Učitavanje…
Zakon o graničnoj kontroli, koji od 2025. uređuje sam prelazak granice, ovjerenu saglasnost oba roditelja vezuje isključivo za dijete mlađe od 14 godina koje putuje u pratnji . Tu spada i . Isto proizlazi i iz člana 8 Zakona o putnim ispravama BiH, koji djetetu mlađem od 14 godina dopušta putovanje u inostranstvo u pratnji jednog ili oba roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja.
Ovo pravilo odnosi se samo na izlazak iz BiH. Uslovi države u koju se ulazi i uslovi prevoznika provjeravaju se odvojeno, jer pozivanje na bh. propis ne rješava nijedno od ta dva pitanja.
Granična policija BiH na svojoj stranici s pitanjima građana u skladu sa zakonom odgovara da nosiocu putne isprave mlađem od 14 godina ne treba punomoć ni saglasnost za putovanje u inostranstvo uz jednog ili oba roditelja. Provjerava se da dijete ima važeću putnu ispravu i da nema zakonskih smetnji za izlazak.
Granica se ne može preći s rodnim listom, zdravstvenom ni školskom knjižicom. Djetetu treba vlastita putna isprava izdata na njegovo ime, jer putnu ispravu smije koristiti samo osoba na koju glasi.
Član 8 obuhvata nosioce putne isprave mlađe od 14 godina i poslovno nesposobna lica. Za maloljetnika koji je navršio 14 godina zakon saglasnost ne propisuje ni u jednoj varijanti. Pitanja na prijelazu ipak nisu znak da nešto nije u redu. Zakon o graničnoj kontroli iz 2025. traži od policijskog službenika da kod maloljetnika obrati pažnju na to putuje li dijete samo ili u pratnji, pa je kratak razgovor dio redovnog posla.
Zabrana i ograničenje putovanja
Sud, centar za socijalni rad ili drugi nadležni organ mogu izreći zabranu ili ograničenje putovanja u inostranstvo, odnosno korištenja putne isprave. Ako takva mjera postoji, prelazak će biti spriječen i kada je dijete uz roditelja. Iz dokumenata koje nosite to se ne vidi, jer granične provjere uključuju uvid u potražne i druge raspoložive evidencije i baze podataka. Kada sud starateljstvo nad djetetom dodijeli jednom roditelju, ista odluka može izdavanje putne isprave i putovanje djeteta u inostranstvo usloviti saglasnošću oba roditelja. Zato se sudska odluka čita prije nego što se kupi karta.
Roditeljski spor rješava se prema porodičnom zakonodavstvu, koje je odvojeno od propisa o prelasku granice i razlikuje se između dva entiteta. Obavljena granična provjera taj spor ne rješava.
U Federaciji BiH roditelji se o djetetu staraju zajednički, sporazumno i ravnopravno. Kad ne žive u istoj porodičnoj zajednici, roditeljsko staranje ostvaruje roditelj s kojim dijete živi, ali sud u odluci o tome s kim dijete živi može odrediti da drugi roditelj učestvuje u donošenju svih važnijih odluka o podizanju djeteta. Taj roditelj ima pravo biti informisan o važnim stvarima u životu djeteta, a ako se s nekim postupkom ne slaže, prigovor podnosi sudu, koji odlučuje u vanparničnom postupku.
Republika Srpska u Porodičnom zakonu RS izričitije nabraja pitanja koja bitno utiču na život djeteta: obrazovanje, promjenu ličnog imena, veće medicinske zahvate, promjenu prebivališta djeteta, izdavanje putnih isprava djetetu i raspolaganje imovinom velike vrijednosti. Spisak obuhvata izdavanje pasoša, bez samog putovanja. Kad se roditelji o tome ne slože, rješenje na zahtjev jednog od njih donosi organ starateljstva, a žalba na to rješenje ne odlaže izvršenje.
Za spor je nadležan sud u Federaciji i organ starateljstva u Republici Srpskoj. Granični prijelaz nije mjesto na kojem se taj spor rješava, ni u jednu ni u drugu stranu.
Uslove ulaska i boravka možete saznati samo kod organa države u koju putujete. Granična policija BiH na njih izričito upućuje putnika jer za to nije nadležna; bh. pravilo odnosi se na izlazak iz zemlje.
Za Evropsku uniju zajedničkog pravila nema. Službena stranica Evropske komisije za putnike navodi da svaka članica sama odlučuje hoće li od djeteta tražiti službeno odobrenje za putovanje, i da ga može zatražiti i država kroz koju se samo prolazi, čak i kad ga ni polazna ni odredišna ne traže. Tranzit se zato provjerava jednako pažljivo kao odredište.
Jedno pravilo ipak vrijedi na cijeloj šengenskoj vanjskoj granici. Zakonik o schengenskim granicama nalaže službeniku da kod maloljetnika s pratnjom provjeri ima li osoba u pratnji roditeljsko staranje nad njim, i to izričito naročito onda kada je dijete u pratnji samo jedne odrasle osobe i kada postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je nezakonito odvojeno od osobe koja to staranje zakonito ostvaruje. Pojavi li se sumnja, službenik ide dalje i traži nedosljednosti u onome što mu se kaže.
Roditelja koji putuje sam s djetetom taj propis izdvaja kao slučaj u kojem kontrola po pravilu ide dublje, bez unaprijed postavljene sumnje. Utisak da granica traži saglasnost stvara zahtjev za dokazom o roditeljskom staranju na ulazu u drugu državu; BiH saglasnost ne traži.
Hrvatska, kroz koju ide većina putovanja iz BiH prema zapadu, uz putnu ispravu maloljetnog stranca preporučuje i rodni list, odluku nadležnog organa o starateljstvu, izvod iz matične knjige vjenčanih i saglasnost roditelja, koja po toj uputi ne mora biti ovjerena. Ista uputa navodi da, kad posumnja u nezakonito odvođenje maloljetnika, granični policajac obavlja dodatne provjere i traži objašnjenje od osobe koja dijete prati.
Uslovi se provjeravaju na stranicama ministarstva vanjskih poslova, granične policije ili ambasade te države, za svaku tranzitnu i odredišnu zemlju.
Aviokompanije u pravilima prevoza imaju vlastite zahtjeve za maloljetnike, često i vlastite obrasce saglasnosti, na šta upozorava i sama Evropska komisija. Ta pravila znaju biti stroža od onoga što traži država i ne mijenjaju se na šalteru za ukrcaj, pa se provjeravaju prije kupovine karte.
Prema kanadskoj službenoj uputi, pismo saglasnosti u Kanadi nije zakonska obaveza, ali se među onima koji ga smiju zatražiti izričito navode službenici aviokompanije, uz imigracione organe pri ulasku u stranu zemlju ili izlasku iz nje. Ako se traženo pismo ne pokaže, moguće su odgode ili odbijanje ulaska odnosno izlaska.
Isto vrijedi za autobuske prevoznike na međunarodnim linijama i za organizatore putovanja. Informacije o tim komercijalnim uslovima iz pravila prevoza tražite od prevoznika, jer granična policija ne odgovara na ta pitanja.
Tri uslova dolaze od tri različita organa i svaki se provjerava kod svog izvora.
| Nivo provjere | Ko postavlja uslov | Šta se traži |
|---|---|---|
| Izlazak iz BiH | Granična policija BiH | Važeća putna isprava djeteta; saglasnost drugog roditelja se ne traži |
| Ulazak u odredišnu i tranzitnu državu | Granična kontrola te države | Zavisi od države; u EU zajedničkog pravila nema, svaka članica odlučuje sama |
| Prevoz | Aviokompanija ili drugi prevoznik | Vlastiti obrazac ili pisana saglasnost, po pravilima prevoza |
Svaki uslov provjerava se nezavisno; ispunjavanje jednog ne potvrđuje da su ispunjena i druga dva.
Najskuplja greška je provjeriti samo uslove za izlazak iz BiH. Roditelj pročita da BiH ne traži saglasnost, zaključi da je pitanje zatvoreno i saznaje suprotno tek na šalteru za ukrcaj ili na ulaznoj kontroli, kad se više ništa ne može pribaviti.
Druga greška nastaje kada saglasnost nije pripremljena u obliku koji odredišna država prihvata, recimo ako je dokument samo na bosanskom, bez prevoda, bez apostille ili bez ovjere koju ta država traži. Šta isprava mora sadržavati i gdje se ovjerava zavisi od toga kome se predaje, a to je gotovo uvijek neko izvan BiH.
Treća je oslanjanje na provjeru staru godinu dana. Režim ulaska za maloljetnike se mijenja, pa se pravila čitaju pred svaki put. Šta se provjerava dan ranije i šta se nosi u ruci, a ne u koferu, obrađeno je zasebno.
Dokumenti koje već imate u torbi skraćuju razgovor na granici, kod ukrcaja ili na recepciji hotela, premda nijedan iz ovog odjeljka nije obavezan po bh. propisu. Ako ih nemate, slijede poziv drugom roditelju i čekanje sa spakovanim koferima.
Za putovanje s jednim roditeljem u praksi se pripremaju ovi dokumenti:
Ovjera saglasnosti prije puta
Ovjera saglasnosti je jedan odlazak do notara ili općine. Bez nje se problem, ako se pojavi, rješava na aerodromu ili na graničnom prijelazu, gdje se ništa ne može ovjeriti.
Kada drugi roditelj nije živ ili nema roditeljsko staranje, saglasnosti nema ko dati i zamjenjuje je drugi dokument. Koji dokument tada mijenja saglasnost i ko ga izdaje obrađeno je posebno.
Propisi po kojima se ovo pitanje rješava i uputstva stranih organa objavljeni su na stranicama ispod. Uslovi ulaska mijenjaju se bez najave, pa se čitaju pred svaki put.
Odgovori Granične policije građanima: kada maloljetniku treba saglasnost, s kojim dokumentima se granica smije preći i zašto ona nije nadležna za uslove ulaska u druge zemlje.
Službeni tekst na stranici IDDEEA-e, s članom 8 u kojem piše ko smije voditi dijete preko granice i kada se traži ovjerena saglasnost oba roditelja.
Cijeli zakon na jednom mjestu, uključujući izuzetke iz člana 18 kada se pasoš djetetu izdaje bez saglasnosti drugog roditelja.
Stranica Granične policije s tekstom zakona iz 2025: član 45 uređuje granične provjere maloljetnika, član 39 unos štambilja pri izlasku iz BiH.
Prilog VII, tačka 6 opisuje šta službenik na vanjskoj granici provjerava kod djeteta s pratnjom i zašto pratnja samo jedne odrasle osobe povlači dodatnu provjeru.
Primjer stroge odredišne prakse: ko sve smije zatražiti pismo saglasnosti, šta slijedi ako ga nema i gdje su granice njegovog dejstva. Sadrži i predložak s uputstvom.
Stranica Evropske komisije koja objašnjava da zajedničkog pravila u EU nema, da odobrenje mogu tražiti i zemlje kroz koje se samo prolazi i da aviokompanije imaju vlastite obrasce.
Spisak dokumenata koje hrvatska granična policija preporučuje uz putnu ispravu djeteta i objašnjenje kako postupa kad posumnja u nezakonito odvođenje maloljetnika.
Odredbe o zajedničkom roditeljskom staranju i o tome kome se roditelj obraća kada se s drugim roditeljem ne slaže oko odluke o djetetu.
Spisak pitanja koja bitno utiču na život djeteta, među kojima je izdavanje putne isprave, i pravilo da o njima rješava organ starateljstva kada roditelji nisu saglasni.
