Privremeni i povremeni poslovi - kada se koriste, a kada nisu zamjena za stalni rad

Osnovne razlike po FBiH, RS i Brčko distriktu

Tabela daje praktičnu mapu. Koristite je da utvrdite koja pravila morate provjeriti kod svog poslodavca ili nadležnog organa prije početka rada.

Kada se ovaj model može koristiti bez očiglednog rizika

Privremeni i povremeni poslovi su najčistiji kada poslodavac može pokazati da potreba nije stalna. To može biti popis robe, kratka promotivna akcija, sezonski pomoćni posao, pomoć kod događaja, privremena tehnička podrška ili drugi posao koji ima početak i kraj.

Ugovor treba opisati vrstu posla, period, način rada, naknadu i rok isplate. Ako se radi o FBiH, treba provjeriti da li su privremeni i povremeni poslovi predviđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Ako se radi o RS, treba provjeriti da li osoba spada u jednu od kategorija koje zakon navodi.

Dobro postavljen ugovor ne krije da je posao kratak. On objašnjava zašto je kratak, koliko traje, ko vodi evidenciju, kako se plaća i kome se osoba javlja za sigurnost na radu i osnovna pitanja tokom angažmana.

Kada privremeni posao postaje zamjena za stalni rad

Rizik raste kada se privremeni model koristi za posao koji poslodavac obavlja svaki dan. U tom slučaju nije presudno što ugovor traje kratko; presudno je da se kratki ugovori ponavljaju i pokrivaju stalnu potrebu.

• Ista osoba se angažuje više puta za isti posao, bez stvarnog prekida potrebe.
• Više osoba se rotira na istom radnom mjestu kako bi se izbjegao ugovor o radu.
• Angažovana osoba radi po smjenama kao radnici.
• Posao je dio osnovne djelatnosti poslodavca i traje cijele godine.
• Ugovor ne navodi vrstu posla, rok i iznos naknade dovoljno jasno.
• Poslodavac ne vodi urednu evidenciju rada i isplate.

Poseban oprez kod studenata

U FBiH je 2024. uveden poseban okvir za studente kroz privremene i povremene poslove. Student može zaključiti takav ugovor najviše dva puta u toku jedne kalendarske godine, ukupno najduže 180 dana, uz dokaz o studentskom statusu i dobnu granicu od 18 do 26 godina. Poslovi ne smiju biti poslovi s povećanim rizikom.

To ne znači da je svaki studentski rad u BiH isti. Kantoni mogu imati posebne propise, a u RS se u okviru privremenih i povremenih poslova izričito spominje član omladinske ili studentske zadruge u skladu sa posebnim propisima. Zbog toga student treba provjeriti ko je posrednik, koji dokument potpisuje, ko isplaćuje naknadu i da li se rad vodi kroz zakonit kanal.

Detaljan studentski okvir obrađen je u članku studentski rad i omladinska zadruga.

Šta treba stajati u ugovoru i šta sačuvati

Kod privremenih i povremenih poslova kratko trajanje često dovodi do loše dokumentacije. Upravo zato ugovor mora biti jasan. Ako ugovor ima samo naziv poslodavca i iznos, a ne opisuje vrstu posla i trajanje, teško je dokazati šta je dogovoreno.

1. Opis posla i razlog zbog kojeg je posao privremen ili povremen.
2. Tačan period ili rok izvršenja.
3. Iznos naknade, način obračuna i rok isplate.
4. Način evidencije rada: sati, dani, učinak ili predaja rezultata.
5. Osoba kojoj se javljate i ko odgovara za sigurnost na radu.
6. Dokaz o statusu ako se angažman veže za studenta, nezaposleno lice, penzionera ili člana zadruge.
7. Pravila ako posao traje kraće ili duže od planiranog.

Sačuvajte potpisan ugovor, evidenciju rada, poruke o rasporedu, dokaz o statusu i dokaz o isplati. Ako naknada kasni, pisani trag je često jedini način da se brzo pokaže koliko ste radili i šta vam se duguje.

Razlika od ugovora o djelu i ugovora na određeno

Privremeni i povremeni poslovi nisu isto što i ugovor o djelu. Kod ugovora o djelu akcenat je na samostalnom rezultatu. Kod privremenih i povremenih poslova može postojati organizovan rad, ali samo u uskom i vremenski ograničenom okviru koji propis dozvoljava.

Nisu isto ni što i ugovor na određeno vrijeme. Ugovor na određeno je radni odnos i koristi se kada radnik radi kod poslodavca, ali postoji objektivan vremenski ograničen razlog. Privremeni i povremeni poslovi ne bi smjeli biti poslovi za koje se inače zaključuje ugovor o radu.

Kako voditi evidenciju dana i sati

Kod privremenih i povremenih poslova limit dana nije samo formalnost. Ako se ne vodi evidencija, lako nastane spor oko toga da li je posao trajao 20, 60, 90 ili više dana. Zato radnik ili angažovano lice treba voditi svoju paralelnu evidenciju, čak i kada poslodavac vodi službenu evidenciju.

Ako vam poslodavac traži da potpišete evidenciju s manjim brojem dana ili sati, tražite ispravku odmah. Potpisana netačna evidencija kasnije otežava dokazivanje stvarnog rada i prekoračenja limita.

Šta poslodavac treba provjeriti prije angažmana

Poslodavac koji koristi privremene i povremene poslove treba napraviti kratku internu provjeru prije potpisivanja ugovora. Time smanjuje rizik da ugovor kasnije bude ocijenjen kao prikrivanje radnog odnosa.

1. Da li je posao stvarno privremen ili povremen, a ne stalna potreba.
2. Da li je posao predviđen pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili internim aktom kada propis to traži.
3. Da li lice spada u kategoriju koja može biti angažovana, posebno u RS ili studentskom režimu.
4. Da li se po tom poslu inače zaključuje ugovor o radu.
5. Da li je ugovor u pisanoj formi i sadrži vrstu, način, rok i naknadu.
6. Da li postoji evidencija rada, odmora i isplate.

Ako odgovor na prvo pitanje pokazuje stalnu potrebu, bolje je odmah razmotriti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Kratak ugovor neće pomoći ako je posao stalni dio poslovanja.

Izvori za provjeru privremenih i povremenih poslova

Prije angažmana provjerite propis za područje u kojem radite. Posebno obratite pažnju na limit dana, kategorije lica i zahtjev da posao ne bude redovno radno mjesto.