Posao / Radna prava

Ugovor o djelu - kada je opravdan, a kada zapravo skriva radni odnos

Ugovor o djelu se zaključuje za određeni rezultat: izrada projekta, popravka, prevođenje, dizajn. Izvršilac radi samostalno, prema svom znanju i metodama. Kad osoba radi svaki dan, na istom mjestu, pod nadzorom poslodavca, po njegovom rasporedu - to više ne liči na ugovor o djelu nego na prikriveni radni odnos. Razlikovanje ova dva scenarija je praktično najvažnija stvar koju čitalac treba ponijeti.

Zadnja izmjena 10. apr 2026.◷ 7 min
Oznake:Radni OdnosRadna PravaHonorarni RadUgovor O DjeluInspekcija Rada

Ovaj članak pripada temi: Ugovori o radu i drugi oblici angažmana u BiH

Šta ugovor o djelu zapravo jeste - i šta nije

Ugovor o djelu je građanskopravni ugovor reguliran Zakonom o obligacionim odnosima, ne Zakonom o radu. To je ključna razlika koja određuje sve ostalo. Dok ugovor o radu uspostavlja radni odnos sa svim pravima i obavezama, ugovor o djelu uspostavlja odnos između naručioca i izvršioca oko konkretnog posla koji treba biti završen.

Predmet ugovora o djelu je rezultat: izrada web stranice, prijevod dokumenta, projekat, ekspertiza, popravka, dizajn kampanje. Izvršilac preuzima obavezu da taj rezultat isporuči, a naručilac se obavezuje da plati dogovorenu naknadu.

U zdravoj upotrebi, ugovor o djelu je sasvim legitiman i koristan oblik angažmana - posebno za freelancere, konsultante i stručnjake koji rade na više projekata za više klijenata. Problem nastaje kada se isti oblik koristi za nešto što on po svojoj prirodi ne pokriva: trajni, svakodnevni rad pod nadzorom jednog poslodavca.

Po čemu se prepoznaje pravi ugovor o djelu

Pravi ugovor o djelu ima prepoznatljive karakteristike koje ga razlikuju od radnog odnosa:

  • Jasno definiran rezultat - šta se isporučuje, u kojem roku, u kojem obimu.
  • Samostalnost izvršioca - sam određuje način, tempo i metod rada. Naručilac kaže šta želi, ne kako da se radi.
  • Nema fiksnog radnog vremena - izvršilac ne mora dolaziti u 8:00 i odlaziti u 16:00.
  • Nema fizičke vezanosti za radno mjesto naručioca - može raditi odakle hoće.
  • Jednokratan ili projektni karakter - angažman završava kad se posao obavi.
  • Naknada se veže za rezultat - ne za sate provedene na poslu.

Kada angažman zaista ima ove karakteristike, ugovor o djelu je pravi oblik. Freelancer koji dizajnira logo za klijenta, prevodilac koji prevodi brošuru, električar koji popravlja instalaciju - sve to su legitimne situacije za ugovor o djelu.

Kada počinje ličiti na prikriveni radni odnos

Prikriveni radni odnos je situacija u kojoj osoba formalno radi po ugovoru o djelu, ali suštinski obavlja posao koji ima sve karakteristike radnog odnosa. Signali:

  1. Osoba dolazi svaki dan prema rasporedu koji određuje naručilac - kao da je zaposlenik.
  2. Radi na prostoru naručioca, s njegovom opremom, u njegovoj kancelariji.
  3. Prima uputstva o načinu obavljanja posla, ne samo o rezultatu - šef kaže kako se radi, ne samo šta treba.
  4. Angažman traje mjesecima ili godinama bez jasnog projekta, bez definiranog rezultata i bez kraja.
  5. Prima redovnu mjesečnu naknadu koja po iznosu i ritmu liči na platu.
  6. Nema drugih klijenata - radi isključivo za jednog naručioca, kao da je zaposlenik.

Posebno je rizično kada se ugovor o djelu koristi za poslove koje poslodavac inače drži kao redovna, sistematizovana radna mjesta. Ako ista pozicija postoji u pravilniku ili se u praksi ponaša kao stalno radno mjesto, mnogo je teže braniti tvrdnju da je riječ samo o jednokratnom djelu.

Ako većina ovih elemenata postoji, formalni naziv papira više ne igra ulogu. Sud i inspekcija gledaju suštinu - i mogu utvrditi da je riječ o radnom odnosu bez obzira na to što piše u naslovu ugovora.

Test koji inspektor primjenjuje

Inspektor ne čita naslov ugovora. Pita: ko određuje radno vrijeme? Ko daje uputstva? Koliko traje angažman? Kako izgleda svakodnevni rad? Odgovori na ova pitanja određuju da li je angažman djelo ili radni odnos.

Zašto ga koriste kad ne bi trebali

Ekonomska logika je jednostavna i izuzetno moćna. Za poslodavca: manji trošak jer ne plaća pune doprinose, nema obaveze godišnjeg odmora, bolovanja, otkaznog roka. Za radnika: veći neto iznos na računu jer se manje odbija.

U kratkom roku, obje strane vide korist. Poslodavac štedi. Radnik primi više. Niko se ne žali - dok ne nastane problem.

A problem nastaje: kad radnik ode na bolovanje i nema naknadu. Kad se razbolje i nema zdravstveno. Kad ode u penziju i ima manje staža nego što je radio. Kad inspekcija dođe i nađe 15 ljudi u kancelariji koji "rade po djelu" a suštinski su zaposlenici. Tada "više neto" izgleda mnogo manje privlačno.

Šta radnik na ugovoru o djelu treba znati

  1. Ugovor o djelu ne daje prava iz radnog odnosa - nema godišnjeg, nema bolovanja, nema otkaznog roka, nema zaštite od nezakonitog otkaza.
  2. Doprinosi se plaćaju u manjem obimu - što znači manje staža za penziju, manje zdravstvenog pokrića i manje osnova za naknadu u slučaju nezaposlenosti.
  3. Ako suštinski radite kao zaposlenik, imate pravo tražiti da se angažman prepozna kao radni odnos. Inspekcija rada prima prijave i dužna je postupiti.
  4. Veći neto danas ne kompenzira godine bez staža, bez zdravstvenog i bez zaštite. Kad pravite računicu, ne gledajte samo mjesečni iznos.
  5. Treba sačuvati sve ugovore, fakture i komunikaciju s naručiocem. Ako kasnije bude potrebno dokazivati da je odnos bio de facto radni odnos, upravo ti dokumenti postaju ključni.

Za detalje o tome šta se dešava kad inspekcija utvrdi prikriveni radni odnos - kolike su kazne i šta to znači za radnika - postoji zaseban članak.

Dalje čitanje

Često postavljena pitanja

Da li ugovor o djelu ide u radni staž?
Ugovor o djelu se ne računa kao radni staž u istom smislu kao ugovor o radu. Doprinosi se plaćaju u manjem obimu, što znači manji staž i manja buduća penzija.
Da li mogu raditi po ugovoru o djelu i biti zaposleni negdje drugdje?
Da. Osoba može imati ugovor o radu kod jednog poslodavca i ugovor o djelu za drugi, odvojeni posao. Ključno je da oba angažmana stvarno odgovaraju svom pravnom obliku. Ako se 'dodatni posao' u praksi pretvori u još jedan skriveni radni odnos, naslov ugovora ne pomaže.
Da li inspekcija kažnjava i radnika?
Kazne za prikriveni radni odnos se u pravilu izriču poslodavcu. Radnik obično ne plaća novčanu kaznu, ali trpi posljedice: nema puni staž, nema puno zdravstveno pokriće i nema zaštitu koju bi imao iz radnog odnosa. Ako inspekcija ili sud utvrde stvarni radni odnos, dio prava se može tražiti retroaktivno.
Da li freelancer uvijek radi po ugovoru o djelu?
Ne nužno. Freelancer može raditi i po autorskom ugovoru (ako stvara autorsko djelo) ili registrovati vlastitu djelatnost. Oblik zavisi od prirode posla, ne od toga kako se osoba naziva.