Učitavanje…
Učitavanje…
U praksi se gotovo svaki honorarni angažman zna nazvati autorskim ugovorom, pa se pod tim imenom potpisuju i poslovi koji s autorskim pravom nemaju nikakve veze. Autorski ugovor može se koristiti samo kada postoji autorsko djelo. Zakon o autorskom i srodnim pravima BiH definiše ga kao individualnu duhovnu tvorevinu iz književnosti, nauke ili umjetnosti: tekst, fotografija, ilustracija, dizajn, muzika, video, računarski program, arhitektonski nacrt, predavanje ili druga originalna tvorevina.
Autorsko pravo nastaje samim činom stvaranja djela, bez ikakve registracije, a autor je uvijek fizičko lice koje je djelo stvorilo; dok se ne dokaže suprotno, autorom se smatra onaj čije ime stoji na djelu. Ugovor uređuje ko smije koristiti djelo, u kojem obimu, koliko dugo i za koliko novca; pravo postoji i prije ugovora.
Ako autorskog djela nema, naslov na papiru ga neće stvoriti. Za posao koji se svodi na izvršavanje zadataka treba provjeriti da li mu zapravo odgovara ugovor o djelu, privremeni i povremeni poslovi ili ugovor o radu.
Autorskopravna procjena zavisi od rezultata, nezavisno od naziva vrste posla. Zakon štiti originalan oblik izražavanja, dok su ideje, koncepti, postupci i radne metode izričito izuzeti iz zaštite, kao i službeni tekstovi i kratke dnevne vijesti. Provjerite nosi li rezultat lični pečat autora ili se izvršava zadatak koji bi svako uradio na isti način.
| Posao | Autorskopravna procjena | Šta provjeriti |
|---|---|---|
| Pisanje teksta, fotografisanje, ilustracija, dizajn kampanje | Autorsko djelo, ako rezultat ima originalan izraz | Da li ugovor uređuje objavu, preradu, teritorij, trajanje i naknadu |
| Izrada softvera ili drugog digitalnog rješenja | Kod je zaštićen kao pisano djelo, pa autorskopravni dio postoji | Ko dobija pravo korištenja, izmjene i dalje distribucije koda, i ko zadržava pristup repozitoriju |
| Unos podataka, rad u smjeni, korisnička podrška, administracija | Nije autorsko djelo, ma kako ugovor bio naslovljen | Da li stvarni način rada liči na radni odnos ili na ugovor o djelu |
| Prevod, lektura ili adaptacija tuđeg sadržaja | Prerada može biti zaštićena kao samostalno djelo, zavisno od originalnosti obrade | Da li su riješena prava na izvornom djelu i ima li naručilac dozvolu za preradu |
Predmet je ujedno i najjednostavniji test razgraničenja. Autorskim ugovorom ugovaraju se djelo duha i prava na njemu, a kroz ugovor o djelu ugovara se rezultat rada, recimo popravljen krov ili postavljene pločice. Ako papir opisuje samo sate rada, dostupnost i svakodnevne naloge, a nigdje djelo i način njegovog korištenja, autorski naslov ne pokriva ništa.
Iznos naknade i naziv posla nisu dovoljni. Zakon, doduše, popunjava ono što ugovor prešuti, ali uvijek u korist autora: smatra se da je prenos neisključiv, da vrijedi samo za teritorij BiH i uobičajeno trajanje, i da su prenesena samo ona prava koja su potrebna za cilj ugovora. Naručilac koji misli da je jednom uplatom kupio sve zna se zato neugodno iznenaditi. Ugovor mora biti u pisanoj formi; usmeni dogovor koji je već ispunjen vrijedi, ali se tada sve sporno tumači u korist autora.
Naknada prema obimu prava
Jednokratna objava i trajno svjetsko korištenje s pravom prerade imaju različit obim prava i zato različitu cijenu. Ako prihod od djela kasnije postane očigledno nesrazmjeran ugovorenoj naknadi, autor po zakonu može tražiti izmjenu ugovora i pravedniji udio; tog prava se ne može odreći ni potpisom.
Dio prava autor ne može prodati ni kad bi htio. Moralna prava, dakle pravo da odluči o objavi, da bude naveden kao autor i da se usprotivi izmjenama koje vrijeđaju njegovu čast i ugled, ostaju kod autora zauvijek; odredba kojom bi ih prenio ništava je. Naručilac može ugovoriti objavu bez navođenja imena samo uz izričit autorov pristanak, jer navođenje autora ima pravni značaj.
Pravo prikazivanja u portfoliju često ostane neugovoreno i kasnije izazove problem. Ako rad želite pokazivati kao referencu ili navesti naručioca kao klijenta, dogovorite prije potpisa kada i kako to smijete, posebno kod neobjavljenih kampanja, poslovne tajne i internih materijala.
Naručilac treba provjeriti smije li djelo prerađivati, kombinovati s drugim materijalima, koristiti u reklamama, objavljivati bez potpisa. Mnoge iznenadi zakonsko ograničenje prema kojem se preneseno pravo bez autorove dozvole ne može dalje prenijeti trećem licu, osim ako je ugovorom drugačije riješeno.
Kod timskog rada ugovor treba reći ko je autor kojeg dijela, ko garantuje da su prava svih učesnika uredno riješena i ko odgovara ako treće lice tvrdi da je njegov rad neovlašteno iskorišten.
Autorska naknada ima svoj porezni režim, ali njime ne nastaje radni odnos. Autor po autorskom ugovoru nema godišnji odmor, bolovanje ni otkazni rok, i to se ne mijenja ni poslije pedesete isplate.
Pri svakoj isplati porez obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac. Autor ga ne računa sam. U FBiH se prijavljuje na obrascu AUG-1031, a u RS kroz mjesečnu prijavu poreza po odbitku (obrazac 1002). Opterećenja se razlikuju po entitetima, pa ista bruto naknada ne daje isti neto u oba entiteta.
| Šta se obračunava | FBiH | Republika Srpska |
|---|---|---|
| Stopa poreza na dohodak | 10% | 13% |
| Troškovi koji se priznaju prije poreza | 30% prihoda ili stvarni troškovi | 40% do 60% prihoda, zavisno od vrste djela |
| Doprinosi na naknadu | 4% za zdravstveno osiguranje iz naknade i 6% za PIO na teret isplatioca | 18,5% za penzijsko i invalidsko osiguranje; zdravstveno se po ovom osnovu ne plaća |
| Ko obračunava i prijavljuje | Isplatilac pri svakoj isplati (obrazac AUG-1031) | Isplatilac pri isplati (obrazac 1002) |
Nijedna od tih uplata ne otvara prava iz osiguranja: autorski honorar ne daje osnov zdravstvenog osiguranja ni u jednom entitetu; u FBiH ne donosi ni penzijski staž, dok se u RS na honorar obračunava penzijski doprinos. Ko od autorskog rada živi stalno, treba uporediti i registrovane opcije, dakle freelance status, obrt ili d.o.o.
Poseban problem nastaje kada autorski ugovor pokriva stalni rad: svaki dan u kancelariji, radno vrijeme, nalozi, oprema poslodavca. Tada treba provjeriti koristi li se ugovor za prikrivanje radnog odnosa, od čijih posljedica autorski element ne štiti nijednu stranu.
Za zaposlene vrijedi obrnuta provjera. Ako kreativni posao radite kao radnik, ugovor o radu i interni akti mogu posebno urediti prava na djelima nastalim u radnom odnosu, pa tu klauzulu potražite prije nego što pretpostavite da za vas vrijede pravila za vanjske autore.
Neke odredbe nisu nezakonite, ali bez dodatnog objašnjenja ne zaslužuju potpis. Zakon izričito zabranjuje određene klauzule. Ništava je odredba kojom se prenosi autorsko pravo u cjelini, moralna prava, prava na svim budućim djelima ili prava za načine korištenja koji u trenutku potpisa još nisu poznati. Sve ostalo je stvar pregovora, a pregovarati se ne može o onome što niste primijetili.
Autorski ugovor za posao s obilježjima stalnog rada
Ako se od vas traže puno radno vrijeme, svakodnevni nadzor i rad u sistemu poslodavca, pitajte zašto se ne nudi ugovor o radu. Autorski element ne ukida radne propise.
Za nejasan ugovor pošaljite konkretne izmjene prije odluke o odbijanju posla. Tražite precizniji opis djela, korištenje ograničeno na dogovorene kanale, rok isplate, broj uključenih korekcija i pravilo o portfoliju. Takva lista prolazi bolje od poruke da je ugovor nepovoljan.
Za šira prava tražite višu naknadu, ili obim spustite na budžet: određena kampanja, određeni period, određena platforma. Autor ima i izlaz za slučaj da naručilac plati isključivo pravo pa ga uopšte ne koristi: zakon mu tada dopušta raskid, po pravilu tek nakon dvije godine i uz ostavljen naknadni rok za početak korištenja.
Veći projekat, softver, brend, fotografije za kampanju i sve što će se dalje prodavati vrijedi dati pravniku na pregled prije potpisa. Pregled košta manje od spora oko toga ko smije koristiti djelo kada ono postane vrijedno.
Za djela nastala na radnom mjestu zakon ima posebnu pretpostavku. Ako ugovorom ili drugim aktom nije drugačije određeno, imovinska prava na djelu koje radnik stvori izvršavajući radne obaveze prelaze na poslodavca, ali samo na pet godina od završetka djela; nakon toga se vraćaju autoru, a poslodavac može tražiti novi isključivi prenos uz odgovarajuću naknadu. Izuzetak je softver: računarski program stvoren u radnom odnosu ili po narudžbi pripada poslodavcu, odnosno naručiocu, u cjelini i trajno, ako ugovorom nije drugačije riješeno.
Dizajner, novinar, programer ili fotograf u stalnom zaposlenju zato prvo čita vlastiti ugovor o radu i pravilnik: dobija li poslodavac prava samo za potrebe posla ili znatno šire, smije li djelo mijenjati i prosljeđivati trećim licima, i ostaje li radniku pravo da rad koristi kao referencu.
Ako se uz ugovor o radu traži i poseban autorski ugovor, pitanje je šta se njime stvarno dodaje: dodatno djelo uz dodatnu naknadu, ili pokušaj da se pokupe sva buduća prava bez jasnog obima. Prenos prava na svim budućim djelima ionako je ništav, ali takav papir u složenijim kreativnim i softverskim projektima zaslužuje pravni pregled.
Ugovor treba riješiti i tuđi materijal. Fontovi, fotografije s banki, muzika, biblioteke koda i sadržaj koji dostavlja naručilac imaju svoje licence, pa mora pisati ko odgovara za dozvole.
Razumno je ugovoriti da autor ne garantuje za materijal koji mu je naručilac sam dostavio i čija prava ne može provjeriti, a naručilac s pravom traži da autor u rad ne ugradi tuđi sadržaj bez licence. Klauzula koja kaže ko dostavlja materijal, ko provjerava licencu i ko snosi posljedice ako je neuredna rješava većinu budućih sporova.
Kod digitalnog rada dogovorite i sudbinu izvornih datoteka. Ko plaća samo finalni vizual, ne dobija automatski radne fajlove; ako ih želi, to se posebno ugovara i uračunava u naknadu.
Autorskopravni dio provjerava se u državnom zakonu i kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, porezni kod entitetskih poreznih uprava, a granica prema radnom odnosu u entitetskim zakonima o radu.
Pregled autorskog i srodnih prava u BiH: kako pravo nastaje, šta obuhvata i kako se ostvaruje zaštita.
Tekst Zakona o autorskom i srodnim pravima BiH i ostali propisi iz oblasti intelektualnog vlasništva.
Obrazac kojim isplatilac u FBiH prijavljuje porez po odbitku na autorske honorare i ugovore o djelu, s uputama za popunjavanje.
Mjesečna prijava poreza po odbitku (obrazac 1002) kojom se u RS prijavljuju porez i doprinos na autorske naknade.
Koristan za provjeru kada kreativni angažman po stvarnom načinu rada liči na radni odnos u FBiH.
Koristan za razgraničenje radnog odnosa, ugovora o djelu i drugih oblika rada u RS.