Prava prema stvarnom sadržaju rada
Vrsta ugovora koji potpisujete kod poslodavca ili naručioca određuje vaša prava. Od nje zavisi teče li vam staž, imate li zdravstveno osiguranje, godišnji odmor i bolovanje, i koliko ste zaštićeni kad angažman prestane. Naknada pritom može biti ista u svim modelima, pa razlika na prvi pogled djeluje nevažno.
Za primjenu zakona presudan je stvarni način rada, bez obzira na naslov dokumenta. U Federaciji BiH radni odnos prepoznaje se po tome što poslodavac utvrđuje mjesto i način rada, a radnik posao obavlja lično, po njegovim uputama i u njegovoj organizaciji rada (član 7. Zakona o radu FBiH). U Republici Srpskoj radni odnos nastaje ugovorom o radu, odlukom o prijemu ili o izboru i imenovanju (član 1. Zakona o radu RS). Praktično pitanje je uvijek isto: ko odlučuje kad, gdje i kako radite, i čijom opremom.
Oba zakona štite i onoga ko stupi na rad bez papira. Ako u FBiH radite uz naknadu bez pisanog ugovora, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno (član 24. stav 3). U RS se ugovor zaključuje prije stupanja na rad; ako nije zaključen, radni odnos na neodređeno nastaje danom stupanja na rad (član 34). Istom logikom inspekcija i sud čitaju i pogrešno naslovljene ugovore: presudno je kako odnos stvarno funkcioniše, bez obzira na ime dokumenta.
Vrste ugovora prema poslu
Tabela služi za početnu procjenu i ne zamjenjuje provjeru propisa. Nađite red koji opisuje vašu situaciju i provjerite poklapa li se s kolonom ugovora koji vam je ponuđen. Svaki nesklad je razlog da prije potpisa tražite drugi ugovor ili pisano objašnjenje. Detalje svakog modela razrađuju posebni vodiči na koje ovaj članak upućuje.
Šta koji ugovor stvarno nosi
| Pitanje | Ugovor o radu | Ugovor o djelu | Autorski ugovor | Privremeni/studentski angažman |
|---|---|---|---|---|
| Gdje je uređen | Zakon o radu FBiH, RS ili Brčko distrikta | Zakon o obligacionim odnosima, član 600; u RS i Zakon o radu, član 205 | Zakon o autorskom i srodnim pravima BiH | Zakon o radu FBiH (čl. 166 i 166a), Zakon o radu RS (član 204) |
| Šta se ugovara | Rad po uputama poslodavca, u njegovoj organizaciji i najčešće njegovim sredstvima | Završiv posao: izrada ili popravka stvari, određeni fizički ili intelektualni rad | Autorsko djelo i dopuštenje naručiocu da ga koristi | Poslovi koji po svojoj prirodi ne traju stalno |
| Staž i zdravstveno | Prijava na penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti prije stupanja na rad | Zdravstvenog osnova nema nigdje; u FBiH se obračuna doprinos za zdravstveno bez statusa osiguranika i bez staža, a u RS je izvođač obavezni osiguranik penzijskog osiguranja, pa se naknada preračunava u staž, najviše 12 mjeseci godišnje | Zdravstvenog osnova nema u oba entiteta; u FBiH honorar ne donosi ni staž, u RS se na honorar obračunava penzijski doprinos | FBiH: bez osnova osiguranja, do 60 dana godišnje; RS: osnov osiguranja po sniženim stopama, do 90 radnih dana |
| Godišnji, bolovanje, otkazna zaštita | Puna prava iz zakona o radu | Nema ih; vrijedi samo ono što ugovorite | Nema ih; ugovor uređuje djelo i naknadu | Odmor u toku rada; ostala prava sužena |
| Glavni rizik | Rad bez prijave ili ugovor bez obaveznih podataka | Prikriveni radni odnos kad se radi svakodnevno i po nalogu | Naslov bez autorskog djela iza sebe | Kratki režim rastegnut preko zakonskog limita dana |
Pisana forma, prijava i probni rad
Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i po zakonu sadrži podatke o radnom mjestu, mjestu rada, trajanju, plati i periodima isplate, radnom vremenu, godišnjem odmoru i otkaznom roku (FBiH član 24, RS član 35). Ugovor u kojem trajanje nije naznačeno smatra se ugovorom na neodređeno vrijeme u oba entiteta.
U oba entiteta poslodavac radnika prijavljuje najkasnije dan prije stupanja na rad. U FBiH vam je dužan odmah na početku rada uručiti i fotokopije prijava (član 28), a u RS kopiju prijave u Jedinstveni sistem i primjerak ovjerenog ugovora prije stupanja na rad (čl. 16. i 35). Ugovor i prijava zajedno su kasnije glavni dokaz staža i osnova osiguranja.
Probni rad je radni odnos od prvog dana, s prijavom i platom, uz ugovoreni period provjere. U FBiH može trajati do šest mjeseci, a u RS do tri mjeseca uz mogućnost sporazumnog produženja za još tri. Rad na probu prije sklapanja ugovora predstavlja neprijavljen rad i ne ispunjava uslove probnog rada.
Dokaz o prijavi uz potpisan ugovor
Bez prijave nema staža ni zdravstvene zaštite, šta god pisalo u ugovoru. Kopiju prijave poslodavac vam je po zakonu dužan uručiti u oba entiteta, pa je tražite odmah na početku rada.
Plaćanje završenog posla po ugovoru o djelu
Šta je ugovor o djelu, kaže član 600. Zakona o obligacionim odnosima: izvršilac se obavezuje obaviti određeni posao, poput izrade ili popravke stvari ili izvršenja nekog fizičkog ili intelektualnog rada, a naručilac mu za to plaća naknadu. Predmet je rezultat koji se može predati i primiti; sati provedeni u tuđoj smjeni nisu predmet tog ugovora.
Prema dodatnom ograničenju Zakona o radu RS, ugovor o djelu smije se zaključiti samo za poslove van djelatnosti poslodavca, kao građanskopravni odnos u pisanom obliku (član 205). Konobar u restoranu ili prodavač u trgovini po ugovoru o djelu u RS time praktično otpada. FBiH takvu izričitu odredbu nema, ali test sadržaja vrijedi jednako: svakodnevni rad po rasporedu, na opremi firme i po šefovom nalogu nije djelo.
Ograničenja ovog ugovora posebno su važna u slučaju bolesti ili spora. Ugovor o djelu ne daje osnov zdravstvenog osiguranja ni u jednom entitetu: u FBiH se pri isplati obračunava i doprinos za zdravstveno, ali uplata ne stvara status osiguranika, a u RS se plaća samo doprinos za penzijsko osiguranje. Ko mjesecima radi po djelu posao koji je zapravo radno mjesto, gubi prava, a naručioca izlaže kaznama koje razrađuje vodič o nadzoru ugovora o djelu.
Autorsko djelo kao uslov za autorski ugovor
Autorski ugovor počinje od pitanja postoji li uopšte autorsko djelo. Zakon o autorskom i srodnim pravima BiH pod djelom podrazumijeva individualnu duhovnu tvorevinu iz književnosti, nauke ili umjetnosti: tekst, fotografiju, ilustraciju, kompoziciju, video, računarski program, nacrt (član 4). Autorsko pravo nastaje samim stvaranjem djela, bez registracije i drugih formalnosti (član 14).
Unos podataka, rad na kasi, obrada narudžbi ili dežurna korisnička podrška ne postaju autorsko djelo zato što se plaćaju honorarno; autorski ugovor preko takvog posla je pogrešan oblik angažmana, s istim rizikom prekvalifikacije kao pogrešno upotrijebljen ugovor o djelu.
Kad djelo postoji, prenos prava i dopuštenja za korištenje moraju biti u pisanom obliku (član 80). Ugovor treba precizno reći šta naručilac smije: koje djelo koristi, za koju namjenu, na kojoj teritoriji i koliko dugo, smije li ga prerađivati i pokriva li naknada samo izradu ili i šire korištenje. Autor pritom ne može punovažno prenijeti autorsko pravo kao cjelinu, moralna prava ni prava na svim budućim djelima; takve odredbe su ništave (član 79). Šta još spada u dobro postavljen ugovor, razrađuje vodič o autorskom ugovoru.
Limiti privremenih, povremenih i studentskih poslova
Privremeni i povremeni poslovi su režim za poslove koji po prirodi ne traju stalno: sezonska špica, popis, pomoć oko selidbe skladišta. U FBiH moraju biti predviđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ne smiju biti poslovi za koje se inače zaključuje ugovor o radu i ograničeni su na 60 dana u kalendarskoj godini (član 166). U RS granica je 90 radnih dana godišnje, a ugovor se zaključuje s nezaposlenim licem, radnikom s nepunim radnim vremenom do punog, članom omladinske ili studentske zadruge ili korisnikom starosne penzije (član 204).
Najveća entitetska razlika je u osiguranju: u FBiH ovaj ugovor ne daje osnov obaveznog osiguranja, u RS daje, po sniženim stopama doprinosa. Ko u FBiH odradi cijelu sezonu na privremenim poslovima, za taj period ostaje bez staža.
Za studente FBiH ima posebnu varijantu: ugovor o privremenim i povremenim poslovima može zaključiti student od 18 do 26 godina, najviše dva puta u kalendarskoj godini i ukupno najviše 180 dana, uz potvrdu visokoškolske ustanove o statusu (član 166a). U RS studenti tipično rade preko omladinske ili studentske zadruge. Limit dana pritom ne rješava posao koji se proteže mjesecima u punim smjenama; gdje su granice i koji papiri trebaju, razrađuje vodič o studentskom radu i omladinskoj zadruzi.
Dopunski rad uz postojeće zaposlenje
Posebna situacija je kad posao već imate, a nudi vam se još jedan. U RS za to postoji ugovor o dopunskom radu: radnik s punim radnim vremenom može ga zaključiti s drugim poslodavcem do polovine punog radnog vremena, bez saglasnosti matičnog poslodavca, pod uslovom da se radna vremena ne preklapaju (član 207. Zakona o radu RS). Za poslove iz djelatnosti vlastitog poslodavca saglasnost i dalje treba (član 167).
Zakon o radu FBiH takav poseban ugovor ne poznaje. Ko radi s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više ugovora o radu dok ne dostigne puno radno vrijeme (član 36). Uz puni radni odnos dodatni angažman u FBiH zato ide kroz ugovor o djelu ili autorski ugovor, sa svim ograničenjima opisanim iznad.
Pet pitanja za provjeru ponuđenog ugovora
Prije potpisa prođite kroz pet pitanja. Što više odgovora upućuje na radni odnos, to je ponuđeni civilni ili studentski ugovor rizičniji, prije svega za vas.
- Ko vam određuje kada, gdje i koliko radite: vi sami ili druga strana?
- Predajete li mjerljiv rezultat, ili se od vas traži prisustvo i izvršavanje naloga?
- Radite li vlastitim alatom i po svojoj metodi, ili u sistemu firme, s njenom opremom i procedurama?
- Ima li posao svoj kraj, ili se ista potreba ponavlja iz mjeseca u mjesec?
- Ako sve liči na radni odnos, gdje su vam prijava, obračun plate i godišnji odmor?
Čuvanje dokaza o stvarnom radu
Radite li stalne smjene po ugovoru o djelu, čuvajte rasporede, naloge, poruke, evidencije dolazaka i izvode isplata. U sporu ili inspekcijskom nadzoru ti dokazi vrijede više od naslova ugovora.
Dokumenti i uslovi prije početka rada
Kod ugovora o radu tražite svoj primjerak ugovora prije stupanja na rad, kopiju prijave i jasno upisanu platu, radno vrijeme, mjesto rada i otkazni rok. Ako je ugovor na određeno, u njemu treba stajati trajanje, a u RS i razlog zaključenja; koliko takav ugovor smije trajati i gdje nastaju zloupotrebe, objašnjava vodič o ugovoru na određeno vrijeme.
Kod ugovora o djelu i autorskog ugovora tražite precizan opis rezultata odnosno djela, rok i način predaje, iznos i rok isplate naknade, ko snosi troškove i šta se smatra prihvatanjem posla. Autorski ugovor uz to uređuje i obim korištenja djela, potpisivanje autora i pravo da djelo pokažete u portfoliju.
Kod privremenog ili studentskog angažmana tražite osnov po kojem se ugovor zaključuje (potvrda o statusu studenta, ugovor preko zadruge ili posrednika), opis posla, satnicu, način evidencije sati i rok isplate. Bez evidencije sati kasnije je teško dokazati i broj odrađenih dana, a upravo o njemu zavisi je li režim uopšte bio zakonit.
Radnopravni status i porezne obaveze
Najčešća zamka u razgovoru o ovim ugovorima glasi: sve ti je plaćeno. Uplata poreza i nekog doprinosa ne znači da imate prava iz radnog odnosa. U FBiH se na naknadu po ugovoru o djelu obračunava doprinos za zdravstveno, a status osiguranika time ne nastaje; u RS civilna naknada nosi samo doprinos za penzijsko. Zato pitajte konkretno: po kojem osnovu sam osiguran i ko mi to može potvrditi.
Odvojeno provjerite radite li stvarno kao radnik, samostalni izvršilac ili autor te kako se od ugovorenog iznosa dolazi do isplate i ko šta uplaćuje. Obračun objašnjava vodič o bruto i neto plati. Uredne porezne uplate ne rješavaju pitanje radnopravnog statusa.
Veći neto po civilnom ugovoru zna izgledati kao dobitak, dok ne zatreba plaćeno bolovanje, dok se ne počne računati staž za penziju ili dok usred liječenja ne ostanete bez zdravstvenog osiguranja. Dvije ponude pošteno se porede tek kad znate šta od toga svaka nosi, a šta oduzima.
Redoslijed izbora vrste angažmana
Redoslijed je bitan jer iznos naknade najlakše zavede. Vrsta angažmana bira se prije cifre, ovim redom:
- Opišite posao jednom rečenicom, bez naziva ugovora: stalni rad, završiv rezultat, autorsko djelo, sezonska ispomoć ili studentski angažman.
- Odgovorite ko određuje vrijeme, mjesto i način rada.
- Provjerite ima li posao kraj ili se ponavlja kao stalna potreba.
- Uporedite taj opis s ponuđenim ugovorom i svaki nesklad tražite objašnjen u pisanom obliku.
- Tek onda računajte neto iznos, rok isplate i troškove koje sami snosite.
Ostanu li za razmatranje dva modela, pitajte šta se dešava kod bolesti, povrede na radu, neisplate i prekida angažmana, i kako ćete poslije dokazati staž. Strana koja na ta pitanja nema odgovor obično nudi dokument koji smanjuje njene troškove, bez iste koristi za vas.
Izvori za provjeru prije odluke
Prije potpisa vrijedi otvoriti tekst zakona koji pokriva vaš entitet, posebno ako angažman traje duže od nekoliko sedmica ili ako se ponuđeni model ne poklapa sa stvarnim poslom. Ovi izvori su polazna tačka.
Korisni službeni izvori
- Zakon o radu FBiH - prečišćeni tekst
Prečišćeni tekst zakona: forma i sadržaj ugovora o radu, probni rad, ugovor na određeno i pravila za privremene i povremene poslove, uključujući studentski model iz člana 166a.
- Zakon o radu Republike Srpske - konsolidovani tekst
Konsolidovani tekst zakona: zasnivanje radnog odnosa, ugovor o djelu iz člana 205, privremeni i povremeni poslovi i ugovor o dopunskom radu.
- Zakon o radu Brčko distrikta BiH - prečišćeni tekst
Prečišćeni tekst zakona Distrikta, za slučaj da radite ili zapošljavate u Brčkom: radni odnos, ugovor na određeno i kaznene odredbe.
- Institut za intelektualno vlasništvo BiH - autorsko i srodna prava