frižider u ostavi, punjač alata koji stalno stoji u struji.

Mjerenje potrošnje pojedinačnog uređaja

Mjerač potrošnje je mali uređaj koji se utakne u utičnicu, a u njega se utakne uređaj koji mjerite. Pokazuje trenutnu snagu i zbraja potrošene kWh od trenutka uključenja, pa nakon nekog vremena imate stvarnu brojku umjesto podatka s natpisne pločice uređaja.

Mjerač ostavite priključen duže nego što vam se čini potrebnim. Televizor ili računar daju upotrebljivu brojku za jedan dan. Frižider i zamrzivač rade u ciklusima koji zavise od toga koliko se puta otvore vrata i koliko je toplo u prostoriji, pa im treba nekoliko dana. Kratko mjerenje kod takvog uređaja pokaže ili previše ili premalo, zavisno od toga je li kompresor baš tada radio.

Utični mjerač ne može mjeriti fiksno spojene uređaje, koji nemaju utikač. To obuhvata šporet, bojler bez utičnice, klimu na fiksnom priključku, podno grijanje i sve što je ugrađeno u instalacije. Na kućištu mjerača piše i najveća snaga koju podnosi, a uređaj jače snage se u njega ne priključuje.

Za sve što mjerač ne obuhvata ostaje poređenje dana na brojilu. Jedan dan uređaj radi kako inače radi, drugi dan ne radi ili radi kraće, a brojilo se očitava u isti sat oba dana. Razlika je gruba mjera koliko taj uređaj nosi. Rezultat zavisi i od promjena vremena i broja ljudi u kući, pa jedno poređenje ne vrijedi mnogo, dok tri ili četiri već daju obrazac.

Evidencija kroz mjesec dana

Tri dana daju prosjek, dok mjesec dana daje obrazac koji se poredi s računom i s ranijim periodima.

Šest kolona u svesci ili u tabeli na telefonu dovoljno je za jednostavnu evidenciju svega što će vam kasnije trebati.

Mjesečno praćenje obuhvata i razlike u potrošnji između nedjelje i utorka. Vikendom se kuha više, mašina radi češće, bojler se dogrijava po nekoliko puta. Kod ljudi koji rade od kuće radni dan nosi računar, grijanje ili hlađenje prostorije i duže prisustvo u kući, pa mijenja dnevni kWh više nego vikend. Evidencija koja pokriva samo radne dane daje prosjek koji u stvarnosti ne postoji.

Poređenje potrošnje u sličnim uslovima

Jedan skok potrošnje ne otkriva pouzdano njen uzrok. Kompresor frižidera ne radi stalno, bojler se dogrijava po rasporedu koji ne poznajete, a vanjska temperatura pomjera potrošnju grijanja i hlađenja bez ijedne promjene u vašim navikama. Dan s petnaest stepeni i dan s minus dva nisu uporedivi ni kad se ponašate potpuno isto.

Zato se poredi slično sa sličnim: radni dan s radnim danom, vikend s vikendom, hladna sedmica s hladnom sedmicom. Uz prosjek gledajte i raspon, koliko je najmanji dan i koliko najveći. Jedan izuzetan dan u mjesecu je obično gost, veš u više ciklusa ili duže kuhanje, i o računu ne govori ništa.

Za određivanje uređaja koji troši morate ga izolovati, jer brojilo pokazuje samo kada se struja troši. Koristite mjerač za uređaj s utikačem, a poređenje dana za onaj bez utikača. Do tog mjerenja svaki zaključak o uređaju ostaje pretpostavka, koliko god brojka izgledala uvjerljivo.

Zahtjev distribuciji za vlastite mjerne podatke

Vlastitu evidenciju možete dopuniti podacima o mjernom mjestu koje vodi operator distributivnog sistema. Propisi ga obavezuju da vam te podatke na zahtjev stavi na raspolaganje. Zahtjev se podnosi distribuciji, nadležnoj za očitanje i mjerenje. Snabdjevač obračunava ono što od nje dobije, pa nije primalac zahtjeva za mjerne podatke.

Obim podataka koje možete tražiti zavisi od nadležnosti.

Federalno rješenje najviše odgovara praćenju potrošnje jer daje niz izmjerenih vrijednosti u digitalnoj formi, koji se poreda po datumima i uporedi s vlastitim zapisom. U Republici Srpskoj propis daje operatoru izbor između podatka o dnevnoj potrošnji i vizuelnog uvida u brojilo, pa u zahtjevu izričito napišite da tražite podatke o dnevnoj potrošnji.

U kratkom zahtjevu navedite ime i adresu kako stoje na računu, identifikacioni broj mjernog mjesta s računa, period za koji tražite podatke i oblik u kojem ih tražite. Predajte ga pisano i zadržite dokaz o predaji, jer rok teče od dana podnošenja.

Sigurnost pri kućnom testiranju

Korisnik smije sam očitati brojilo, izvući utikač, isključiti uređaj njegovim prekidačem, staviti mjerač u utičnicu i voditi evidenciju. Kućni test ograničen je na te radnje. Plombe se ne diraju, ormarić se ne otvara, osigurači se ne zamjenjuju, vodovi se ne premještaju, a instalacija se ne provjerava improvizovanim spravama.

Ako pri očitanju vidite da je plomba na brojilu oštećena ili je uopšte nema, prijavite to odmah operatoru distributivnog sistema. Skinuta ili oštećena plomba o kojoj distribucija nije obaviještena tretira se kao neovlaštena potrošnja, a pravovremena prijava je jedini način da se to razdvoji od vas.

Kad mjerenja objasne potrošnju, dalje je stvar servisa ili navike. Kad je ne objasne, ono što ste zapisali postaje prilog: očitanja s datumima i satima, fotografije brojila, spisak isključenih uređaja i period odsustva. S tim se piše prigovor ili zahtjev za provjeru mjernog mjesta. Bez toga se raspravlja napamet, a takav razgovor rijetko završi u korist korisnika.

Rezultati mjerenja i naredni koraci

Nakon mjesec dana evidencije obično se izdvoji jedan od četiri ishoda, prema kojem birate naredni korak.

Veći račun uz stabilnu i uobičajenu potrošnju češći je nego što izgleda. Kad mjerenja pokažu da se u kući ništa nije promijenilo, uzrok je izvan nje. Provjerite na samom računu koliko dana pokriva obračunski period, je li očitanje stvarno i koliko je kWh palo u skuplji blok.

Čak i kad ništa ne otkriju, zapisi vam pri sljedećem rastu računa daju brojku iz normalnog perioda za poređenje, koju naknadno nije moguće rekonstruisati.

Korisni izvori