Između povjerenja i kontrole - gdje je granica
Kontrola bolovanja uvijek udara u dvije osjetljive zone: medicinsku privatnost radnika i legitimno pravo poslodavca da provjeri da li se odsustvo koristi zakonito. Poslodavac smije tražiti ono što mu je potrebno za evidenciju, obračun i pokretanje propisanih procedura, ali ne dobija otvoren pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji.
Šta poslodavac smije tražiti
- Doznaku (obrazac bolovanja) - ovo je osnovni dokument koji potvrdjuje odsustvo. Poslodavac ima pravo zahtijevati pravovremenu dostavu doznake.
- Informaciju o očekivanom trajanju - u onoj mjeri koja je potrebna za organizaciju posla, bez traženja dijagnoze.
- Potvrdu o spriječenosti za rad - za potrebe evidencije i obracuna.
- Provjeru opravdanosti - ali putem zakonskih mehanizama (komisija, vanredna ocjena), ne vlastitim "istragama".
Šta poslodavac ne smije tražiti
- Potpunu medicinsku dokumentaciju - dijagnoza, nalaz, istorija bolesti su lični zdravstveni podaci zaštićeni zakonom.
- Uvid u medicinski karton - poslodavac nema pravo na pristup medicinskom kartonu radnika.
- Informaciju o konkretnoj dijagnozi - radnik je dužan dostaviti doznaku, ali ne obrazloženje dijagnoze.
- Direktan kontakt s doktorom bez pristanka radnika - komunikacija između poslodavca i doktora oko dijagnoze bez saglasnosti radnika krši medicinsku privatnost.
Granica privatnosti
Doznaka pokazuje da je bolovanje odobreno od nadležnog doktora. To je ono što poslodavac treba da zna. Dijagnoza i detalji liječenja pripadaju radniku i doktoru.
Kada postoji sumnja na zloupotrebu
Zloupotreba bolovanja znači da radnik koristi bolovanje bez stvarnog medicinskog razloga ili na način koji je u suprotnosti s preporukama doktora. Tipični signali: radnik je viđen na poslu kod drugog poslodavca, na građevini ili u aktivnostima koje su u očiglednoj suprotnosti s razlogom bolovanja.
Međutim, sumnja sama po sebi nije dokaz. Poslodavac ne smije na osnovu sumnje samoinicijativno zatvoriti bolovanje niti donijeti disciplinsku mjeru bez prethodne provjere putem zakonski predviđenog mehanizma.
RS - vanredna ocjena privremene spriječenosti
U RS, Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđa da poslodavac može tražiti od FZO RS vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad. To znači da poslodavac može formalno tražiti da komisija FZO RS preispita da li je bolovanje opravdano.
Ovo je zakonski mehanizam, ne privatna "istraga" poslodavca. Komisija odlučuje na osnovu medicinskih podataka, ne na osnovu tvrdnji poslodavca. Rezultat može biti potvrđenje bolovanja ili zaključak da radnik može raditi.
FBiH - kako izgleda provjera
U FBiH, mehanizmi provjere zavise od kantonalnog zavoda. Ljekarska komisija koja vodi slučaj nakon 42. dana već sama po sebi predstavlja kontrolu opravdanosti bolovanja. Za bolovanja do 42 dana, poslodavac se može obratiti nadležnom kantonalnom zavodu ako ima opravdane razloge za sumnju.
U praksi, poslodavci u FBiH koji sumnjaju u zloupotrebu najčešće kontaktiraju kantonalni zavod ili traže savjet pravne službe o dozvoljenim koracima.
Zloupotreba bolovanja kao disciplinski problem
Ako se utvrdi da je radnik zloupotrijebio bolovanje - na primjer, komisija zaključi da nije bio spriječen za rad, ili postoje jasni dokazi da je radio kod drugog poslodavca - to može biti osnov za disciplinsku mjeru, uključujući otkaz ugovora o radu.
Ali disciplinska mjera zahtijeva jasan dokaz i postupak. Sama sumnja, glasina ili dojava nisu dovoljan osnov za otkaz bez prethodne verifikacije i bez poštovanja procedure.