OLX prevare preko Vibera, QR kodova i lažne podrške - kako rade i kako ih prepoznati

Gubitak podrške platforme prelaskom na Viber

Unutar oglasnika svaka poruka ima vrijeme i sagovornika, a uz sagovornika idu verifikacija broja telefona i e-maila, dojmovi ljudi koji su s njim već nešto realizovali i medalje koje pokazuju koliko je dostava obavio. Sve to možete pogledati prije nego što pristanete na bilo šta.

Na Viberu nema tih podataka o sagovorniku. Vidite samo broj telefona koji možda nije njegov, ime koje je sam upisao i sliku koju je sam postavio. Platforma taj razgovor ne vidi, ne može potvrditi da se desio i nema koga da suspenduje kada se pokaže šta je bio. Prijava korisnika, alat koji vam unutar sistema stoji na raspolaganju, u tom trenutku više ne postoji.

Za policiju Viber prepiska i dalje jeste dokaz i vrijedi je sačuvati. Razlika je u tome što uz nju nema ničega što bi platforma mogla potvrditi o drugoj strani, pa se sve oslanja na ono što ste vi zadržali na telefonu. Kako se ti dokazi čuvaju i kome se predaju objašnjeno je u tekstu o tome kako se internet prevara prijavljuje.

Evropsko vijeće za plaćanja, tijelo koje piše pravila za platne šeme u Evropi, u pregledu prevara za 2025. preporučuje da se za zahtjeve za plaćanje izbjegavaju nesigurni kanali kao što su SMS, aplikacije za razmjenu poruka i obični linkovi iz e-maila ili s društvenih mreža. To obrazlaže time da nijedan od tih kanala ne pripada okviru kojem se u platnom prometu formalno vjeruje.

Lažna tvrdnja o izvršenoj uplati prodavcu

Prepoznaje se po ritmu prije nego po sadržaju. Odgovor stiže brzo, često u prvom satu nakon objave. Cijena se ne pregovara, prihvata se cijela odmah. Na poziv se ne javlja, izgovor je uvijek isti, zauzet je poslom. Tekst poruka djeluje kao prevod.

Onda dolazi tvrdnja da je uplata već izvršena i da vi treba nešto uraditi da biste je primili. Otvorite poveznicu, skenirajte kod, unesite podatke. Stranica koja se učita liči na oglasnik ili na poštu i traži ime i prezime, broj kartice, datum isteka i CVC kod, a ponekad i potvrdu kodom koji je stigao SMS-om.

Broj kartice, datum isteka i CVV su podaci koje unosite kad vi nekome plaćate. Priručnik Centralne banke BiH o elektronskim i digitalnim finansijskim uslugama navodi da kod online plaćanja klijent na platnom portalu unese broj kartice, datum isteka i CVV kod, iznos se tereti s njegovog računa i prenosi na račun trgovca. Za primanje novca ništa od toga ne treba. Policija u Zeničko-dobojskom kantonu navodi da je za kupovinu dovoljno ostaviti broj bankovnog računa.

Jednokratni kod iz SMS-a posljednji je korak, potvrda koju banka traži prije nego što izvrši plaćanje. Ako ga proslijedite, dali ste pristanak na transakciju koju niste ni vidjeli.

Sadržaj QR koda i posljedice skeniranja

QR kod zapisuje podatak u obliku kvadrata koji kamera čita brže nego čovjek. Sam kod nije novac i ne može ga prenijeti. Šta će se desiti nakon skeniranja zavisi isključivo od toga šta je unutra upisano.

QR kod u praksi najčešće sadrži internet adresu ili nalog za plaćanje. Ako sadrži adresu, služi kao link, uz dodatnu poteškoću što adresu ne vidite prije nego što se stranica otvori, pa otpada provjera koja se kod linka radi na prvi pogled. Kako se ta adresa čita i po čemu se lažna stranica prepoznaje objašnjeno je u tekstu o lažnim linkovima i domenima.

Drugi čest sadržaj je popunjen nalog za plaćanje. Aplikacija banke iz koda pročita račun primaoca, iznos i poziv na broj, popuni nalog umjesto vas i ponudi ga na potvrdu. Kad ga potvrdite, novac odlazi s vašeg računa.

Plaćanje izvršava osoba koja skenira kod. Ko vam šalje QR kod da bi vam uplatio novac za artikal, traži da vi platite njemu. Ne postoji QR kod koji skeniranjem povlači novac na vaš račun.

Vi možete napraviti kod sa svojim podacima i dati ga onome ko vama plaća, pa on skenira i potvrđuje nalog na svom telefonu. Prodavac koji prima novac nikada nije onaj koji skenira.

Evropsko vijeće za plaćanja u pregledu prevara opisuje taj obrazac kao zaseban tip, prisutan i izvan BiH. Prevaranti pošalju zahtjev za plaćanje i uvjere žrtvu da je riječ o novcu koji joj pripada, žrtva zahtjev prihvati misleći da će novac primiti, a novac umjesto toga odlazi s njenog računa. Isti izvor navodi i da su računi s QR kodovima izloženi mijenjanju broja računa primaoca, jer se u kodu može promijeniti ono što se na papiru ne vidi.

Evropsko vijeće za plaćanja izričito traži da iznos i primalac budu jasno prikazani na uređaju korisnika, upravo zato da bi ih čovjek stigao pročitati prije nego što odobri. Pročitajte iznos i primaoca prije potvrde. Ako na ekranu piše da plaćate i kome plaćate, a vi ste mislili da primate, prevara se tu zaustavlja bez ijednog poziva bilo kome.

Treći, rjeđi sadržaj QR koda je odobrenje prijave, koje može donijeti veću štetu. Neke usluge prijavu na drugom uređaju potvrđuju skeniranjem koda s ekrana. Isti izvor opisuje slučajeve u kojima prevarant otvori stranicu za prijavu, pošalje sliku tog koda žrtvi kroz aplikaciju za poruke i navede je da ga odobri, čime ulazi u njen nalog. Kod poslan u takvom razgovoru odobrava tuđu prijavu, bez potvrde vaše prijave.

Za prijem uplate potrebni su samo određeni podaci; tabela razdvaja njihovu svrhu.

Poruka koja se predstavlja kao podrška oglasnika

Druga varijanta cilja na broj telefona, bez traženja podataka kartice. Nedugo nakon što objavite ili obnovite oglas, na Viber stigne poruka s profila nazvanog kao podrška oglasnika. Piše da oglas treba verifikaciju i traži da odgovorite znakom, cifrom ili kodom koji će vam upravo stići.

Traženi jednokratni kod služi za aktivaciju Viber naloga i ne verifikuje oglas. Viber u svojim uputama piše da se pri postavljanju naloga šalje šestocifreni kod, SMS-om ili automatskim pozivom, i da se njime potvrđuje broj telefona. Ko dođe do tog koda, aktivira vaš broj na svom uređaju.

Viber navodi da nikada u razgovoru neće tražiti lične podatke, kao što su podaci o kreditnoj kartici, ni aktivacijske kodove. Dodaje da njegove zvanične poruke stižu s naloga koji nosi plavu oznaku verifikacije, i da je poruka s nepoznatog broja prvi znak da nešto nije u redu, pa se linkovi iz nje ne otvaraju.

Zvanična korisnička podrška kontaktira se isključivo telefonom na 033/407-700 ili preko kontakt forme. Lažno predstavljanje u ime podrške na Viberu sam oglasnik je objavio kao prvi od tri načina prevare koje je zabilježio, uz još dva koja idu preko lažnog kupca i preko preusmjeravanja s javnih pitanja na Viber.

Prevarant preko preuzetog naloga kontaktira ljude iz imenika i ugrožava i njih, jer poruka koja stiže s poznatog broja prolazi provjeru koju bi nepoznat broj pao. Zato odmah nakon preuzimanja treba vratiti nalog i obavijestiti ljude iz kontakata, prije nego što neko od njih odgovori na zahtjev za novcem.

Pravila kupoprodaje i podaci koje platforma nikad ne traži

Poznavanje pravila kupoprodaje olakšava prepoznavanje prevare. Naredna pravila navodi sama platforma u uputama o sigurnosti i obavještenjima o prevarama.

• Komunikacija ide kroz poruke oglasnika, jer je to jedini kanal koji platforma može pratiti i potvrditi.
• Plaćanje kroz integrisanu dostavu ide isključivo pouzećem. Drugi vid plaćanja, kako platforma navodi, trenutno nije omogućen.
• Ako kupac odbije prijem pošiljke, troškove povrata snosi platforma.
• Lično preuzimanje je opcija za onoga ko želi provjeriti artikal prije nego što plati.
• Podaci poput e-mail adrese i broja kartice s CVC odnosno CVV kodom ne unose se po uputi druge strane.
• Za registraciju profila podaci s bankovne kartice nisu potrebni.
• Jedine prave stranice, kako ih platforma navodi, jesu olx.ba, marketing.olx.ba, pomoc.olx.ba i blog.olx.ba.
• Podrška se dobija na 033/407-700 ili preko kontakt forme.

Naplata i odgovornost kod integrisane dostave

Kod integrisane dostave kurir naplati pouzećem na vratima, a prodavcu se otkupna cijena vraća nakon uspješno obavljene dostave. Novac se ne zadržava do kupčeve potvrde da je roba u redu, iako se to često pogrešno pripisuje platformi. Plaćanje bez uplate unaprijed i evidencija svake faze pružaju zaštitu, ali platforma ne presuđuje umjesto vas.

Platforma navodi da je oglasnik koji ne učestvuje direktno u kupoprodajnim transakcijama i ne snosi odgovornost za ispunjenje obaveza između korisnika. Ako artikal nije ono što je oglašeno, to je pitanje između kupca i prodavca. Zbog toga izbor između pouzeća, kartice i uplate unaprijed nije formalnost, i zbog toga se pošiljka provjerava prije nego što ambalaža ode u smeće.

Znakovi prevare prije otvaranja linka ili unosa podataka

Nijedna stavka sama po sebi ne dokazuje prevaru. Dvije ili tri zajedno je dokazuju gotovo uvijek, i to prije nego što ste bilo šta otvorili ili unijeli.

• Kupac već u prvoj poruci traži Viber ili WhatsApp umjesto poruka oglasnika.
• Cijena se ne pregovara. Puna cijena se prihvata odmah, bez ijednog pitanja o stanju artikla.
• Na telefonski poziv se ne javlja, a izgovor je uvijek isti.
• Profil nije verifikovan, nema dojmova ni medalja, a napravljen je nedavno.
• Tekst poruka djeluje kao loš prevod, s pomiješanim jezičkim varijantama.
• Tvrdi da je već platio i traži da otvorite poveznicu koja ne vodi na pravu adresu oglasnika ili da skenirate kod.
• Traže se broj kartice, datum isteka, CVV ili kod koji je stigao SMS-om.
• Poruka na Viberu predstavlja se kao podrška oglasnika i traži da nešto pošaljete nazad.
• Postoji vještački rok: kurir je navodno već krenuo, kod ističe za nekoliko minuta, uplata propada ako se odmah ne potvrdi.
• Traži se fotografija lične karte ili druge isprave, iako u prodaji jednog artikla nijedan uredan korak to ne zahtijeva.

Kupoprodajne neugodnosti bez prevare

Ne mora svaka neugodna kupoprodaja biti krivično djelo. Miješanje to dvoje troši živce, a i ruši povjerenje u prijavu onda kada prijava stvarno treba.

• Ponudu znatno nižu od tražene cijene možete odbiti i završiti razgovor. Sama takva ponuda ne čini kupca prevarantom.
• Kupac koji se predomisli prije slanja robe nije počinio ništa.
• Artikal koji kupcu nakon prijema ne odgovara otvara pitanje tačnosti oglasa i dogovora dvije strane, bez prevare s podacima. Šta se provjerava prije nego što se plati pomaže prije kupovine; poslije je za tu provjeru kasno.
• Pošiljka koja kasni ili se zaglavila u dostavi je stvar prevoznika i provjerava se kod njega. Lažne poruke o neuspjeloj isporuci su sasvim druga stvar.
• Kupac koji odugovlači s odgovorom može biti samo nezainteresovan.

Prevara postoji kad neko pokušava doći do podataka vaše kartice, do jednokratnog koda ili do vašeg pristanka na plaćanje. Sve ostalo je trgovina, sa svim neugodnostima koje uz nju idu.

Postupak nakon unosa podataka ili potvrde naloga

Reagujte brzo, ali prvenstveno pazite na redoslijed. Prvo se zaustavlja odliv novca, tek onda se skupljaju dokazi.

• Podaci kartice ostavljeni na stranici iz poruke: prvih petnaest minuta odlučuje, a blokada i zamjena kartice su prvi poziv banci.
• Proslijeđen jednokratni kod iz SMS-a: računajte da je transakcija pokrenuta i tražite uvid od banke, jer se sumnjiva transakcija osporava po posebnom postupku.
• Potvrđen nalog nakon skeniranja koda: provjerite stanje računa i zatražite podatke o primaocu, jer se reklamacija podnosi s njima.
• Poslan kod ili znak lažnoj podršci na Viberu: nalog se vraća aktivacijom na vlastitom uređaju, kontakti se obavještavaju odmah, a broj se prijavljuje operateru, o čemu više stoji u tekstu o lažnim porukama operatera.
• Instalirana aplikacija koja je stigla kroz link iz poruke: uklonite je i pretpostavite da je sve što ste na tom uređaju kucali moglo biti viđeno.
• Niste sigurni je li poruka uopšte prava: ne odgovarajte na nju; provjeru uradite kanalom koji ste sami otvorili.

Krivična djela i podnošenje prijave

Ovakva prevara ima zakonski naziv u oba entiteta. U Federaciji BiH to je računalna prijevara iz člana 395 Krivičnog zakona FBiH, u glavi o krivičnim djelima protiv sustava elektronske obrade podataka, za koju je propisan zatvor od šest mjeseci do pet godina, s težim oblicima kada pribavljena korist pređe 10.000 odnosno 50.000 KM. U Republici Srpskoj odgovarajuće djelo je kompjuterska prevara iz člana 410 Krivičnog zakonika RS, u glavi o krivičnim djelima protiv bezbjednosti kompjuterskih podataka; osnovni oblik nosi novčanu kaznu ili zatvor do tri godine, a teži oblici počinju preko 10.000 i preko 30.000 KM. Pored toga u oba entiteta stoji i opšte djelo prevare.

Brojevi članova i pragovi se razlikuju, ali za onoga ko je ostao bez novca to mijenja malo. Djelo postoji i u jednom i u drugom entitetu, pa nema situacije u kojoj vam neko može reći da tu nema šta da se radi.

Elektronski obrasci koje policija nudi na svojim stranicama u pravilu služe za dojavu i ne pokreću vaš predmet. Previđanje te razlike često povećava štetu. Obrazac MUP-a Kantona Sarajevo izričito kaže da se informacije i saznanja o sumnjivim radnjama ili o izvršenom krivičnom djelu mogu prijaviti anonimno, te da ih policijski službenici razmatraju i po potrebi prosljeđuju drugim nadležnim organima u BiH. To je korisno, ali oštećenog ne čini strankom u postupku.

Čovjeku koji je ostao bez novca treba krivična prijava s vlastitim podacima i dokazima, podnesena u policijskoj stanici ili tužilaštvu. Iz anonimne dojave ne izlazi broj predmeta, nema koga zvati za informaciju i nigdje ne postojite kao oštećeni. Razlika između dojave i prijave i šta se uz prijavu prilaže obrađena je zasebno.

Korisni izvori