Učitavanje…
Sva tri zakona o radu koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini govore o bolovanju na isti način. Privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede navedena je kao neopravdan razlog za otkaz: u Federaciji u članu 98, u Republici Srpskoj u članu 183, u Brčko distriktu u članu 116. Poslodavac koji otkaže ugovor jer mu smeta radnikovo odsustvo krši zakon bez obzira na to kako je odluku nazvao.
Ali nijedan od ta tri zakona ne zabranjuje otkaz koji padne u vrijeme dok bolovanje traje.
Zabrana se odnosi na otkaz zbog bolesti, uz mogućnost prestanka rada po drugim osnovima tokom bolovanja. Otkaz zbog ukidanja radnog mjesta, zbog teže povrede radne obaveze počinjene prije bolesti ili prestanak ugovora kojem je istekao rok ostaju mogući i dok je radnik na doznakama. Spor se zato prvenstveno odnosi na obrazloženje odluke i dokaze poslodavca, a rijetko na samu činjenicu bolesti. U Republici Srpskoj zakon bez izuzetka stavlja teret dokazivanja na poslodavca, a u Federaciji to čini za otkaz iz poslovnih razloga i za otkaz zbog povrede radne obaveze.
Usmeno saopštenje nije otkaz
U Federaciji otkaz mora biti u pisanoj formi, obrazložen i dostavljen radniku. U Republici Srpskoj to je rješenje s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, a radni odnos prestaje danom dostavljanja. Ako dostava na adresu ne uspije, poslodavac rješenje ističe na oglasnoj tabli i nakon osam dana se smatra dostavljenim. Rok tada teče, a radnik koji leži kod kuće ne mora ni znati da je odluka donesena.
U nekim situacijama zakon poslodavcu znatno ograničava mogućnost otkaza, jer ga ili izričito zabranjuje ili traži da razlog bude dokumentovan prije nego što je bolovanje uopšte počelo. Tada se datum na odluci mora poklopiti s papirima u spisu.
U sporu poslodavac dokazuje da je razlog postojao, pa prepiska koja je otkazu prethodila ulazi u spis zajedno s obrazloženjem odluke. Poruke o tome koliko odsustvo traje, koliko košta zamjena ili da radnik treba da se vrati prije nego što ljekar to odobri govore o motivu jasnije od bilo kojeg naziva u odluci. Prekršajne kazne su odvojene od spora: u Federaciji od 1.000 do 3.000 KM za poslodavca pravno lice, u ponovljenom prekršaju od 5.000 do 10.000 KM, a odgovorno lice kod poslodavca kažnjava se od 2.000 do 5.000 KM. U Republici Srpskoj raspon je od 2.000 do 12.000 KM, s tim da kazna ne može biti manja od 3.000 KM kada je prekršaj učinjen prema ženi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom.
Poslovne promjene i postupci u firmi nastavljaju se tokom bolovanja. Radno mjesto se može ukinuti, disciplinski postupak koji je već tekao može se završiti, a rok ugovora na određeno svejedno ističe. Kod svakog od ta četiri osnova treba provjeriti uticaj bolovanja na postupak i dokumentaciju koju poslodavac mora imati da bi odluka opstala.
| Osnov otkaza | Šta bolovanje mijenja | Šta poslodavac mora imati |
|---|---|---|
| Ekonomski, tehnički ili organizacijski razlog | Ništa samo po sebi. Bolovanje ne čuva radno mjesto koje se ukida. | Dokaz da je potreba za poslom stvarno prestala i da se radnik ne može rasporediti ni prekvalifikovati. Poslodavac s više od 30 radnika koji u tri mjeseca otkazuje najmanje pet ugovora mora u Federaciji provesti i konsultacije, koje počinju najmanje 30 dana prije obavijesti o otkazu. |
| Teža povreda radne obaveze počinjena prije odsustva | Ništa, ali rokovi teku i dok je radnik odsutan. | U Federaciji otkaz bez otkaznog roka mora se dati u 60 dana od saznanja i najviše godinu od povrede. U Republici Srpskoj u tri mjeseca od saznanja i najviše šest mjeseci od povrede, uz prethodno pisano obavještenje i najmanje osam dana da se radnik izjasni. |
| Istek ugovora na određeno | Kod obične bolesti ništa. Ugovor prestaje istekom roka i to nije otkaz. | Ugovor s jasnim datumom. Ako je prestanak saopšten prije tog datuma, radi se o otkazu i vrijede sva pravila o otkazu. |
| Spriječenost za rad duža od šest mjeseci | Otvara poseban put, ali ne automatski otkaz. | Nalaz o radnoj sposobnosti i dokaz da nema odgovarajućih poslova. U Federaciji poslodavac prvo mora pokušati raspored, pa tek onda može otkazati, i to nakon konsultacija s vijećem zaposlenika. |
Otkazni rok teče i dok bolovanje traje. Nijedan od tri zakona ne propisuje mirovanje otkaznog roka zbog privremene spriječenosti za rad. Rok počinje danom uručenja odluke i traje najmanje 14 dana u Federaciji, odnosno najmanje 30 kalendarskih dana u Republici Srpskoj kada otkaz daje poslodavac. U Republici Srpskoj radnik za vrijeme otkaznog roka ima pravo na jedan slobodan dan sedmično radi traženja posla, što je pravo koje se ne gubi zato što je na bolovanju.
Uz otkaz iz poslovnih razloga ide i otpremnina, ako je radnik proveo najmanje dvije godine neprekidnog rada kod tog poslodavca. Zakonski minimum je isti u oba entiteta: trećina prosječne mjesečne plate iz posljednja tri mjeseca za svaku navršenu godinu rada, a najviše šest prosječnih plata. Lako se može provjeriti i poštuje li poslodavac zabranu prema kojoj godinu dana ne smije zaposliti drugu osobu na istim poslovima prije nego što ih ponudi radniku kojem je ugovor otkazao.
Ugovor na određeno prestaje istekom vremena na koje je zaključen. To nije otkaz, pa se na njega ne primjenjuju ni obaveza obrazloženja ni otkazni rok, a bolovanje ga po pravilu ne produžava.
Jedini izuzetak obuhvata povredu na radu i profesionalnu bolest. U Federaciji i u Brčko distriktu ugovor na određeno ne može prestati dok traje spriječenost zbog liječenja ili oporavka, a zakon izričito kaže da se zbog toga neće smatrati ugovorom na neodređeno vrijeme. U Republici Srpskoj je rješenje drugačije, ali s istim učinkom: dani zdravstvene spriječenosti se ne uračunavaju u trajanje ugovora, pa se datum isteka pomjera za onoliko dana koliko je liječenje trajalo. Trudnoća ne produžava taj rok. Zakon o radu Federacije i zakon Brčko distrikta izričito kažu da se prestanak ugovora na određeno ne smatra otkazom u smislu zabrane otkaza trudnici.
Kada radni odnos prestane usred bolovanja, naknada ne prestaje istog dana. U Federaciji Zakon o zdravstvenom osiguranju daje osiguraniku naknadu plaće još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, a kod povrede na radu i profesionalne bolesti sve do ponovne uspostave radne sposobnosti ili konačne ocjene, ne duže od 12 mjeseci. Republika Srpska takvo produženje ne propisuje: tamo se naknada plate vezuje za osiguranika u radnom odnosu i isplaćuje je poslodavac, pa prestankom radnog odnosa nestaje i isplatilac. Kako se naknada računa i ko je plaća razrađeno je posebno.
Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti poslodavac ne može otkazati ugovor o radu dok traje spriječenost zbog liječenja i oporavka. Tako piše u članu 71 zakona Federacije, u članu 115 zakona Republike Srpske i u članu 85 zakona Brčko distrikta. To je jedina zabrana koja se u zakonu veže baš za period bolovanja, a u Republici Srpskoj izričito vrijedi bez obzira na to je li ugovor na neodređeno ili na određeno vrijeme.
Zaštita nije apsolutna. U Federaciji otpada ako je radnik počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze, a u Brčkom ako je počinio težu povredu radne obaveze zbog koje je do povrede i došlo. U Republici Srpskoj postoji poseban izlaz: ako se radniku nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije ne mogu obezbijediti odgovarajući poslovi, poslodavac mu može otkazati ugovor, ali samo uz njegovu pisanu saglasnost i uz otpremninu najmanje u dvostrukom zakonskom iznosu.
Ta prava zavise od dokumentacije kojom je slučaj zaveden kao povreda na radu. Ako je zaveden kao obična bolest, gubi se i zaštita od otkaza i povoljniji obračun naknade, jer se oba prava vežu za taj status. Zato se pitanje statusa rješava odmah, a nikako poslije potpisanog sporazuma o prestanku.
Šire o tome kako se povreda na radu prijavljuje i po čemu se razlikuje od bolesti van posla piše u posebnom tekstu o povredi na radu i drugim posebnim slučajevima.
Bolovanje zbog komplikacija u trudnoći nije porodiljsko odsustvo, ali se odvija u periodu koji zakon štiti sam po sebi. U Federaciji poslodavac ne može otkazati ugovor o radu ženi za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva i korištenja prava na rad s polovinom radnog vremena i pauzu za dojenje. U Republici Srpskoj vrijedi zabrana otkaza zbog trudnoće i zbog korištenja porodiljskog odsustva, uz dodatno pravilo: za vrijeme trudnoće, porodiljskog i roditeljskog odsustva te skraćenog rada radi njege djeteta otkaz se ne može dati ni zbog neostvarivanja rezultata rada, ni zbog tehnoloških, ekonomskih i organizacionih razloga, ni zbog odbijanja aneksa ugovora. Zakon Brčko distrikta jedini izričito imenuje i trudničko bolovanje.
Federalni zakon poslodavcu zabranjuje i da traži bilo kakav podatak o trudnoći, osim kada radnica sama traži pravo koje se za trudnoću veže. Kazna je uvećana: u Republici Srpskoj novčana kazna za prekršaj prema ženi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom ne može biti manja od 3.000 KM za pravno lice i 500 KM za odgovorno lice.
Od trenutka kada odluka stigne počinju teći rokovi koje niko kasnije ne može vratiti. Zdravstveno stanje ih ne zaustavlja i sud ih ne produžava. Prvih nekoliko dana zato posvetite dokumentaciji, jer razgovori ne čuvaju rok.
| Radnja | Federacija BiH | Republika Srpska | Brčko distrikt |
|---|---|---|---|
| Zahtjev poslodavcu | 30 dana od dostave odluke ili saznanja za povredu | 30 dana od saznanja, a najdalje tri mjeseca od povrede | 30 dana od dostave odluke ili saznanja za povredu |
| Rok poslodavcu da odgovori | 30 dana od podnošenja zahtjeva | 30 dana; ako ne odluči, smatra se da je zahtjev prihvaćen | 30 dana; ako ne odluči, smatra se da je zahtjev prihvaćen |
| Tužba nadležnom sudu | još 90 dana nakon što poslodavac ne udovolji zahtjevu | šest mjeseci od saznanja za povredu ili od dana kada je učinjena | dvanaest mjeseci od saznanja, a najviše tri godine od povrede |
| Obraćanje inspekciji rada | zakon ne propisuje poseban rok | mjesec dana od saznanja, a najdalje tri mjeseca od povrede | mjesec dana od saznanja, a najdalje šest mjeseci od povrede |
Prethodno obraćanje poslodavcu nije uslov za tužbu. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu to zakon kaže izričito, a u Federaciji je odredbu koja je zahtjev pravila obaveznim ukinuo Ustavni sud FBiH. Zahtjev se ipak isplati podnijeti, jer je u federalnom sistemu vezan za početak roka od 90 dana.
Rok za osporavanje otkaza tokom liječenja
Nemojte pomiješati dva roka. Novčana potraživanja iz radnog odnosa u Federaciji zastarijevaju za tri godine, ali to vrijedi za neisplaćenu platu i naknadu. Rok za osporavanje same odluke o otkazu je kratak i teče odvojeno. Ako čekate završetak liječenja bez podnošenja zahtjeva ili tužbe, rok za to vrijeme i dalje teče.
U ovom sporu teret dokazivanja nosi poslodavac, ali radnik mora biti u stanju pokazati šta je poslodavac znao i kada. Ti dokumenti obično stoje u službenoj e-pošti, internim grupama i sistemu evidencije, a pristup tome prestaje istog dana kada i radni odnos. Kopije se zato prave odmah.
Prepisku ne uređujte i ne brišite ni ono što vam se čini nezgodnim. Izmijenjen snimak ekrana gubi dokaznu vrijednost, a cijeli razgovor s vidljivim datumima i imenima učesnika vrijedi mnogo više od izdvojene poruke.
Samo sud može poništiti otkaz, pod uslovom da mu se obratite u roku. Prijava inspekciji rada je najlakši korak i često se smatra dovoljnim rješenjem, ali inspektor nema ovlaštenje za poništenje.
| Adresa | Šta može | Šta ne može |
|---|---|---|
| Inspekcija rada | Utvrditi povredu propisa, naložiti otklanjanje nepravilnosti i pokrenuti prekršajni postupak. U Federaciji prijava ide Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ili kantonalnoj inspekciji, uz pisanu obavijest podnosiocu u roku od 15 dana od okončanja nadzora. U Republici Srpskoj prijava se podnosi Inspektoratu, a bez podataka o podnosiocu nema povratne informacije. | Poništiti otkaz, vratiti radnika na posao ili dosuditi naknadu. Podnosilac prijave nije stranka u inspekcijskom postupku, pa mu se ne dostavlja rješenje i nema pravo žalbe. |
| Sud | Poništiti otkaz, naložiti vraćanje na rad i isplatu plate koju bi radnik ostvario da je radio, te naknadu štete. U toku spora može odrediti privremeni povratak radnika na posao do okončanja postupka. | Popraviti propušten rok. Nakon isteka roka tužba se odbacuje bez ulaska u to je li otkaz bio zakonit. |
| Sindikat, savjet radnika ili vijeće zaposlenika | Dati mišljenje u postupku otkaza i tražiti da se konsultacije stvarno provedu. U Republici Srpskoj sindikat može uskratiti saglasnost za otkaz izabranom predstavniku radnika. | Podnijeti tužbu umjesto radnika ili produžiti zakonski rok. |
| Advokat ili besplatna pravna pomoć | Procijeniti rok, formulisati zahtjev i tužbeni zahtjev, ocijeniti šta se gubi potpisom sporazuma. | Raditi bez dokumenata. Bez odluke, doznaka i prepiske svaka procjena je nagađanje. |
Ishodi se razlikuju po entitetima. U Federaciji sud može poslodavca obavezati da radnika vrati na posao i isplati mu izgubljenu platu, štetu, otpremninu i ostale naknade, ili da umjesto vraćanja isplati taj paket. U Republici Srpskoj, ako radnik ne traži povratak na posao, sud dosuđuje naknadu štete do najviše 12 plata, a ako je razlog za otkaz postojao pa je poslodavac prekršio propisani postupak, zahtjev za vraćanje se odbija i dosuđuje se naknada do šest plata.
Ako nemate novca za advokata, odmah tražite pomoć službe besplatne pravne pomoći ili sindikata da napišu zahtjev i tužbu dok rok još teče. Prijavu inspekciji podnesite paralelno, jer ne košta ništa i ne troši rok za tužbu.
Poslodavac može dati otkaz kada za njega postoji stvaran, zakonit razlog. Problemi nastaju tamo gdje se propisani postupak pokušava zamijeniti pritiskom.
Kada osnov postoji i nema veze s bolešću, dokazuje se odlukom u pisanoj formi, obrazloženjem, dokumentima i poštovanim rokovima. Poruka da firma ne može više čekati nije ni odluka ni razlog.
