Dogovor o otplati duga - kako tražiti rate i šta ne potpisivati olako

Rata, rokovi i sadržaj dobrog dogovora

Rata koju ne možete plaćati ne rješava ništa. Dogovor propadne za mjesec ili dva, a povjeriocu ostaje papir u kojem ste dug priznali. Zato prije nego što bilo šta ponudite izračunajte prihode, obavezne troškove i ostale rate, pa iz toga izvedite iznos koji možete plaćati tri do šest mjeseci bez novog kašnjenja.

Manja rata koja se plaća uredno vrijedi više od velike koja izdrži jedan mjesec. Ako povjerilac traži više, tražite obrazloženje duga i pregovarajte o nižim ratama na početku, naročito ako je kašnjenje nastalo zbog privremenog pada prihoda.

Sadržaj dogovora je važniji od tona razgovora. Dokument mora biti napisan tako da se i za godinu dana iz njega vidi šta je dogovoreno, i to jednako objema stranama.

Jedna stavka se najlakše previdi, a mijenja cijelu računicu: redoslijed knjiženja uplata. Zakon o obligacionim odnosima predviđa da se, kada se pored glavnice duguju i kamate i troškovi, prvo namiruju troškovi, zatim kamate i tek na kraju glavnica. Pravilo vrijedi dok se strane ne dogovore drugačije, a dogovoriti se može. Ako o tome ne piše ništa, možete plaćati mjesecima dok glavnica stoji skoro netaknuta.

Klauzule, mjenica i administrativna zabrana

Uz rate povjerilac obično traži i nešto zauzvrat: mjenicu, saglasnost za administrativnu zabranu na plati ili notarsku obradu sporazuma. Ništa od toga nije nezakonito. Ali svaki od tih dokumenata mijenja ono što se dešava ako zakasnite, i to u vašu štetu.

Razlika između mjenice i notarske isprave nije mala. Notarski obrađena isprava o novčanom potraživanju, u kojoj dužnik pristane na izvršenje bez odlaganja, po zakonima o notarima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj je izvršna isprava: povjerilac ne mora voditi parnicu, nego ide pravo na prijedlog za izvršenje. Mjenica je vjerodostojna, a ne izvršna isprava, pa se po njoj izvršenje tek pokreće i vi dobijate rješenje na koje možete uložiti prigovor.

Najveći rizik nose klauzule koje se pročitaju u dvije sekunde: da zbog jedne zakašnjele rate cijeli preostali dug odmah dospijeva, da se odričete prigovora, da potpisujete bjanko mjenicu bez upisanog iznosa, da pristajete na obustavu od plate ili da priznajete sve kamate i troškove bez obračuna. Prva je najčešća i najskuplja, jer jedan propušten datum pretvara plan otplate u potraživanje punog iznosa.

Zato ništa ne potpisujte na šalteru ni pod pritiskom telefonskog poziva. Tražite tekst na uvid i vrijeme da ga pročitate. Odbijanje da vam se dokument ostavi je samo po sebi razlog za oprez.

Prije potpisa pitajte koji se iznos po tom dokumentu može naplatiti, kada se aktivira, odnosi li se i na buduće troškove i kako se vraća ili poništava kada dug bude zatvoren. Zadnje pitanje se najčešće zaboravi, a mjenica koja poslije uredne otplate ostane kod povjerioca ostaje otvoren rizik.

Kako pismeno tražiti rate

Zahtjev za rate ne mora biti dugačak. Napišite da ste spremni dogovoriti otplatu, ali da prije toga tražite potvrđen obračun. Ako dug priznajete djelimično, navedite koji dio prihvatate i zašto osporavate ostatak. Ako tražite otpis dijela kamata ili troškova, ponudite konkretan iznos i rok umjesto molbe.

Kada ne potpisivati odmah i šta ako izvršenje već traje

Ima situacija u kojima se potpis odgađa bez razmišljanja: dok niste dobili obračun; ako je dug vjerovatno zastario; ako dokument sadrži mjenicu ili pristanak na izvršenje koji ne razumijete; ako je iznos veći od onoga što je ranije traženo; ako se od vas traži da priznate tuđi dug.

Ako je izvršenje već pokrenuto, dogovor s povjeriocem sam po sebi ne zaustavlja sud. Uplata prve rate ne skida automatski blokadu računa ni obustavu od plate. Povjerilac o dogovoru mora obavijestiti sud, a vi sačuvati dokaz kada je postignut. Pregovori u međuvremenu ne zaustavljaju rok za prigovor iz rješenja o izvršenju u Federaciji BiH ni iz rješenja u Republici Srpskoj.

Posebno provjerite troškove izvršenja. I kada se o glavnici dogovorite, sudske takse i advokatski troškovi znaju ostati po strani i stići kasnije kao zasebno potraživanje. U dogovoru mora pisati jesu li uključeni u rate, otpisuju li se ili se plaćaju odvojeno.

Ako ponuđeni tekst samo prebacuje rizik na vas, a obračun ostaje nejasan, korisnije je tražiti korekciju ili pravnu pomoć nego potpisati pa popravljati.

Evidencija uplata, međustanje i potvrda o zatvaranju duga

Od prve rate vodite svoju evidenciju: datum, iznos, račun, svrhu uplate i preostali dug. Gotovinsku uplatu prati priznanica, a kod uplate preko banke svrha mora upućivati na sporazum ili broj predmeta. Inače se knjiži tamo gdje povjerilac odluči.

Poslije nekoliko mjeseci tražite međustanje. Tada se još vidi jesu li uplate proknjižene i razilazi li se vaša evidencija s njihovom. Razlika otkrivena u trećem mjesecu rješava se dopisom. Ista razlika na kraju otplate rješava se sporom.

Nakon zadnje rate tražite pisanu potvrdu da je dug izmiren u cijelosti. U njoj treba stajati ko je povjerilac, po kojem je osnovu dug nastao, na koji se period ili ugovor odnosi, kada je uplaćena zadnja rata i da po tom osnovu nema daljih potraživanja.

Ako je dug bio u izvršenju, potvrda nije dovoljna. Tražite dokaz da je povjerilac predložio obustavu ili da je sud postupak obustavio. Bez toga se dešava da je dug plaćen, a blokada i predmet i dalje aktivni.

Pregovori o ukupnom ishodu, kamatama i više dugova

Prva rata gotovo uvijek izgleda podnošljivo. Zato prije potpisa izračunajte ukupan iznos do kraja: kamate koje teku dalje, troškovi koji dospijevaju na kraju i klauzula o dospijeću cijelog duga umiju tu razliku napraviti velikom.

Pitanja postavite prije potpisa: brišu li se zatezne kamate nakon uredne otplate, smanjuju li se troškovi, obustavlja li se izvršenje i dobijate li potvrdu o zatvaranju. Dogovor koji ne određuje kraj duga vraća se kao nova opomena onda kada mislite da je sve plaćeno.

Kod starijih dugova prostora za otpis dijela kamata ili troškova ima češće nego što se misli, naročito ako odmah možete platiti glavnicu ili njen veći dio. Takav prijedlog se ne iznosi usmeno. Napišite koji iznos plaćate, do kojeg datuma i šta tražite zauzvrat: otpis dijela kamata, obustavu izvršenja ili potvrdu da je dug zatvoren.

Pristanak na otpis vrijedi tek kada je napisan. Bez toga uplatite iznos za koji ste mislili da zatvara dug, pa nekoliko mjeseci kasnije dobijete obračun kamata i troškova. Pazite i na formulaciju po kojoj uplata ide samo na smanjenje duga, jer ona ne potvrđuje konačno namirenje.

Kada dugujete na više strana

Nekoliko dogovora istovremeno redovno završi novim kašnjenjem. Napravite pregled svih rata, dospijeća i posljedica kašnjenja po svakom dugu. Prednost imaju izvršni predmeti, dugovi koji mogu blokirati račun ili platu i komunalni računi kod kojih prijeti prekid isporuke. Dug bez jasnog obračuna ne dobija prednost samo zato što taj povjerilac najviše zove.

Ako zbir rata prelazi ono što realno možete, tražite izmjenu prije prvog propuštenog datuma. Povjeriocu je održiv plan korisniji od plana koji propadne za mjesec dana. Ali izmjena vrijedi tek kada je potvrđena novim , ne telefonskim obećanjem.

Ako dogovor više ne možete plaćati

Kada kašnjenje postane izvjesno, javite se pismeno prije dospijeća rate ili čim propustite datum. Navedite iznos koji možete plaćati i tražite izmjenu plana. Ako sporazum sadrži notarski pristanak na izvršenje bez odlaganja, kašnjenje vodi pravo u izvršenje, pa pravna provjera tada vrijedi više nego na početku.

Drugi i treći reprogram ne potpisujte bez pregleda ukupnog duga. Svaki novi dokument donosi troškove i produžuje obavezu. Niz sporazuma koji redom propadaju ostavlja lošiju poziciju od jednog plana s manjim ratama koji se stvarno može ispuniti.

Korisni izvori