Dogovor o otplati duga - kako tražiti rate i šta ne potpisivati olako

Šta mora biti jasno napisano u sporazumu

1. Tačan iznos glavnice. Koliko je originalni dug bez kamate i troškova? Ovaj broj mora biti odvojen i jasan.
2. Obračun kamate. Kolika je zatezna kamata, kako je obračunata i do kojeg datuma? Stopa zatezne kamate u BiH je zakonski regulisana - provjeriti da li obračun u sporazumu prati zakonsku stopu.
3. Troškovi postupka i naplate. Ako povjerilac zaračunava troškove opomene, advokata, agencije ili druge naknade, svaka stavka mora biti odvojeno prikazana. Korisno je tražiti i da bude jasno kojim redom se svaka rata zatvara - prvo troškovi, kamata ili glavnica.
4. Broj rata, iznos svake rate i rokovi plaćanja. Bez ovoga sporazum je nepotpun. Svaka rata mora imati jasan datum dospijeća.
5. Šta se dešava ako se propusti rata. Najčešća klauzula predviđa da propuštanje jedne ili dvije rate dovodi do dospijeća cijelog preostalog iznosa. Ako takva klauzula postoji, to znači da jedna propuštena rata može vratiti situaciju na početak - i otvoriti put za izvršenje na puni iznos.
6. Da li sporazum sadrži izjavu o priznavanju duga. Ovo je najvažnija tačka. Priznanje duga prekida rok zastare i pokreće ga ispočetka. Ako dug možda jeste zastario, potpisivanje sporazuma sa priznavanjem može poništiti tu prednost.

Kako pregovarati o ratama

Većina povjerilaca - banke, telekom operateri, komunalna preduzeća - imaju interne procedure za odobravanje otplate na rate. Pregovor ne počinje potpisivanjem, nego pitanjima: koliki je ukupan iznos, da li se kamata zamrzava tokom otplate, koliko rata je moguće dobiti i šta se dešava ako neka rata bude plaćena sa zakašnjenjem.

Agencije za naplatu također nude sporazume, ali kod njih treba biti oprezniji. Sporazum sa agencijom ponekad uključuje troškove koji nisu bili dio originalnog duga. Tražiti detaljan obračun u pisanoj formi prije bilo kakvog potpisa.

Pregovaračka pozicija nije toliko slaba kako izgleda kad opomena stigne. Povjeriocu je često isplativija uredna otplata nego dug, spor i neizvjestan sudski postupak. Zato se mogu tražiti razumniji rokovi, realne rate i jasna pravila šta se dešava ako dođe do kratkog kašnjenja.

Kad sporazum ide preko notara

Neki povjerioci insistiraju da sporazum o otplati bude u formi notarski obrađene isprave. Notarski obrađena isprava sa klauzulom izvršnosti ima snagu izvršne isprave - što znači da povjerilac, u slučaju neizvršavanja, može ići direktno na izvršenje bez prethodne tužbe ili presude.

To nije tehnička formalnost. Notarski obrađena isprava sa klauzulom izvršnosti daje povjeriocu mnogo kraći put do blokade računa, obustave od plate ili drugog sredstva izvršenja, jer više nije potrebna prethodna parnica o samom dugu. Zato se takav dokument potpisuje tek kad je potpuno jasno šta priznaje, koliki je iznos i koje su posljedice propuštene rate.

Četiri zamke u sporazumima o otplati

1. Kamata koja teče i tokom otplate. Ako sporazum ne predviđa zamrzavanje kamate, svaka rata pokriva dio glavnice ali kamata nastavlja rasti na preostali iznos. Tražiti jasnu formulaciju: da li kamata teče ili ne tokom perioda otplate.
2. Troškovi koji nisu bili u originalnom potraživanju. Sporazum ponekad uključuje troškove agencije, "administrativne naknade" ili slične stavke koje nisu dio originalnog duga. Svaki takav trošak treba biti obrazložen.
3. Klauzula o ubrzanom dospijeću bez razumnog roka. Ako propuštanje jedne rate odmah čini cijeli preostali iznos dospjelim, praktično nema prostora za grešku. Pregovarati o tome da ubrzano dospijeće nastupa tek nakon dvije ili tri propuštene rate, sa prethodnim obavještenjem.
4. Sporazum koji se predstavlja kao "jedina opcija". Ni jedan sporazum nije obavezan. Ako uslovi nisu prihvatljivi, bolje je zatražiti vrijeme za razmišljanje nego potpisati nešto što će situaciju pogoršati.

Korisni linkovi

Ispod su izvori za provjeru zakonskih pravila koja se odnose na sporazume o otplati.