Doprinosi, zdravstveno i penziono za obrtnika u FBiH - šta stvarno plaćate i kada

Ko uopšte plaća: osnovno, dopunsko, dodatno zanimanje i penzioner

Zakon o doprinosima FBiH obveznikom doprinosa po osnovu samostalne djelatnosti smatra lice koje tu djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje. Izmjenama iz 2025. u zakon je dopisano i da je obaveza doprinosa vezana uz period proveden u osiguranju i uz osnov osiguranja. Praktično: ko je osiguran po radnom odnosu ili po penziji, po obrtu se ne osigurava ponovo i za obrt doprinose ne plaća.

Zato isti obrt, s istom šifrom djelatnosti, može nositi punu mjesečnu obavezu ili nikakvu. Razliku pravi status vlasnika, a ne posao. Tabela pokazuje kako se to raspoređuje po tri statusa iz Zakona o obrtu i po penzioneru.

Šta koji status znači za radno vrijeme, voditelja i kazne opisuje vodič o razlici između osnovnog, dopunskog i dodatnog zanimanja. Ovdje je važna samo posljedica za novac: ostatak članka se odnosi na obrt u osnovnom zanimanju, jer jedino on nosi mjesečne doprinose. Porez na dohodak plaćaju svi.

Osnovica za 2026. godinu i kako nastaje

Osnovica za obrtnika nije njegov stvarni dohodak. To je propisani iznos koji se dobije množenjem prosječne plate u FBiH za period januar-septembar prethodne godine (podatak Federalnog zavoda za statistiku) s koeficijentom iz člana 8. Zakona o doprinosima: 0,65 za obrt koji vodi poslovne knjige, 0,55 za obrt s paušalnim porezom, a 0,25 za tradicionalne esnafske zanate i taksi djelatnost s paušalnim porezom. Federalno ministarstvo finansija te iznose svake godine objavljuje u Službenim novinama FBiH; za 2026. objavljeni su u broju 100/25 od 31. decembra 2025.

Za 2025. osnovica za obrt po knjigama bila je 1.376 KM, a za paušalni obrt 1.164 KM. Skok od preko 16 posto u jednoj godini dolazi isključivo od rasta prosječne plate, i to će se ponavljati: osnovicu za 2027. odredit će plate iz 2026.

Osnovica je zakonski minimum. Ko želi veći staž i kasnije veću penziju, može Poreznoj upravi i fondovima na obrascu ZVO zatražiti višu osnovicu, birajući koeficijent od 1,0 do 3,0 prosječne plate. Izabrana osnovica se onda primjenjuje na sve tri vrste doprinosa, pa i na zdravstveno, gdje veća uplata ne donosi veća prava.

Stope i računica: 36 posto na osnovicu

Na osnovicu se primjenjuje zbirna stopa od 36 posto iz člana 10b. Zakona o doprinosima. Tako je od 1. jula 2025., kad su izmjene objavljene u Službenim novinama FBiH 33/25 stopu za penzijsko spustile s 23 na 19,5 posto i za zdravstveno sa 16,5 na 14,5 posto. Do tada je zbirna stopa bila 41,5 posto, pa se taj broj još vuče po starijim tekstovima i tuđim računicama.

Za esnafske zanate i taksiste s paušalnim porezom ista stopa na osnovicu od 616 KM daje 221,76 KM mjesečno. Ko je obrascem ZVO izabrao višu osnovicu, množi svoju osnovicu s istih 36 posto.

Rokovi, uplatni nalozi i obrasci

Obrtnik u osnovnom zanimanju doprinose obračunava i plaća sam, do 10. u mjesecu za protekli mjesec (član 11. Zakona o doprinosima i član 24. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa). Uplata ide prema mjestu prebivališta obrtnika, ne prema sjedištu radnje, i to s poslovnog računa obrta na propisane uplatne račune javnih prihoda.

Nije jedna uplatnica. Penzijski doprinos ide jednim nalogom, zdravstveni na dva računa (federalni i kantonalni zavod), a doprinos za nezaposlenost također na dva (federalni zavod i kantonalna služba za zapošljavanje). Iznose po računima i vrste prihoda prati računovođa ili ih nalaziš u uputstvima Porezne uprave o uplatnim računima; pogrešna vrsta prihoda znači preknjiženje i kašnjenje u evidenciji.

Poslije uplate slijedi papir. Obrtnik koji doprinose plaća za sebe dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave Specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika, obrazac 2002, istog ili najkasnije narednog dana od uplate. Obrazac MIP-1023 nije za vlasnika: to je mjesečni izvještaj o platama zaposlenika, pa ga podnosi samo obrtnik koji nekoga zapošljava, uz specifikaciju 2001 za platu radnika. Vlasnik se u Jedinstveni sistem prijavljuje jednom, obrascem JS3100, odmah po registraciji; bez te prijave uplate nemaju kome da se pripišu.

Porez na dohodak uz doprinose: akontacija, paušal i godišnja prijava

Doprinosi su samo jedna kolona. Dohodak od samostalne djelatnosti oporezuje se po stopi od 10 posto, a dohodak je razlika između prihoda i rashoda iz poslovnih knjiga. Plaćeni doprinosi su rashod, pa smanjuju poreznu osnovicu. Godišnje se priznaje i osnovni lični odbitak, tako da obrt sa skromnim dohotkom na kraju godine često ima porez blizu nule, ali doprinose ima uvijek.

U prvoj godini rada akontacija se ne plaća: Zakon o porezu na dohodak novog obrtnika oslobađa prijave akontacije za prvu godinu (član 29). Od druge godine akontacija je dvanaestina prošlogodišnjeg poreza, utvrđena u specifikaciji SPR-1053 uz godišnju prijavu, i plaća se do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Ako promet znatno padne ili djelatnost prestane, Porezna uprava na pisani zahtjev s dokumentacijom mijenja ili ukida akontaciju, s rokom od osam dana za rješenje.

Godišnja prijava GPD-1051 predaje se do 31. marta ispostavi Porezne uprave prema mjestu registracije obrta, uz SPR-1053 i popisnu listu dugotrajne imovine. Za propušten rok fizičkom licu prijeti kazna od 300 do 3.000 KM. Preplaćeni porez vraća kantonalno ministarstvo finansija u roku od 90 dana od isteka roka za prijavu.

Paušal po članu 31. Zakona o porezu na dohodak

Obrtnik koji nije obveznik PDV-a može tražiti da porez plaća u paušalnom iznosu. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak to dopušta obrtniku koji radi sam, bez zaposlenih, u djelatnosti koja počiva na vještini a ne na sredstvima rada, te nosiocima starih i tradicionalnih zanata sa najviše dva zaposlenika. Zahtjev se podnosi na obrascu ZMP-1055, a Porezna uprava odlučuje u roku od 15 dana.

Paušalni iznos je 70 KM mjesečno za obrtničke djelatnosti, 30 KM za stare i tradicionalne zanate, a plaća se do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Paušalac ne vodi poslovne knjige ni godišnju prijavu za taj dohodak. Ima i zamku: ako povremeno radi za pravna lica i naplaćuje bezgotovinski, uz paušal plaća još 10 posto po odbitku od svakog takvog iznosa i vodi Knjigu prometa KP-1042. Porezna uprava paušal ukida kad u nadzoru utvrdi da stvarni dohodak daje veći porez od paušala ili da je pređen PDV prag; tada se istog mjeseca prelazi i na višu osnovicu doprinosa od 1.602 KM.

Šta se dešava kad uplata izostane

Neplaćeni doprinos ne nestaje i ne zastarijeva brzo. Od prvog dana nakon roka teče zatezna kamata po Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode: 0,04 posto dnevno, što je oko 14,6 posto godišnje. Dug s kamatom Porezna uprava utvrđuje rješenjem i naplaćuje prinudno, s računa obrta ili iz imovine, a troškovi prinudne naplate idu na teret dužnika.

Druga posljedica se osjeti brže. Po članu 87. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, obvezniku koji ne plaća doprinose obustavlja se korištenje zdravstvene zaštite, osim hitne medicinske pomoći, sve dok se dospjeli iznosi ne uplate. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja obrtniku ovjerava zdravstvenu legitimaciju na kraći period i uz dokaz o uplaćenim doprinosima, jer ih obrtnik plaća sam i niko drugi ne jamči da su uplaćeni. Koliko traje ovjera i koji dokaz zavod traži razlikuje se po kantonima, pa to provjeri u svom zavodu prije prve ovjere.

Treća posljedica je tiha: mjeseci bez uplaćenog doprinosa za penzijsko ne ulaze u staž dok se ne plate. Obrtnik koji godinama plaća neredovno može tek pred penziju otkriti da mu fali staž koji je mislio da ima.

Početak, zatvaranje i promjena statusa usred godine

Obaveza doprinosa vezana je uz period u osiguranju, pa početak i kraj određuje prijava i odjava na obrascu JS3100, ne datum prvog računa ni rješenje o obrtu samo po sebi. Ko registruje obrt krajem mjeseca, a osiguranje prijavi odmah, za taj mjesec duguje doprinos. Ko obrt zatvori, a zaboravi odjavu, duguje doprinose i za mjesece u kojima nije radio.

Promjena statusa mijenja i obavezu u oba smjera. Zaposleni obrtnik u dopunskom zanimanju kojem prestane radni odnos ostaje bez osnova osiguranja; da bi obrt nastavio, prelazi u osnovno zanimanje i od tog mjeseca plaća pune doprinose, ali po njima postaje osiguranik. Obrtnik u osnovnom zanimanju koji se zaposli ili ode u penziju prelazi u dopunsko i doprinosi za obrt prestaju, uz odjavu osiguranja po obrtu. Svaku takvu promjenu prijavi u Obrtni registar i Poreznu upravu prije narednog obračuna, a ne uz godišnju prijavu.

Kod zatvaranja obrta prije odjave treba izmiriti dospjele doprinose i porez; istovremeno vrijedi podnijeti zahtjev za ukidanje akontacije poreza, jer se prestanak djelatnosti izričito navodi kao razlog. Ko obrt ne zatvara nego samo miruje bez prometa, i dalje plaća: za doprinose ne postoji pauza zbog slabog mjeseca.

Kako doprinose pretvoriti u cijenu sata i mjesečni budžet

Računica iz tabela najbolje se razumije kroz sate. Obrtnik po knjigama koji uslugu naplaćuje 30 KM po satu mora odraditi nešto preko 19 sati mjesečno samo za doprinose (576,72 KM), prije poreza, knjigovodstva, zakupa, opreme i vlastitog života. Ko naplaćuje 20 KM po satu, za isto troši gotovo 29 sati. Zato cijena rada ne počinje od onoga što konkurencija traži, nego od mjesečnog minimuma koji obrt mora pokriti i u lošem mjesecu.

Minimum se sastavlja ovim redom: doprinosi i akontacija poreza, pa fiksni troškovi koji dolaze svakog mjeseca (knjigovodstvo, bankarske naknade, softver, zakup, fiskalni uređaj i njegovo održavanje), pa rezerva za mjesec u kojem naplata kasni. Zbir se dijeli stvarnim brojem naplativih sati, ne kalendarskim: ponude, administracija, nabavka i put do klijenta se ne naplaćuju, a vrijeme jedu. Tek preko tog broja dolazi zarada.

Najčešća greška je u tome što uplata klijenta izgleda kao lični prihod. Radi drugačije: od svake naplate odmah izdvoji procenat za doprinose i porez na poseban račun ili podračun, privatno troši tek ono što ostane iznad mjesečne obaveze, a u dobrim mjesecima puni rezervu za loše. Ko do 10. u mjesecu već ima doprinos na strani, ne čeka opomenu da sazna koliko duguje.

Šta sada uraditi

Ako tek otvaraš obrt kao osnovno zanimanje, u budžet upiši 576,72 KM doprinosa mjesečno od mjeseca prijave osiguranja, bez obzira na promet, i na to dodaj knjigovodstvo. Prije registracije provjeri javne pozive za poticaje samozapošljavanju: dio njih pokriva upravo doprinose za prvu godinu. Ako ti je posao uz radni odnos ili penziju, ostani u dopunskom zanimanju i računaj samo s porezom na dohodak.

Ako obrt već radi, pogledaj tri stvari: plaćaš li još po staroj stopi od 41,5 posto (preplata koja se može vratiti ili prebiti), je li osnovica za 2026. ušla u računicu i je li cijena sata računata na mjesečni minimum. Ko se dvoumi oko same forme, poređenje obrta i d.o.o. u FBiH pokazuje gdje je ista računica drugačija; preduzetnik u Republici Srpskoj računa po drugom zakonu, s osnovicom i režimom malog preduzetnika u RS.

Sadržaj provjeren u avgustu 2026. prema propisima i osnovicama koje tada važe; osnovica za 2027. bit će objavljena krajem 2026. godine.

Korisni linkovi

Propisi i obrasci iz kojih su uzeti iznosi, stope i rokovi u ovom članku.