Posao / Radna prava

Može li se dobiti otkaz tokom bolovanja i šta poslodavac ne smije raditi

Kod otkaza tokom bolovanja prvo se razdvaja motiv otkaza od vremena uručenja. Nezakonit je otkaz koji je zasnovan na samom korištenju bolovanja, dok bolovanje ne zaustavlja automatski svaki drugi zakonit osnov, poput organizacionih promjena ili teže povrede radne obaveze. Radnik treba odmah sačuvati doznake, odluku o otkazu, poruke poslodavca i platne liste, jer rokovi za zaštitu prava mogu biti kratki. Ugovor na određeno, povreda na radu, profesionalna bolest, trudnoća i sumnja na lažno bolovanje traže posebnu provjeru.

Zadnja izmjena 17. maj 2026.16 minTema · Bolovanje, doznake i naknada plate u BiH

Nije isto otkaz zbog bolovanja i otkaz dok bolovanje traje

Kod bolovanja se uvijek odvajaju dva pitanja. Prvo je da li je poslodavac dao otkaz zato što je radnik bolestan ili koristi propisano bolovanje. Drugo je da li postoji drugi zakonit razlog za otkaz koji se desio u isto vrijeme dok je radnik na bolovanju.

Privremena spriječenost za rad sama po sebi ne smije biti opravdan razlog za otkaz. Ipak, bolovanje ne briše svaku raniju povredu radne obaveze, ne zaustavlja svaki poslovni razlog i ne produžava automatski svaki ugovor na određeno. Zato radnik treba gledati obrazloženje otkaza, datume i dokaze, a ne samo činjenicu da je otkaz uručen dok je bio bolestan.

Potreban je pisani razlog

Usmeno objašnjenje da firma više ne može čekati radnika nije dovoljno. Otkaz mora biti u pisanom obliku i obrazložen, a radnik treba sačuvati datum prijema.

Situacije u kojima je otkaz posebno rizičan za poslodavca

Neki razlozi bolovanja daju radniku jaču zaštitu. Poslodavac tada ne smije postupati kao da se radi o običnom odsustvu koje remeti raspored rada.

Ako se u porukama poslodavca vidi da je razlog otkaza dužina bolovanja, trošak zamjene ili pritisak da se radnik vrati prije odluke doktora ili komisije, ti dokazi mogu biti važni u sporu.

Kada bolovanje ne sprečava svaki otkaz

Radnik ne treba pogrešno zaključiti da ga bolovanje štiti od svake odluke poslodavca. Poslodavac i dalje može pokretati postupke koji imaju zakonit osnov, ali mora dokazati da razlog nije samo bolest ili privremena spriječenost za rad.

SituacijaDa li bolovanje sve blokiraŠta se provjerava
Ugovor na određeno ističeNe uvijek. Istek roka nije isto što i otkaz, ali posebni statusi mogu promijeniti pravni rizik.Datum ugovora, da li se radi o stvarnom isteku ili prikrivenom otkazu i da li postoji trudnoća, povreda na radu ili drugi zaštićeni osnov.
Teža povreda radne obaveze prije bolovanjaNe automatski. Poslodavac može voditi postupak, ali mora imati dokaze i poštovati proceduru.Da li je radnik obaviješten, da li je imao mogućnost izjašnjenja i da li je povreda stvarno dokazana.
Ekonomski ili organizacioni razlogNe automatski. Poslodavac mora dokazati stvarni poslovni razlog, ne samo neugodnost zbog bolovanja.Plan reorganizacije, izbor radnika, kriteriji i zabrana diskriminacije.
Sumnja na lažno bolovanjeNe bez postupka. Sumnja nije isto što i dokaz.Kontrola, komisijska ocjena, dokumentovani razlozi i izjašnjenje radnika.

Radnik treba uporediti obrazloženje otkaza s prethodnom komunikacijom. Ako odluka navodi poslovni razlog, a poruke govore da je problem bolovanje, ta razlika može biti ključna.

Ugovor na određeno i bolovanje

Istek ugovora na određeno nije isto što i otkaz. Ako ugovor zaista ističe na ugovoreni datum, bolovanje samo po sebi ne mora produžiti radni odnos. Ipak, to ne znači da je svaka odluka poslodavca sigurna.

  • Treba provjeriti tačan datum isteka ugovora i da li su raniji aneksi stvarno bili na određeno vrijeme.
  • Treba provjeriti da li poslodavac koristi istek ugovora samo kao izgovor nakon što je radnik prijavio bolovanje, povredu na radu ili trudnoću.
  • Kod povrede na radu, profesionalne bolesti i trudnoće obavezno treba provjeriti posebnu zaštitu u entitetskim zakonima ili propisima Brčko distrikta.
  • Ne treba potpisivati retroaktivni aneks ili izjavu da je radni odnos prestao ranije nego što stvarno jeste.

Ako poslodavac nudi novi ugovor samo pod uslovom da radnik odustane od bolovanja ili potpiše sporazum, radnik treba sačuvati poruke i tražiti pravni savjet prije potpisa.

Povreda na radu i profesionalna bolest

Radnik koji je privremeno spriječen za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti ima poseban položaj. Zakoni o radu u entitetima i Brčko distriktu ne tretiraju takvu situaciju kao običnu odsutnost, jer je razlog povezan s radom i odgovornošću poslodavca.

  • Odmah dokumentuj gdje, kada i kako se povreda desila, ko je vidio događaj i koji medicinski nalaz potvrđuje povredu.
  • Od poslodavca treba tražiti prijavu povrede na radu i kopiju dokumenta koji je poslan nadležnoj instituciji.
  • Ako poslodavac odbija prijaviti povredu, treba sačuvati medicinski nalaz, fotografije, svjedoke i pisani zahtjev poslodavcu.
  • Kod otkaza treba provjeriti da li poslodavac ima obavezu ponuditi drugi posao, raspored ili drugo rješenje prije prestanka radnog odnosa.

Pogrešno vođenje povrede na radu kao obične bolesti može oslabiti i obračun naknade i zaštitu od otkaza. Zato se status povrede mora razjasniti prije bilo kakvog sporazuma o prestanku rada.

Trudnoća, bolovanje i posebna zaštita

Bolovanje zbog komplikacija trudnoće nije isto što i porodiljsko odsustvo, ali oba statusa mogu dati posebnu zaštitu. Poslodavac ne smije tretirati trudnoću kao organizacioni problem koji se rješava otkazom.

  • Treba sačuvati nalaz ginekologa i dokument koji potvrđuje bolovanje zbog komplikacija trudnoće.
  • Ne treba potpisivati sporazumni prestanak zato što poslodavac kaže da neće moći organizovati zamjenu.
  • Ako je ugovor na određeno, treba provjeriti posebno pravilo za trudnoću i roditeljska prava u sistemu u kojem radnik radi.
  • Ako poslodavac traži povratak prije odluke doktora ili komisije, komunikaciju treba voditi pisano i tražiti obrazloženje zahtjeva.

Radnica koja dobije otkaz nakon što je obavijestila poslodavca o trudnoći ili dostavila bolovanje povezano s trudnoćom treba odmah prikupiti datum obavijesti, medicinski dokaz, odluku o otkazu i svu komunikaciju. Redoslijed datuma često odlučuje spor.

Šta radnik radi kada dobije otkaz na bolovanju

Otkaz na bolovanju ne treba rješavati telefonskom raspravom. Prvi korak je dokumentovanje: šta je uručeno, kada je uručeno, šta piše kao razlog i koji dokazi postoje da je bolovanje bilo uredno.

  1. Odluku treba preuzeti ako je uručena, ali ne treba potpisivati sporazum ili izjavu o odricanju od prava. Potpis prijema nije isto što i saglasnost, a na dokumentu se može dopisati datum prijema.
  2. Treba sačuvati doznake, odluke komisije, nalaze koji potvrđuju povredu na radu ili trudnoću, platne liste i sve poruke poslodavca.
  3. Razlog iz otkaza treba uporediti s komunikacijom prije otkaza. Ako se spominjalo bolovanje kao problem, te poruke treba posebno sačuvati.
  4. U FBiH treba provjeriti rok za zahtjev poslodavcu i tužbu; opći rok zaštite prava iz radnog odnosa je 30 dana od dostavljanja odluke ili saznanja za povredu, uz poseban režim za otkaz.
  5. U RS treba provjeriti rokove za zahtjev poslodavcu, inspekciju i sudsku zaštitu, jer zakon propisuje različite rokove zavisno od radnje koju radnik pokreće.
  6. U Brčko distriktu treba odmah provjeriti rok kod inspekcije rada, advokata ili službe pravne pomoći, jer propušten rok može onemogućiti zaštitu i kada je otkaz bio problematičan.

Ne čekaj kraj bolovanja

Rokovi za zaštitu prava teku od odluke ili saznanja za povredu prava, ne od dana kada se radnik osjeća bolje. Ako je radnik u bolnici, druga osoba može pomoći da se dokumenti kopiraju i pošalju advokatu ili nadležnoj službi.

Dokazi koji najviše pomažu radniku

Kod otkaza tokom bolovanja spor se često svodi na motiv poslodavca i redoslijed događaja. Zato radnik treba sačuvati dokaze prije nego što izgubi pristup službenoj elektronskoj pošti, grupama ili internom sistemu.

  • Odluku o otkazu, kovertu, dostavnicu ili drugi dokaz datuma prijema.
  • Doznake, odluke komisije i dokaz da su dostavljene poslodavcu.
  • Poruke u kojima poslodavac spominje bolovanje kao problem, traži povratak prije nalaza ili predlaže sporazum.
  • Platne liste, evidenciju radnog vremena i dokaze o neisplaćenoj naknadi.
  • Dokumente o povredi na radu, trudnoći ili profesionalnoj bolesti ako je to povezano s otkazom.
  • Imena svjedoka koji su prisustvovali pritisku, prijetnji ili razgovoru o otkazu.

Radnik ne treba brisati poruke niti uređivati screenshot. Bolje je napraviti kopiju cijelog razgovora s datumima i, ako je moguće, sačuvati originalni kanal komunikacije.

Inspekcija, sud, sindikat i advokat nemaju istu ulogu

Kada radnik dobije otkaz, mora znati kome se obraća i za šta. Pogrešna adresa može potrošiti vrijeme, a rokovi za zaštitu prava se nastavljaju računati.

AdresaKada pomažeOgraničenje
Inspekcija radaKod očiglednih povreda procedure, nezakonitog pritiska, neisplate i nepravilne evidencije.Ne zamjenjuje sudsku zaštitu kada se traži poništenje otkaza ili naknada štete.
SudKada radnik traži poništenje otkaza, vraćanje na posao, isplatu ili drugo pravo iz radnog odnosa.Postupak traži rokove, dokaze i pravilno formulisan zahtjev.
SindikatAko radnik ima sindikalnu zaštitu, kolektivni ugovor ili pomoć u komunikaciji s poslodavcem.Sindikat ne može promijeniti zakonski rok koji radnik propušta.
Advokat ili služba pravne pomoćiKada treba procijeniti rok, osnov tužbe, dokaze i rizik sporazuma.Savjet treba tražiti odmah, dok su rokovi otvoreni i dokazi dostupni.

Ako radnik nema novca za advokata, i dalje treba odmah provjeriti mogućnosti besplatne pravne pomoći, sindikata ili nadležne inspekcije. Čekanje da se zdravstveno stanje popravi može značiti propuštanje roka.

Šta poslodavac ne smije raditi

Poslodavac koji želi zakonito postupati mora razdvojiti evidenciju bolovanja od disciplinskog ili otkaznog postupka. Ne može neformalnim pritiskom zamijeniti propisanu proceduru.

  • Ne smije prijetiti otkazom samo zato što radnik koristi uredno bolovanje.
  • Ne smije tražiti da radnik potpiše sporazumni prestanak kao uslov da dobije neisplaćenu naknadu.
  • Ne smije sam proglasiti bolovanje lažnim bez kontrole, dokaza i procedure.
  • Ne smije tretirati povredu na radu ili trudnoću kao običan poslovni problem bez posebne provjere.
  • Ne smije uskraćivati platnu listu, doznaku ili dokumente koji radniku trebaju za zaštitu prava.

Ako poslodavac ima stvaran osnov za otkaz koji nije povezan s bolovanjem, mora ga dokazati kroz pisanu odluku, zakonit postupak i dokumente. Kratka poruka da firma ne može čekati radnika nije dovoljna.

Često postavljena pitanja

Da li sam potpuno zaštićen od otkaza dok sam na bolovanju?
Ne potpuno. Poslodavac ne smije dati otkaz zato što koristiš zakonito bolovanje, ali bolovanje ne blokira svaki drugi zakonit osnov. Zato se uvijek provjerava pisani razlog i dokazi.
Šta ako mi ugovor na određeno ističe dok sam na bolovanju?
Istek ugovora na određeno nije isto što i otkaz. Ipak, kod trudnoće, povrede na radu, profesionalne bolesti ili prikrivenog otkaza treba odmah provjeriti posebnu zaštitu.
Da li mogu potpisati sporazumni prestanak ako sam na bolovanju?
Može, ali je rizično ako se potpisuje pod pritiskom, bez razumijevanja posljedica ili da bi radnik dobio naknadu koja mu već pripada. Prije potpisa treba tražiti pisano obrazloženje i pravni savjet.
Može li poslodavac dati otkaz zbog lažnog bolovanja?
Može pokrenuti postupak ako ima dokaze i ako poštuje propisanu proceduru. Sama sumnja nije dovoljna; kontrola bolovanja i izjašnjenje radnika su ključni.
Kome se obratiti ako dobijem otkaz tokom bolovanja?
Prvo prikupi dokumente i datume. Zatim se obrati advokatu, inspekciji rada, sindikatu ili službi pravne pomoći, zavisno od sistema. Rokovi su kratki, pa ne čekaj završetak bolovanja.
Da li je dovoljno prijaviti otkaz inspekciji rada?
Ne uvijek. Inspekcija može pomoći kod određenih povreda, ali za poništenje otkaza, vraćanje na posao ili naknadu često je potreban sudski postupak u roku. Zato se paralelno provjerava i sudska zaštita.