Blokada nije odluka banke - banka provodi nalog
Kad se na računu pojavi blokada, prvi impuls je najčešće ljutnja na banku. Ali banka u ovom postupku ne odlučuje da li dug postoji ni da li je izvršenje opravdano. Ona provodi nalog koji je već stigao iz postupka.
Zato je banka početna tačka provjere, a ne mjesto na kojem se spor rješava. Od nje se uzimaju tačni podaci o predmetu, a zatim se sve provjerava kod suda koji je nalog poslao.
Šta tačno pitati banku
- Na osnovu kojeg sudskog naloga je blokada provedena - tražiti broj predmeta, naziv suda i datum naloga.
- Ko je tražilac izvršenja - ime ili naziv povjerioca čije potraživanje se naplaćuje.
- Koliki iznos je blokiran ili skinut - razlikovati ukupan iznos koji se potražuje od iznosa koji je stvarno skinut sa računa.
- Da li je blokada jednokratna ili trajna - kod nekih rješenja banka blokira konkretan iznos, a kod drugih uspostavlja trajnu blokadu koja se provodi na svaki priliv dok se dugovanje ne namiri.
- Da li su zaštićena primanja izuzeta - ako na račun stižu socijalna pomoć, dječiji dodatak, invalidnina ili slična primanja, provjeriti da li su ta sredstva zahvaćena blokadom.
Kako povezati blokadu sa sudskim predmetom
Broj predmeta koji banka navede je ključ. S tim brojem se kod nadležnog suda provjerava na osnovu čega je doneseno rješenje, da li je rješenje pravosnažno, kako je dostava evidentirana i da li iznos koji se sada naplaćuje odgovara onome što piše u spisu.
U praksi se dešava da blokada stigne kao potpuno iznenađenje - dužnik nikad nije primio rješenje o izvršenju, ili je adresa za dostavu bila pogrešna. Neuredna dostava je osnov za prigovor i eventualni povrat u prijašnje stanje, ali je za to potreban pravni savjet i brza reakcija.
Zaštićena sredstva na računu
Zakon propisuje da se izvršenje ne može provoditi na pojedinim vrstama primanja. Problem u praksi nastaje jer sredstva na tekućem računu nisu obilježena po vrsti - banka prima nalog za blokadu i primjenjuje ga na stanje računa bez razlikovanja odakle je novac stigao.
Ako na račun stižu zaštićena primanja, a blokada ih je zahvatila, reagira se odmah i na dva mjesta. Od isplatioca se uzima potvrda ili rješenje iz kojeg se vidi vrsta primanja, taj dokaz se pokazuje banci kako bi imala osnov da pravilno označi priliv, a sudu se podnosi zahtjev za izuzimanje tih sredstava od izvršenja. Što je dokaz precizniji, to je lakše tražiti deblokadu zaštićenog dijela.
Koraci nakon što se utvrdi šta stoji iza blokade
- Ako je potraživanje nesporno i rješenje pravosnažno, provjeriti da li je banka provela blokadu tačno u granicama naloga i zatim razgovarati sa tražiocem izvršenja o dinamici naplate ako za to postoji prostor.
- Ako je potraživanje sporno - netačan iznos, zastarjelo potraživanje, neuredna dostava - potrebna je brza pravna reakcija prema sudu koji je donio rješenje.
- Ako su zahvaćena zaštićena primanja, odmah prikupiti dokaz o vrsti priliva i sudu podnijeti zahtjev za izuzimanje tih sredstava, a banci dostaviti iste podatke radi praktične provedbe.
- Ako postoji više blokada na istom računu, provjeriti redoslijed, iznose i da li je svaka od njih zasnovana na posebnom predmetu koji se može identifikovati u sudu.
Korisni linkovi
Ispod su izvori za provjeru pravila o izvršenju na bankovnom računu.
- Zakon o izvršnom postupku FBiH - Paragraf.ba
Odredbe o izvršenju na novčanim sredstvima na računu, ograničenjima i zaštićenim primanjima u FBiH.
- Zakon o izvršnom postupku RS - Paragraf.ba
Analogni zakon za RS sa pravilima o izvršenju na novčanim sredstvima.
