Učitavanje…
Žena koja radi za sebe nema poslodavca koji bi joj obračunao naknadu i predao zahtjev. Podnosi ga sama, a hoće li ga imati kome podnijeti zavisi od entiteta u kojem je djelatnost registrovana.
U Republici Srpskoj je pravilo napisano izričito: pravo na refundaciju naknade plate za vrijeme porodiljskog odsustva ima i preduzetnik i lice koje samostalnu profesionalnu djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje. Novac ide preko Javnog fonda za dječiju zaštitu.
U Federaciji BiH naknadu umjesto plaće uređuje kantonalni propis, pa se prvo gleda koga on prepoznaje kao korisnicu, a tek onda koliko naknada iznosi.
Jedno pravilo važi u oba entiteta: doprinosi ne prestaju zato što je žena rodila, nego teku dok je djelatnost registrovana.
Zaposlenoj radnici Fond poslodavcu vraća sto posto bruto naknade plate. Preduzetnici se refundira minimalni iznos osnovice doprinosa propisan zakonom o doprinosima, bez obzira na stvarnu zaradu. Koliko ta osnovica iznosi, kaže Poreska uprava Republike Srpske.
Prvi mjesec odsustva ide iz vlastitih sredstava i ne refundira se. Za narednih 11 mjeseci, odnosno 17 kod blizanaca te kod trećeg i svakog narednog djeteta, Fond vraća novac nakon isplate. O zahtjevu rješava jedinica Fonda prema sjedištu korisnika refundacije.
Prije isplate se provjerava nekoliko uslova, a jedan neispunjen obara cijeli zahtjev.
Refundacija se traži u dva koraka i svaki nosi svoj rok. Zahtjev za priznavanje prava predaje se u roku od šest mjeseci od početka odsustva, uz dokaz o uplaćenim doprinosima. Trebovanje sredstava ide nakon isplaćene naknade, najkasnije šest mjeseci od prestanka odsustva.
Protekom rokova pravo na refundaciju se gubi
Oba roka od šest mjeseci su prekluzivna. Preduzetnica koja u prvim mjesecima s bebom odloži papirologiju ostaje bez novca koji je već isplatila sama sebi.
Ako korisnica počne raditi prije isteka odsustva, pravo na refundaciju se gubi.
Kanton Sarajevo naknadu vezuje za ženu-majku u radnom odnosu i uz zahtjev traži ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa te prijavu na osiguranje po tom osnovu. Iznos je 60 posto osnovice uz najmanje 12 mjeseci osiguranja prije odsustva, odnosno 30 posto ako je period kraći, uz dopunu do ukupnog iznosa od 1.261 KM u 2026. godini.
Obrtnica ugovor o radu sama sa sobom nema, a u Poreznoj upravi se vodi kao osiguranik po osnovu samostalne djelatnosti. Kako se taj status cijeni u konkretnom predmetu, odgovaraju kantonalno ministarstvo nadležno za rad i socijalnu politiku i centar za socijalni rad koji prima zahtjev. Pitanje se postavlja prije poroda, dok rok još nije počeo teći.
Aktivna obrtnica ne može ni na federalnu novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji: zakon traži da se korisnica u evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena, a registrovana djelatnost taj uslov obara. Taj put se otvara tek kad djelatnost bude obustavljena ili odjavljena, a uslovi i rok su u posebnom članku o porodiljskom za nezaposlene majke.
Obveznica doprinosa je vlasnica po osnovu same djelatnosti, ne po poslu koji tog mjeseca obavi, pa porodiljsko odsustvo obavezu ne prekida ni u jednom entitetu. Prestaje tek odjavom ili registrovanom privremenom obustavom; dok ni jedno nije upisano u registar, doprinosi se obračunavaju i za mjesece bez ijednog izdatog računa.
U Republici Srpskoj doprinosi teku i dok Fond refundira minimalnu osnovicu; refundirani iznos i mjesečna obaveza su dvije odvojene stavke.
Rođenje djeteta ne prekida obavezu doprinosa
Poreska evidencija ne poznaje porodiljsko odsustvo kao razlog za prekid obaveze. Obrtnica koja mjesecima ne radi, a nije registrovala obustavu, dug vidi tek kad krene kamata ili kad joj zatreba potvrda o urednim obavezama. U Republici Srpskoj ta neurednost obara i refundaciju.
Koliko mjesečna obaveza iznosi, zavisi od propisane osnovice i stope u entitetu, a taj obračun radi knjigovođa koji već vodi djelatnost.
Obustava obavljanja obrta u Federaciji BiH standardno traje do jedne godine. Zbog bolesti ili više sile može trajati do tri godine, a isto produženje zakon daje obrtnici koja koristi porodiljski dopust: tada obustava ide najduže do navršene treće godine života djeteta. Prijava ide pisano opštinskoj ili gradskoj službi koja vodi obrtni registar, najkasnije sedam dana od obustave. Dok obustava traje, obrt se ne smije obavljati niti se od njega smije sticati dohodak.
U Republici Srpskoj se od 1. januara 2025. primjenjuje Zakon o samostalnim preduzetnicima. Privremeni prestanak djelatnosti on ograničava na šest mjeseci u periodu od dvije godine, a zbog porodiljskog odsustva te staranja, brige i njege djeteta dozvoljava ga najduže do navršene druge godine života djeteta. Zahtjev ide registracionom organu najkasnije na dan kada prestanak počinje. Granica do treće godine djeteta iz ranijeg propisa o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti se više ne primjenjuje.
Obustava zaustavlja doprinose zato što gasi osnov osiguranja, a s njim i penzijski staž i zdravstveno osiguranje po tom osnovu.
U Federaciji BiH je obrtnica osigurana kao lice koje djelatnost obavlja ličnim radom, pa prestankom djelatnosti taj osnov nestaje. Zamijeniti ga mogu tri druga.
U Republici Srpskoj se lice bez osnova osiguranja prijavljuje direktno u poslovnici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Biro tu nije adresa od 2020. godine.
Zdravstvena zaštita u trudnoći i materinstvu u Federaciji BiH spada u zakonom garantovani paket, ali formalni status osiguranja za majku i dijete svejedno treba urediti. Vrste osnova i postupak prijave su u posebnim člancima o zdravstvenom osiguranju.
Obustava nije jedini put. U Federaciji BiH obrt vodi voditelj koji je kod obrtnice u radnom odnosu i ispunjava uslove za obavljanje obrta, a u Republici Srpskoj preduzetnica pisanim ovlašćenjem povjerava vođenje poslovanja zaposlenom poslovođi. Radnja tada radi i doprinosi teku, pa se ni staž ne prekida.
Kako se rad poslovođe odražava na refundaciju u Republici Srpskoj, tumačenje daje Javni fond za dječiju zaštitu, jer zakon gubitak prava vezuje za rad korisnice odsustva.
Zajedničko je pravilo o doprinosima i mogućnost da djelatnost tokom odsustva vodi zaposleni poslovođa. Razlikuju se izvor naknade, osnovica i granica do koje djelatnost smije mirovati.
| Pitanje | Federacija BiH (obrtnica) | Republika Srpska (preduzetnica) |
|---|---|---|
| Ko odlučuje o naknadi | Kantonalni propis i služba koja prima zahtjev | Javni fond za dječiju zaštitu, jedinica prema sjedištu |
| Osnovica za iznos | Prema kantonalnom propisu; u Kantonu Sarajevo vezana za radni odnos | Minimalni iznos osnovice doprinosa, ne stvarna zarada |
| Ključni uslovi | Prema kantonalnom propisu | Uredni doprinosi godinu dana prije odsustva i prebivalište u RS godinu dana |
| Rok za zahtjev | Prema kantonalnom propisu | Šest mjeseci od početka odsustva i šest od prestanka za trebovanje |
| Obustava zbog porodiljskog | Do treće godine života djeteta; prijava u sedam dana | Do navršene druge godine života djeteta; zahtjev na dan početka |
| Vođenje preko poslovođe | Voditelj u radnom odnosu | Poslovođa u radnom odnosu, imenovanje se registruje |
Iznosi navedeni za Kanton Sarajevo i za davanja nezaposlenima važe u avgustu 2026. i mijenjaju se odlukama kantona i entiteta. Aktuelan iznos potvrdite u službi koja prima zahtjev.
Naknada plaće se u oba entiteta računa iz osiguranja i uplaćenih doprinosa. Gdje njih nema, nema ni iznosa iz kojeg bi se izvela, pa nema ni naknade ni refundacije.
Ostaju prava nezaposlene porodilje. U Federaciji BiH je to federalna novčana pomoć, 564,85 KM mjesečno u 2026. godini, a uslov nije prijava na biro nego to da se korisnica u Poreznoj upravi ne vodi kao zaposlena. U Republici Srpskoj je to materinski dodatak, 746 KM mjesečno od 1. jula 2026. godine, uz nezaposlenost na dan rođenja djeteta i 90 dana poslije. Postupak razrađuje poseban članak o porodiljskom za nezaposlene majke.
Kategorije poput porodiljskog za paušalce ili posebnih naknada po osnovu rođenja djeteta pripadaju propisima drugih država i nemaju primjenu ni u jednom dijelu BiH.
Prihod naplaćen iz inostranstva bez registrovane djelatnosti je porezno pitanje, ne pitanje porodiljskog, i rješava se s knjigovođom i u poreznoj upravi. Ko posao tek namjerava registrovati, korake i troškove nalazi u posebnim člancima o obrtu.
Rokovi ne počinju od dana kada žena sazna za pravo, nego od početka odsustva ili od poroda. Urednost doprinosa i dužina prebivališta se poslije poroda ne mogu popraviti unazad.
Refundacija joj pripada, ali u visini minimalne osnovice doprinosa. Prvi mjesec plaća sama i taj mjesec se ne vraća, doprinosi joj teku dok je radnja registrovana, a dva roka od šest mjeseci teku od početka i od kraja odsustva.
Obustava skida mjesečnu obavezu doprinosa, ali gasi osnov osiguranja: staž staje, a zdravstveno ide na drugi osnov. U Federaciji BiH može trajati do treće godine djeteta, uz prijavu u roku od sedam dana. Prije odluke treba uporediti koliko se doprinosa mjesečno ušteđuje i koliko se mjeseci staža gubi.
