Može li se dobiti otkaz tokom bolovanja i šta poslodavac ne smije raditi

Kada je otkaz na bolovanju najbliži nezakonitom

U nekim situacijama poslodavac ulazi u postupak s vrlo malo prostora, jer zakon otkaz ili izričito zabranjuje ili traži da razlog bude dokumentovan prije nego što je bolovanje uopšte počelo. Tada se datum na odluci mora poklopiti s papirima u spisu.

• Odluka stigne nedjelju ili dvije nakon što je radnik prijavio bolovanje ili nakon što mu je odsustvo produženo nalazom komisije, a u spisu nema nijednog dokumenta o razlogu koji nema veze s bolešću.
• Radnik dobije ponudu da potpiše sporazumni prestanak dok je na terapiji, u bolnici ili neposredno poslije zahvata. U Republici Srpskoj takav sporazum ne proizvodi pravno dejstvo dok se radnikov potpis ne ovjeri kod nadležnog organa lokalne samouprave.
• Otkaz dobije radnik koji se liječi od povrede na radu ili profesionalne bolesti, gdje zakon otkaz izričito zabranjuje sve dok liječenje i oporavak traju.
• Otkaz dobije trudnica ili radnica na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći, za šta Republika Srpska propisuje uvećanu novčanu kaznu.
• Odluka se poziva na zloupotrebu bolovanja, a nema ni nalaza kontrole ni radnikovog izjašnjenja u spisu.

U sporu poslodavac dokazuje da je razlog postojao, pa prepiska koja je otkazu prethodila ulazi u spis zajedno s obrazloženjem odluke. Poruke o tome koliko odsustvo traje, koliko košta zamjena ili da radnik treba da se vrati prije nego što ljekar to odobri govore o motivu jasnije od bilo kojeg naziva u odluci. Prekršajne kazne su odvojene od spora: u Federaciji od 1.000 do 3.000 KM za poslodavca pravno lice, u ponovljenom prekršaju od 5.000 do 10.000 KM, a odgovorno lice kod poslodavca kažnjava se od 2.000 do 5.000 KM. U Republici Srpskoj raspon je od 2.000 do 12.000 KM, s tim da kazna ne može biti manja od 3.000 KM kada je prekršaj učinjen prema ženi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom.

Razlozi koji preživljavaju bolovanje

Bolovanje ne zamrzava firmu. Radno mjesto se može ukinuti, disciplinski postupak koji je već tekao može se završiti, a rok ugovora na određeno svejedno ističe. Kod svakog od ta četiri osnova pitanje je isto: mijenja li bolovanje išta u postupku i šta poslodavac mora imati u spisu da bi odluka opstala.

Otkazni rok teče i dok bolovanje traje. Nijedan od tri zakona ne propisuje mirovanje otkaznog roka zbog privremene spriječenosti za rad. Rok počinje danom uručenja odluke i traje najmanje 14 dana u Federaciji, odnosno najmanje 30 kalendarskih dana u Republici Srpskoj kada otkaz daje poslodavac. U Republici Srpskoj radnik za vrijeme otkaznog roka ima pravo na jedan slobodan dan sedmično radi traženja posla, što je pravo koje se ne gubi zato što je na bolovanju.

Uz otkaz iz poslovnih razloga ide i otpremnina, ako je radnik proveo najmanje dvije godine neprekidnog rada kod tog poslodavca. Zakonski minimum je isti u oba entiteta: trećina prosječne mjesečne plate iz posljednja tri mjeseca za svaku navršenu godinu rada, a najviše šest prosječnih plata. I još jedno pravilo koje se lako provjerava: poslodavac godinu dana ne smije zaposliti drugu osobu na istim poslovima prije nego što ih ponudi radniku kojem je ugovor otkazao.

Ugovor na određeno koji ističe usred bolovanja

Ugovor na određeno prestaje istekom vremena na koje je zaključen. To nije otkaz, pa se na njega ne primjenjuju ni obaveza obrazloženja ni otkazni rok, a bolovanje ga po pravilu ne produžava.

Izuzetak postoji, i to samo jedan: povreda na radu i profesionalna bolest. U Federaciji i u Brčko distriktu ugovor na određeno ne može prestati dok traje spriječenost zbog liječenja ili oporavka, a zakon izričito kaže da se zbog toga neće smatrati ugovorom na neodređeno vrijeme. U Republici Srpskoj je rješenje drugačije, ali s istim učinkom: dani zdravstvene spriječenosti se ne uračunavaju u trajanje ugovora, pa se datum isteka pomjera za onoliko dana koliko je liječenje trajalo. Trudnoća u ovome ne pomaže. Zakon o radu Federacije i zakon Brčko distrikta izričito kažu da se prestanak ugovora na određeno ne smatra otkazom u smislu zabrane otkaza trudnici.

Kada radni odnos prestane usred bolovanja, naknada ne prestaje istog dana. U Federaciji Zakon o zdravstvenom osiguranju daje osiguraniku naknadu plaće još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, a kod povrede na radu i profesionalne bolesti sve do ponovne uspostave radne sposobnosti ili konačne ocjene, ne duže od 12 mjeseci. Republika Srpska takvo produženje ne propisuje: tamo se naknada plate vezuje za osiguranika u radnom odnosu i isplaćuje je poslodavac, pa prestankom radnog odnosa nestaje i isplatilac. Kako se naknada računa i ko je plaća razrađeno je posebno.

• Uporedite datum isteka iz ugovora s danom kada vam je prestanak saopšten. Ako je saopšten ranije, to je otkaz, a ne istek, i vrijede rokovi i obaveze koje idu uz otkaz.
• Prebrojte uzastopne ugovore na određeno s istim poslodavcem. U Federaciji neprekidno trajanje duže od tri godine pretvara radni odnos u odnos na neodređeno, a bolovanje se pri tom računanju ne smatra prekidom.
• Ne potpisujte aneks s ranijim datumom prestanka niti izjavu da je radni odnos prestao prije nego što je stvarno prestao.
• Ako je uzrok bolovanja povreda na radu, tražite pisano da se ugovor ne okončava dok traje liječenje, odnosno da se dani spriječenosti ne uračunavaju u njegovo trajanje.

Povreda na radu i profesionalna bolest: jedina izričita zabrana

Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti poslodavac ne može otkazati ugovor o radu dok traje spriječenost zbog liječenja i oporavka. Tako piše u članu 71 zakona Federacije, u članu 115 zakona Republike Srpske i u članu 85 zakona Brčko distrikta. To je jedina zabrana koja se u zakonu veže baš za period bolovanja, a u Republici Srpskoj izričito vrijedi bez obzira na to je li ugovor na neodređeno ili na određeno vrijeme.

Zaštita nije apsolutna. U Federaciji otpada ako je radnik počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze, a u Brčkom ako je počinio težu povredu radne obaveze zbog koje je do povrede i došlo. U Republici Srpskoj postoji poseban izlaz: ako se radniku nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije ne mogu obezbijediti odgovarajući poslovi, poslodavac mu može otkazati ugovor, ali samo uz njegovu pisanu saglasnost i uz otpremninu najmanje u dvostrukom zakonskom iznosu.

Sve to visi o jednom papiru: je li slučaj uopšte vođen kao povreda na radu. Ako je zaveden kao obična bolest, gubi se i zaštita od otkaza i povoljniji obračun naknade, jer se oba prava vežu za taj status. Zato se pitanje statusa rješava odmah, a nikako poslije potpisanog sporazuma o prestanku.

• Zapišite gdje se i kada povreda dogodila, ko je bio prisutan i koji je medicinski nalaz prvi zabilježio. Na tim podacima kasnije stoji cijeli predmet.
• Zatražite od poslodavca prijavu povrede na radu i kopiju dokumenta koji je poslan nadležnoj instituciji. Zahtjev pošaljite pisano, jer tako ostaje trag i ako kopiju ne dobijete.
• Ako poslodavac odbije prijaviti povredu, sačuvajte medicinski nalaz, fotografije mjesta, imena svjedoka i vlastiti pisani zahtjev, pa to priložite uz prijavu inspekciji rada.
• Ako otkaz ipak stigne, provjerite je li poslodavac prije toga pokušao ponuditi druge poslove i je li o tome nešto zapisano. Bez tog koraka odluka teško opstaje.

Šire o tome kako se povreda na radu prijavljuje i po čemu se razlikuje od bolesti van posla piše u posebnom tekstu o povredi na radu i drugim posebnim slučajevima.

Trudnoća i bolovanje zbog komplikacija

Bolovanje zbog komplikacija u trudnoći nije porodiljsko odsustvo, ali se odvija u periodu koji zakon štiti sam po sebi. U Federaciji poslodavac ne može otkazati ugovor o radu ženi za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva i korištenja prava na rad s polovinom radnog vremena i pauzu za dojenje. U Republici Srpskoj vrijedi zabrana otkaza zbog trudnoće i zbog korištenja porodiljskog odsustva, uz dodatno pravilo: za vrijeme trudnoće, porodiljskog i roditeljskog odsustva te skraćenog rada radi njege djeteta otkaz se ne može dati ni zbog neostvarivanja rezultata rada, ni zbog tehnoloških, ekonomskih i organizacionih razloga, ni zbog odbijanja aneksa ugovora. Zakon Brčko distrikta jedini izričito imenuje i trudničko bolovanje.

Federalni zakon poslodavcu zabranjuje i da traži bilo kakav podatak o trudnoći, osim kada radnica sama traži pravo koje se za trudnoću veže. Kazna je uvećana: u Republici Srpskoj novčana kazna za prekršaj prema ženi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom ne može biti manja od 3.000 KM za pravno lice i 500 KM za odgovorno lice.

• Sačuvajte nalaz ginekologa i dokument kojim je utvrđena spriječenost za rad zbog komplikacija u trudnoći, s datumom izdavanja.
• Zabilježite kada ste i na koji način poslodavca obavijestili o trudnoći. Ako je obavijest bila usmena, pošaljite kratku poruku koja to potvrđuje i sačuvajte je.
• Ne potpisujte sporazumni prestanak zato što poslodavac tvrdi da ne može organizovati zamjenu. Organizacija zamjene je njegov problem, ne zakonski razlog za otkaz.
• Ako je ugovor na određeno, znajte da zabrana otkaza ne sprečava istek roka i planirajte na osnovu stvarnog datuma isteka, a ne na osnovu obećanja.

Prvi potezi nakon što odluka stigne

Od trenutka kada odluka stigne počinju teći rokovi koje niko kasnije ne može vratiti. Zdravstveno stanje ih ne zaustavlja i sud ih ne produžava. Prvih nekoliko dana zato ide na papire, ne na razgovore.

1. Preuzmite odluku i zabilježite datum prijema. Potpis prijema nije saglasnost s otkazom, a datum prijema je tačka od koje se sve računa.
2. Ne potpisujte sporazum o prestanku ni izjavu o odricanju od prava. U Republici Srpskoj takav sporazum ionako ne proizvodi pravno dejstvo dok se vaš potpis ne ovjeri kod nadležnog organa lokalne samouprave.
3. Uporedite razlog iz odluke s prepiskom koja joj je prethodila i sve to sačuvajte na jednom mjestu, s datumima.
4. Podnesite pisani zahtjev poslodavcu za zaštitu prava u roku od 30 dana. Zahtjev nije uslov za tužbu, ali u Federaciji od poslodavčevog odgovora ili proteka njegovog roka počinje teći rok za tužbu.
5. Upišite u kalendar krajnji dan za tužbu i računajte ga od dostave odluke, ne od dana kada se budete osjećali bolje.
6. Ako ne možete sami, ovlastite nekoga da kopira dokumente i preda zahtjev. Rok ne pravi razliku između radnika kod kuće i radnika u bolnici.

Prethodno obraćanje poslodavcu nije uslov za tužbu. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu to zakon kaže izričito, a u Federaciji je odredbu koja je zahtjev pravila obaveznim ukinuo Ustavni sud FBiH. Zahtjev se ipak isplati podnijeti, jer je u federalnom sistemu vezan za početak roka od 90 dana.

Dokazi koje treba sačuvati prije nego što pristup nestane

U ovom sporu teret dokazivanja nosi poslodavac, ali radnik mora biti u stanju pokazati šta je poslodavac znao i kada. Ti dokumenti obično stoje u službenoj e-pošti, internim grupama i sistemu evidencije, a pristup tome prestaje istog dana kada i radni odnos. Kopije se zato prave odmah.

• Odluka ili rješenje o otkazu, s kovertom, dostavnicom ili bilo čim što potvrđuje datum prijema.
• Doznake i nalazi komisije, plus dokaz da su predati poslodavcu: potpisan primjerak, poruka ili potvrda pošte.
• Prepiska u kojoj poslodavac spominje odsustvo kao problem, traži povratak prije nalaza ili nudi sporazum. Kopirajte cijeli razgovor s datumima, ne pojedinačne poruke.
• Platne liste, evidencija radnog vremena i dokaz o tome šta je i kada isplaćeno.
• Dokumentacija o povredi na radu, profesionalnoj bolesti ili trudnoći, ako je otkaz na bilo koji način povezan s tim.
• Imena i kontakti ljudi koji su bili prisutni razgovorima o otkazu ili pritisku da se potpiše sporazum.

Prepisku ne uređujte i ne brišite ni ono što vam se čini nezgodnim. Izmijenjen snimak ekrana gubi dokaznu vrijednost, a cijeli razgovor s vidljivim datumima i imenima učesnika vrijedi mnogo više od izdvojene poruke.

Inspekcija ne poništava otkaz, sud ga poništava

Prijava inspekciji rada je najlakši korak, pa se često uzme kao rješenje. Nije, jer inspektor nema ovlaštenje da poništi otkaz. To može samo sud, i to samo ako mu se stigne u roku.

Ishodi se razlikuju po entitetima. U Federaciji sud može poslodavca obavezati da radnika vrati na posao i isplati mu izgubljenu platu, štetu, otpremninu i ostale naknade, ili da umjesto vraćanja isplati taj paket. U Republici Srpskoj, ako radnik ne traži povratak na posao, sud dosuđuje naknadu štete do najviše 12 plata, a ako je razlog za otkaz postojao pa je poslodavac prekršio propisani postupak, zahtjev za vraćanje se odbija i dosuđuje se naknada do šest plata.

Bez novca za advokata prvo pitanje nije koliko košta zastupanje nego ko će besplatno napisati zahtjev i tužbu dok rok još teče. Službe besplatne pravne pomoći i sindikat rade upravo to. Prijavu inspekciji podnesite paralelno, jer ne košta ništa i ne troši rok za tužbu.

Šta poslodavac ne smije bez obzira na to koliko mu odsustvo smeta

Poslodavcu koji ima stvaran razlog za otkaz zakon ne stoji na putu. Problemi nastaju tamo gdje se propisani postupak pokušava zamijeniti pritiskom.

• Prijetnja otkazom zato što radnik koristi uredno otvoreno bolovanje. Bolest i povreda su izričito navedene kao razlog iz kojeg otkaz ne može biti opravdan.
• Uslovljavanje isplate neisplaćene naknade potpisom na sporazum o prestanku radnog odnosa. Naknada je pravo koje ne zavisi od sporazuma, a u Republici Srpskoj sporazum ionako ne važi dok radnikov potpis ne bude ovjeren.
• Samostalno proglašavanje bolovanja neopravdanim. Ocjenu daje ljekar ili komisija, a poslodavac ima propisan put da traži vanrednu ocjenu.
• Traženje podataka o trudnoći. U Federaciji je to izričita zabrana, uz izuzetak samo kada radnica sama traži pravo koje se za trudnoću veže.
• Uskraćivanje platne liste, doznake, kopije prijave na osiguranje i drugih dokumenata bez kojih radnik ne može ni pokrenuti zaštitu prava.

Kada osnov postoji i nema veze s bolešću, dokazuje se odlukom u pisanoj formi, obrazloženjem, dokumentima i poštovanim rokovima. Poruka da firma ne može više čekati nije ni odluka ni razlog.