Izvršenje na plati u BiH - koliko vam mogu obustaviti od plate

Koliko se može obustaviti - zakonske granice

Zakon o izvršnom postupku u oba entiteta postavlja gornju granicu obustave. Polazna tačka je ista: cijela plata ne može biti predmet izvršenja, ali tačan obračun zavisi od entiteta, vrste primanja i iznosa koji prelazi određene pragove.

U FBiH, prema članu 138. Zakona o izvršnom postupku, od plate se može obustaviti do jedne polovine neto plate. Za dio plate koji prelazi iznos od 1.000 KM neto, izvršenje se može provoditi do dvije trećine tog viška. Izmjene zakona iz 2025. godine dodatno su ograničile izvršenje na pojedinim kategorijama primanja, uključujući zaštitu minimalne penzije na jednu trećinu umjesto ranije polovine.

U RS se od plate u pravilu može obustaviti do jedne polovine, a na dijelu primanja koji prelazi 1.000 KM mjesečno izvršenje može ići do dvije trećine tog viška. Kod potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja i sličnih prioritetnih tražbina ne gleda se predmet samo kao običan novčani dug, jer su redoslijed naplate i praktične posljedice drugačiji.

Administrativna zabrana - obustava po pristanku radnika, najčešće za kredit - ne briše sudsko izvršenje. Ona ulazi u ukupno opterećenje plate, ali ne može služiti kao izgovor da se sa obračuna skine više nego što zakon dopušta. Posebno je važno znati da takva zapljena nema prednost nad potraživanjima po osnovu zakonskog izdržavanja.

Koja primanja su zaštićena od izvršenja

Određene kategorije primanja su u cijelosti ili djelimično izuzete od izvršenja. Zakon o izvršnom postupku u oba entiteta navodi primanja na kojima se ne može provoditi izvršenje ili na kojima je izvršenje ograničeno.

1. Primanja po osnovu socijalne pomoći.
2. Dječiji dodatak.
3. Stipendije.
4. Primanja po osnovu invalidnine i tjelesnog oštećenja.
5. Naknada za tuđu njegu i pomoć.
6. Primanja po osnovu privremene nezaposlenosti - u skladu sa entitetskim propisima.

Ako obračun zahvati i ono što je zakonom zaštićeno, ne ostaje se samo na razgovoru sa računovodstvom. Poslodavcu se traži pojašnjenje, a sudu koji je donio rješenje podnosi se zahtjev da se izvršenje ograniči na ono što zakon dopušta.

Šta provjeriti na obračunu plate

1. Da li obustava odgovara iznosu iz rješenja o izvršenju. Poslodavac provodi nalog suda, ali greška u obračunu je moguća.
2. Da li ukupna obustava (sudska + administrativna zabrana) prelazi zakonski dozvoljeni maksimum.
3. Da li je zahvaćen zaštićeni dio primanja.
4. Da li je obustava počela od ispravnog mjeseca - ne ranije od pravosnažnosti rješenja.

Ako bilo šta na obračunu ne odgovara, prvi korak je razgovor sa odjeljenjem za plate kod poslodavca. Ako poslodavac ne može ili neće korigovati grešku, sljedeći korak je obraćanje sudu koji je donio rješenje.

Kada postoji više izvršenja istovremeno

Moguće je da istovremeno djeluju dva ili više rješenja o izvršenju, uz administrativnu zabranu za kredit ili drugu obustavu. Tada se ne prati samo ukupan procenat nego i redoslijed naplate: starije rješenje ima prioritet, a potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja imaju poseban značaj u odnosu na obične novčane dugove.

Ako ukupan zbir obustava prelazi dozvoljeni limit, noviji povjerilac čeka dok se stariji ne namiri. To može trajati mjesecima ili godinama. Zbog toga je u situaciji sa više dugova naročito bitno provjeriti da li je svako pojedinačno izvršenje ispravno - jer i jedna greška u iznosu ili redoslijedu utiče na sve ostale.

Korisni linkovi

Ispod su izvori za provjeru zakonskih pravila o izvršenju na plati.