Učitavanje…
Učitavanje…
Žena koja rodi u Bosni i Hercegovini prolazi kroz dva odvojena postupka. Prvi teče kod poslodavca: on otvara odsustvo, a radno mjesto u tom periodu čuva zakon o radu. Drugi teče kod službe socijalne zaštite ili kod fonda i donosi novac. Propisi nisu isti, a rokovi u njima teku odvojeno.
Zato se dešava da žena ima uredno otvoreno odsustvo, a naknadu ne prima, jer je zahtjev otišao na pogrešno mjesto ili je stigao prekasno. Dešava se i obrnuto: nezaposlena majka nema odsustvo jer nema poslodavca, ali novčano pravo ima.
Ko šta dobija zavisi od dvije stvari: od radnog statusa majke i od toga gdje ima prebivalište. Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt imaju svaki svoj sistem, a unutar Federacije naknadu zaposlenoj porodilji uređuju kantoni.
Odsustvo uređuju zakoni o radu: Zakon o radu Federacije BiH, Zakon o radu Republike Srpske i Zakon o radu Brčko distrikta BiH. Oni obavezuju poslodavca da ženi omogući odsustvo i da joj u tom periodu ne otkaže ugovor. Radni odnos za vrijeme odsustva ne prestaje niti se mijenja. Federalni zakon isto pravo naziva porođajnim odsustvom; oba izraza znače isto.
Novac dolazi iz drugog propisa. U Federaciji BiH to su kantonalni zakoni o socijalnoj zaštiti i zaštiti porodica s djecom, uz federalni Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom. U Republici Srpskoj je to Zakon o dječjoj zaštiti, a u Brčko distriktu istoimeni zakon Distrikta.
| Pitanje | Radno-pravni sistem | Sistem dječje i socijalne zaštite |
|---|---|---|
| Šta daje | Odsustvo s posla i zaštitu radnog mjesta | Naknadu plate, novčane pomoći i dodatke za dijete |
| Koji propis | Zakon o radu entiteta odnosno Distrikta | Kantonalni propisi i federalni zakon o materijalnoj podršci; zakoni o dječjoj zaštiti u RS i u Brčko distriktu |
| Kome se obraća | Poslodavcu | Centru za socijalni rad u FBiH, poslovnici Javnog fonda za dječiju zaštitu u RS, Odjeljenju za zdravstvo i ostale usluge u Brčko distriktu |
| Ko štiti pravo | Inspekcija rada | Žalba na rješenje službe koja je odlučivala; u Republici Srpskoj o žalbi odlučuje direktor Fonda |
Rješenje poslodavca o porodiljskom odsustvu ne pokreće isplatu naknade. Zahtjev za novac ide posebno, na adresu koja s poslodavcem nema veze. U Republici Srpskoj je obrnuto: naknadu isplaćuje poslodavac pa je refundira od Fonda, pa zahtjev Fondu podnosi on.
U Republici Srpskoj se zahtjevi iz dječje zaštite ne predaju centru za socijalni rad nego poslovnici Javnog fonda za dječiju zaštitu prema prebivalištu. Zahtjev predat na pogrešnom šalteru gubi dane, a rokovi za ova prava su kratki.
Radni status majke na dan porođaja odlučuje koja prava uopšte dolaze u obzir. Za novčanu pomoć porodilji u Federaciji BiH prijava na biro nije uslov: dovoljno je da se žena u evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena.
| Status majke | Odsustvo | Novčano pravo | Gdje se predaje zahtjev |
|---|---|---|---|
| Zaposlena kod poslodavca | Porodiljsko odsustvo po zakonu o radu; radno mjesto se čuva | Naknada plate: u FBiH po kantonalnom propisu, u RS je isplaćuje poslodavac uz refundaciju Fonda, u Brčko distriktu na teret budžeta Distrikta | FBiH: centar za socijalni rad odnosno kantonalna služba. RS: poslodavac podnosi zahtjev Fondu. Brčko distrikt: Pododjeljenje za socijalnu zaštitu |
| Bez radnog odnosa | Odsustva nema jer nema poslodavca | FBiH: novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, 564,85 KM mjesečno kroz 12 mjeseci. RS: materinski dodatak, 746 KM od 1.7.2026, 12 ili 18 mjeseci. Brčko distrikt: 50 posto prosječne neto plate u Distriktu | FBiH: centar za socijalni rad. RS: poslovnica Javnog fonda za dječiju zaštitu. Brčko distrikt: Pododjeljenje za socijalnu zaštitu |
| Obrtnica, preduzetnica ili druga samostalna djelatnica | Nema poslodavca koji odobrava odsustvo; djelatnost ne miruje sama od sebe | RS: refundacija pokriva i preduzetnice, ali u visini minimalne osnovice doprinosa. FBiH: zavisi od kantonalnog propisa | RS: poslovnica Fonda. FBiH: nadležna kantonalna služba |
Zaposlena majka u Federaciji BiH prvo gleda propis svog kantona, jer se iznos, način obračuna i rok razlikuju od kantona do kantona. Pregled po svih deset kantona daje poseban članak o porodiljskoj naknadi u Federaciji, a za Republiku Srpsku i Brčko distrikt postoji zaseban tekst.
Nezaposlena majka nema naknadu plate, jer nema plate koja bi se nadoknađivala. Umjesto nje postoji posebno davanje, s vlastitim uslovima i rokom. Dokumentacija, zdravstveno osiguranje u tom periodu i posljedice zakašnjelog zahtjeva tema su članka o porodiljskom za nezaposlene majke.
Obrtnica, preduzetnica ili freelancerica sama je sebi poslodavac. Djelatnost ne prestaje sama od sebe, a doprinosi teku dok je aktivna, bez obzira na to što žena u tom periodu ne radi. O mirovanju djelatnosti i o tome šta ono znači za staž i zdravstveno osiguranje piše članak o porodiljskom uz obrt ili freelance.
Porodiljsko odsustvo traje godinu dana neprekidno u sva tri sistema. U Republici Srpskoj i u Brčko distriktu produžava se na 18 mjeseci za blizance i za svako treće i naredno dijete.
Odsustvo ne mora početi na dan porođaja. Otvara se i do 28 dana ranije, na osnovu nalaza odnosno preporuke ljekara, s tim da u Brčko distriktu ne smije početi kasnije od sedam dana prije očekivanog datuma.
| Pitanje | Federacija BiH | Republika Srpska | Brčko distrikt |
|---|---|---|---|
| Trajanje odsustva | Godina dana neprekidno | Godina dana; 18 mjeseci za blizance i za treće i svako naredno dijete | Godina dana; 18 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete |
| Najraniji početak prije termina | 28 dana, uz nalaz ljekara | 28 dana, uz zahtjev žene i preporuku ovlašćenog doktora | 28 dana, a najkasnije sedam dana prije očekivanog datuma |
| Obavezni dio poslije porođaja | 42 dana | 60 dana; povratak prije isteka odsustva traži saglasnost poslodavca | 42 dana |
| Kada odsustvo može preuzeti otac | Nakon 42 dana, po dogovoru roditelja | Nakon 60 dana, po sporazumu roditelja | Nakon 42 dana, po sporazumu roditelja |
Kraće korištenje je dozvoljeno, ali tek pošto prođe obavezni dio poslije porođaja. Žena koja se vraća ranije time ne poklanja ostatak odsustva: ono što nije iskoristila može preuzeti otac.
Rok u kojem se poslodavac obavještava o trudnoći zakoni ne propisuju. Obavještavanje je pravo radnice, a ne njena dužnost. Odsustvo se ipak otvara na osnovu nalaza ljekara, pa se najava u praksi predaje pisano, s datumom početka i priloženim nalazom, uz kopiju koja ostaje kod radnice.
Otac odsustvo nastavlja i bez dogovora kada je majka umrla, kada je napustila dijete ili je spriječena, a u Republici Srpskoj to pravo ima i onda kada majka nije u radnom odnosu. U tim situacijama na oca prelaze i novčana davanja. Njegov postupak kod poslodavca i naknadu razrađuje članak o pravima oca.
Kraj odsustva otvara nova pitanja: rad s polovinom punog radnog vremena radi njege djeteta, pauza za dojenje i godišnji odmor koji je ostao neiskorišten. Ta prava se razlikuju po entitetima i obrađuje ih članak o povratku na posao nakon porodiljskog.
U Federaciji BiH novac za porodilju dolazi iz dva budžeta i po dva propisa. Zahtjev za jedno pravo ne pokreće drugo, pa se traže odvojeno.
Naknadu plate uređuje kanton, pa dvije žene s istom platom u dva kantona ne prime isti iznos. U Zeničko-dobojskom kantonu naknada je 1.000 KM mjesečno i ista je za sve porodilje. U Kantonu Sarajevo se računa od najniže plaće u Federaciji i uz dodatnu pomoć doseže ukupno 1.261 KM. Procenti, osnovica, trajanje isplate i rok za zahtjev razlikuju se u svih deset kantona.
Razlikuje se i put novca. U jednim kantonima naknadu isplaćuje poslodavac pa mu se refundira, u drugim novac ide direktno porodilji iz kantonalnog budžeta. Od toga zavisi ko podnosi zahtjev i kada isplata počne stizati. Poslodavcu je dozvoljeno da razliku do pune plaće isplaćuje na svoj teret, ali ga zakon na to ne obavezuje.
Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom donio je dva prava koja važe u cijeloj Federaciji. Dječiji dodatak u 2026. godini iznosi 195,13 KM mjesečno, priznaje se uz prihodovni cenzus od 410,80 KM po članu domaćinstva i traje do 18. godine djeteta. Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji iznosi 564,85 KM mjesečno i isplaćuje se 12 mjeseci. Oba zahtjeva primaju centri za socijalni rad, odnosno općinske službe socijalne zaštite. Detalje o cenzusu, dokazivanju prihoda i obnavljanju prava razrađuje poseban članak o dječijem dodatku.
Ova pomoć ne zavisi od prihoda porodice i ne traži se na šalteru. Prijava ide isključivo elektronski, kroz aplikaciju ePorodilja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a dijete prije toga mora biti upisano u matičnu knjigu rođenih i imati matični broj. Za djecu rođenu u 2026. prijave su otvorene od 1. marta 2026. i primaju se tokom godine. Ostale uslove, među njima državljanstvo BiH i prebivalište majke u Federaciji najmanje devet mjeseci prije rođenja, razrađuje članak o jednokratnim pomoćima za novorođenče.
Kantoni, gradovi i općine imaju i vlastite jednokratne pomoći povodom rođenja djeteta, s posebnim uslovima i osjetno kraćim rokovima; i one su obrađene u istom članku.
U Republici Srpskoj naknadu plate porodilji isplaćuje poslodavac, uz svoj redovni obračun. Prvi mjesec odsustva ostaje njegov trošak. Za narednih 11 mjeseci, odnosno 17 kod blizanaca i kod trećeg i svakog narednog djeteta, Javni fond za dječiju zaštitu mu refundira 100 posto bruto naknade, i to tek nakon što je isplata izvršena. Preduzetnici se refundira minimalni iznos osnovice doprinosa, ne stvarna zarada.
Ostala prava idu preko istog Fonda i predaju se njegovoj poslovnici prema prebivalištu.
Brčko distrikt ima vlastiti zakon o radu i vlastiti zakon o dječjoj zaštiti. Naknada zaposlenoj porodilji ide na teret budžeta Distrikta, u visini prosječne plate koju je radnica ostvarila u posljednjih 12 mjeseci prije početka odsustva. Nezaposlena majka prima 50 posto prosječne neto plate u Distriktu, 12 mjeseci za jedno dijete i 18 za blizance, uz uslov da je najmanje šest mjeseci na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.
Od 1. maja 2026. Distrikt isplaćuje dječiji dodatak za svako dijete do 18 godina, bez cenzusa i najmanje 50 KM mjesečno. Prvi je u Bosni i Hercegovini uveo dodatak koji ne zavisi od prihoda porodice. Zahtjevi iz dječje zaštite u Distriktu vode se u Odjeljenju za zdravstvo i ostale usluge, u Pododjeljenju za socijalnu zaštitu.
Iznosi su stanje u augustu 2026.
Brojke u ovom tekstu utvrđene su propisima, odlukama i instrukcijama koje se mijenjaju, a u Federaciji BiH se razlikuju i od kantona do kantona. Prije predaje zahtjeva aktuelan iznos i uslov provjerite kod službe koja o njemu odlučuje: centra za socijalni rad u Federaciji, poslovnice Javnog fonda za dječiju zaštitu u Republici Srpskoj ili Pododjeljenja za socijalnu zaštitu u Brčko distriktu.
Većina rokova teče od rođenja djeteta, a u dijelu kantona rok za naknadu zaposlenoj teče već od početka odsustva. Nijedan ne čeka da porodica sredi papirologiju oko bebe. Među najkraćima su rokovi za majke koje nisu zaposlene: 30 dana u Brčko distriktu i 60 dana u Federaciji BiH.
| Šta se traži | Rok | Kome se predaje |
|---|---|---|
| Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, FBiH | 60 dana od porođaja | Centar za socijalni rad odnosno općinska služba |
| Naknada plate zaposlenoj porodilji, FBiH | Od 30 dana do šest mjeseci, zavisno od kantona; teče od poroda ili od početka odsustva | Nadležna kantonalna služba odnosno centar za socijalni rad |
| Federalna jednokratna pomoć od 1.000 KM | Prijave za godište 2026. otvorene od 1. marta 2026. i traju tokom godine | Elektronski, kroz aplikaciju ePorodilja |
| Materinski dodatak, RS | 90 dana od rođenja djeteta | Poslovnica Javnog fonda za dječiju zaštitu |
| Oprema za novorođenče i pronatalitetna naknada, RS | Godinu dana od rođenja djeteta | Poslovnica Javnog fonda za dječiju zaštitu |
| Refundacija naknade poslodavcu, RS | Šest mjeseci od početka odsustva i šest mjeseci od njegovog prestanka | Poslovnica Fonda; zahtjev podnosi poslodavac |
| Naknada nezaposlenoj porodilji, Brčko distrikt | 30 dana od rođenja djeteta | Pododjeljenje za socijalnu zaštitu |
| Oprema za novorođenče, Brčko distrikt | 180 dana od rođenja djeteta | Pododjeljenje za socijalnu zaštitu |
Zakašnjeli zahtjev ne vraća propuštene mjesece
U Federaciji BiH zahtjev za pomoć nezaposlenoj porodilji predat poslije 60 dana priznaje pravo tek od prvog dana mjeseca u kojem je stigao, pa raniji mjeseci propadaju. U Brčko distriktu zakašnjeli zahtjev daje isplatu od narednog mjeseca. Kod prava s rokom od godinu dana i kod refundacije poslodavcu u Republici Srpskoj protek roka gasi pravo u cijelosti.
Uredno otvoreno odsustvo kod poslodavca ne produžava ni jedan dan roka koji teče kod socijalne službe ili kod Fonda.
Postupak počinje mjesecima prije poroda i ide ovim redom.
Papiri koje traže gotovo sve službe lakše se skupljaju prije poroda nego s novorođenčetom u kući.
Otkaz zbog trudnoće, zbog korištenja porodiljskog odsustva i zbog odsustva radi njege djeteta zabranjen je u oba entiteta. Federalni zakon uz to zabranjuje poslodavcu da odbije zaposliti ženu zbog trudnoće i da od nje traži bilo kakve podatke o trudnoći, izuzev kada ona sama traži neko od prava koja joj zbog trudnoće pripadaju.
Istek ugovora na određeno nije otkaz
Zabrana otkaza ne produžava ugovor koji ističe. Federalni zakon izričito kaže da se prestanak ugovora na određeno vrijeme ne smatra otkazom, pa trudnoća i porodiljsko sami po sebi ne obavezuju poslodavca da ugovor produži. Šta radnica u toj situaciji stvarno može uraditi i kako se prepoznaje otkaz maskiran u istek ugovora, obrađuje poseban članak.
Kada poslodavac vrši pritisak, koristi ono što je zapisano: zahtjevi s datumom prijema, rješenja i poruke. Prijava se podnosi inspekciji rada. Noćni rad, prekovremeni rad, premještaj na druge poslove i pitanja na razgovoru za posao razrađuje članak o pravima trudnice na poslu.
Odsustvo otvara poslodavac, na osnovu nalaza ljekara. Novac ne dolazi od njega nego po kantonalnom propisu, pa se iznos i rok razlikuju već u susjednom kantonu. Ženi koja radi u jednom, a stanuje u drugom kantonu prvi korak je da utvrdi koja služba je za nju nadležna, jer se s njom mijenja i rok.
Naknada stiže od poslodavca, na račun na koji je stizala plata. Fond njoj ne isplaćuje ništa nego poslodavcu vraća isplaćeno, počev od drugog mjeseca odsustva. Poslodavac koji propusti šestomjesečni rok isplaćeni novac više ne može povratiti.
Odsustva nema jer nema radnog odnosa, ali novčano pravo postoji: 564,85 KM mjesečno u Federaciji BiH i 746 KM u Republici Srpskoj. U Republici Srpskoj se nezaposlenost cijeni na dan rođenja djeteta i sve do isteka roka od 90 dana, pa zaposlenje u tom periodu ruši uslov.
Nema poslodavca koji bi joj odobrio odsustvo, a doprinosi teku dok je djelatnost aktivna. U Republici Srpskoj refundacija pokriva i preduzetnice, ali u visini minimalne osnovice doprinosa. U Federaciji BiH odgovor daje kantonalni propis, pa se pravo utvrđuje u nadležnoj kantonalnoj službi.
Uslov prebivališta vezuje većinu novčanih prava: godinu dana u Republici Srpskoj prije rođenja djeteta, devet mjeseci u Federaciji BiH za jednokratnu pomoć od 1.000 KM. Ko se doseli nekoliko mjeseci prije poroda, taj uslov ne ispunjava, iako samo pravo na odsustvo ostaje netaknuto.