Učitavanje…
Poruka na Viberu koja se predstavlja kao OLX podrška. SMS koji izgleda kao obavještenje pošte o neuspjeloj dostavi. E-mail koji imitira . Reklama s poznatim licem koje navodno hvali platformu za ulaganje. Poruka od prijatelja kojem hitno treba pedeset maraka do sutra.
Kanali su različiti, priče još i više, a scenario je jedan. U gotovo svakoj od tih poruka rade se ista četiri poteza: nešto vas tjera da požurite, neko se predstavlja kao institucija kojoj vjerujete, traži se da o tome ne pričate ni s kim, i razgovor se seli tamo gdje ga platforma više ne vidi. Ko nauči ta četiri poteza, prepoznaje i varijantu koja u BiH još nije stigla. Spisak poruka zastari za mjesec dana, obrazac ne.
U razgovoru to obično prođe kao peh ili neoprez. U zakonu ima ime. Računalna prijevara, računalno krivotvorenje i prijevara su krivična djela s brojem člana i rasponom kazne u krivičnim zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. Zbog toga se poslije podnosi prijava, a ne traži usluga, i zbog toga je važno znati razliku između anonimne dojave i krivične prijave koju podnosi oštećeni.
Poteza ima četiri i dolaze tim redom, bez obzira na to ko se predstavlja i šta se na kraju traži. Opisani su onako kako izgledaju onome ko poruku primi.
Rok od dvanaest sati, paket koji se sutra vraća pošiljaocu, račun koji će biti zaključan do večeri, bodovi koji ističu u ponoć. Hitnost u takvoj poruci ima tačno jedan zadatak: da ne stignete uraditi ono što bi cijelu priču srušilo, a to je da otvorite drugi kanal i pitate. Prave institucije imaju rokove, ali ih ne mjere satima u SMS poruci i ne vežu ih za klik. Kad poruka insistira da vremena nema, to je razlog da ga uzmete.
Logo se kopira, ime pošiljaoca se upiše, ton službenog dopisa se nauči za pola sata. Poruka zna sjesti i u isti niz u kojem stoje stare, prave poruke iste firme, pa u telefonu izgleda kao njihov nastavak. Isto tako često stigne s nepoznatog ili inostranog broja, a to je kod navodnog javljanja domaće institucije samo po sebi dovoljan razlog da se ne klikne. Ono što se ne kopira jeste kanal koji ste vi izabrali: aplikacija u koju se prijavljujete svojim podacima, broj s poleđine kartice, adresa koju ste sami ukucali. MUP Kantona Sarajevo u kampanji o cyber kriminalu daje to pravilo u jednoj rečenici, da se adresa upisuje u preglednik umjesto klika na link. Po čemu se vidi da domen nije pravi posebna je i tehnička tema, ali osnovno pravilo staje ovdje.
Ovaj potez ljudi najrjeđe prepoznaju, a on je najopasniji. Javlja se u pristojnim oblicima: nemojte nikome govoriti dok provjera traje, ovo je interna procedura, ne spominjite predmet na šalteru, molim te nemoj zvati, ne mogu se javiti. Kod lažnih ulaganja to bude „vaš lični savjetnik" koji jedini smije znati detalje. Svi ti oblici rade isto: uklanjaju osobu koja bi vas zaustavila jednim pitanjem. Nijedna banka, pošta, policija ni platforma ne traži da o njenom zahtjevu šutite. One računaju na to da ćete provjeriti.
Razgovor počne na oglasniku, društvenoj mreži ili navodno u ime banke, a nastavi se na Viberu, WhatsAppu ili Telegramu. Obrazloženje je uvijek praktično i uvijek zvuči uslužno: brže je, podrška radi preko Vibera, tu mogu poslati sliku. Posljedica je da platforma više ne vidi šta se dogovara. Nema zapisa, nema prijave profila, nema ničega čime bi kasnije mogla pomoći. Isto se radi i s novcem: umjesto plaćanja koje platforma bilježi, traži se dopuna, xBon, uplata na privatni račun ili prenos u kriptovalutu. To su kanali bez povrata, i baš zato se biraju.
Poteze je lakše držati u glavi kad se vidi šta svaki od njih uzima.
| Potez | Kako zvuči | Šta vam oduzima | Protupotez |
|---|---|---|---|
| Vještačka hitnost | Rok od 12 ili 24 sata, paket se vraća, račun se zaključava | Vrijeme za jedno pitanje | Ostavite poruku i vratite joj se poslije provjere |
| Lažni autoritet | Logo, ime firme, broj koji se nadoveže na stare poruke | Sumnju u pošiljaoca | Provjera ide kanalom koji ste vi izabrali, ne onim iz poruke |
| Zahtjev za tajnošću | Interna procedura, lični savjetnik, nemoj zvati | Osobu koja bi vas zaustavila | Ispričajte to naglas nekome prije nego išta uradite |
| Selidba kanala | Javite se na Viber, tu je brže | Zapis, prijavu profila i mogućnost povrata | Razgovor i plaćanje ostaju tamo gdje ih platforma bilježi |
Pitanje nije da li poruka izgleda stvarno, jer izgleda. Pitanje je da li ta institucija ikad traži baš to, i baš tim putem. Ako odgovor nije siguran, poruka se ostavlja i provjera se radi kanalom koji ste vi izabrali.
Rašireno je uvjerenje da su prevare problem starijih ljudi i onih koji se ne snalaze s tehnologijom. Meta je zapravo svako ko tog dana čeka paket, prodaje nešto na oglasniku, ima otvoren spor s bankom ili brine za nekoga. Obrazac računa na trenutak: umor, žurbu, dvije stvari odjednom, dobru vijest koja se baš očekivala.
Savjet da se prevara prepoznaje po lošem prevodu i amaterskom logotipu danas vrijedi sve manje. Tekst zna biti tečan, adresa se razlikuje za jedno slovo, stranica za prijavu je kopija prave do posljednjeg polja. Zato se provjera pomjerila s pitanja kako poruka izgleda na pitanje šta traži i da li se to inače tako radi.
Svaka varijanta naglašava neki od ta četiri poteza i obraća se drugom povjerenju. Svaka ima i svoj tekst, pa je ovdje samo znak po kojem se prepoznaje.
OLX prevare preko Vibera, QR koda i lažne podrške nose selidbu s platforme. Poruka od kupca stigne mimo poruka oglasnika, a ono što se traži nije uplata vama nego radnja s vaše strane koja odobrava plaćanje ili otvara pristup vašem nalogu.
Lažne poruke banaka nose lažni autoritet i hitnost u istoj rečenici. Račun je zaključan, prijava je sumnjiva, karticu treba potvrditi u roku od dvadeset četiri sata. Banka ne traži broj kartice, CVV, PIN ni kôd iz SMS-a, ni porukom, ni e-mailom, ni pozivom.
Lažne poruke pošte i dostavnih službi nose hitnost i namjerno sitan iznos. Naknada od jedne ili dvije marke djeluje bezopasno i zbog toga je tu. Ono što se uzima jeste broj kartice.
Lažne poruke operatera nose neočekivanu dobru vijest. Bodovi koje niste pratili, nagrada koju niste tražili, popust koji ističe danas.
Hakiran ili imitiran profil prijatelja nosi tajnost. Molba za dopunu, xBon ili uplatu dolazi uz objašnjenje zašto se ne može razgovarati telefonom.
Lažna ulaganja i kripto prevare nose sva četiri poteza odjednom i traju najduže, ponekad sedmicama. Tu se pojavljuje i zahtjev da instalirate program za daljinski pristup računaru, tipa AnyDeska ili TeamViewera. Ta dva programa imaju svoje uredne namjene, ali kad ih traži nepoznata osoba, ona kroz njih ulazi u vaše bankarstvo dok vi gledate ekran.
Sumnja u poruku se ne rješava gledanjem u tu istu poruku. Provjera se radi kod same institucije, kanalom koji ste vi izabrali.
Sva tri krivična zakona u BiH imaju posebnu glavu za djela počinjena kroz elektronsku obradu podataka, uz opšte djelo prevare u glavi o imovini. Isti događaj se zato zove različito, zavisno od toga šta je tačno urađeno i gdje se desilo.
U Federaciji BiH je centralno djelo Računalna prijevara iz člana 395 Krivičnog zakona FBiH. Ko neovlašćeno utiče na ishod elektronske obrade podataka da bi sebi ili drugom pribavio protupravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokovao štetu, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Kad pribavljena korist prelazi 10.000 KM, raspon je dvije do deset godina, a preko 50.000 KM dvije do dvanaest.
Lažna stranica za prijavu ima svoje ime u istoj glavi: Računalno krivotvorenje, član 394, novčana kazna ili zatvor do tri godine. Ulazak u tuđi nalog uprkos zaštitnim mjerama i presretanje prijenosa podataka su član 393 stav 2, takođe do tri godine, a isto se kažnjava i izrada ili prodaja alata za to. Kad neko upotrijebi podatak do kojeg je došao takvim pristupom, to je član 397 stav 2. Kad prevara ide kroz razgovor a ne kroz sistem, recimo lažni kupac koji uzme novac i ne pošalje robu, primjenjuje se Prijevara iz člana 294.
Republika Srpska ima istu logiku pod drugim nazivima i s drugim rasponima. Kompjuterska prevara je član 410 Krivičnog zakonika RS, a opšta Prevara član 230. Brčko distrikt je nazivima i kaznama bliži federalnom rješenju: Računarska prevara je član 389, Računarsko krivotvorenje član 388, a Prevara član 288.
U tabeli je isto to poređano po tome šta se desilo, s članovima i rasponima u sva tri zakona. Rasponi se čitaju kao okvir koji sud ima na raspolaganju, ne kao predviđanje ishoda.
| Šta se desilo | Federacija BiH | Republika Srpska | Brčko distrikt |
|---|---|---|---|
| Novac odnesen uticajem na ishod elektronske obrade podataka | čl. 395 Računalna prijevara: 6 mjeseci do 5 godina; preko 10.000 KM 2 do 10; preko 50.000 KM 2 do 12 | čl. 410 Kompjuterska prevara: novčana kazna ili do 3 godine; preko 10.000 KM 1 do 8; preko 30.000 KM 2 do 10 | čl. 389 Računarska prevara: 6 mjeseci do 5 godina; preko 10.000 KM 2 do 10; preko 50.000 KM 2 do 12 |
| Lažna stranica ili lažni podatak upotrijebljen kao pravi | čl. 394 Računalno krivotvorenje: novčana kazna ili do 3 godine | u glavi o bezbjednosti kompjuterskih podataka nema djela pod tim nazivom | čl. 388 Računarsko krivotvorenje: novčana kazna ili do 3 godine |
| Ulazak u tuđi nalog ili sistem uprkos zaštiti | čl. 397 st. 1: novčana kazna ili do 1 godine; čl. 393 st. 2 za pristup podacima i presretanje prijenosa: do 3 godine | čl. 411 st. 1: novčana kazna ili do 6 mjeseci; čl. 407 za oštećenje podataka: do 1 godine | čl. 391 st. 1: novčana kazna ili do 1 godine; čl. 387 st. 2: do 3 godine |
| Upotreba podatka dobijenog takvim pristupom | čl. 397 st. 2: do 3 godine | čl. 411 st. 2: novčana kazna ili do 2 godine | čl. 391 st. 2: do 3 godine |
| Prevara kroz razgovor, bez upada u sistem | čl. 294 Prijevara: do 3 godine; preko 30.000 KM štete 6 mjeseci do 5 godina | čl. 230 Prevara: 6 mjeseci do 3 godine; preko 10.000 KM 1 do 5; preko 50.000 KM 2 do 10 | čl. 288 Prevara: do 3 godine; preko 30.000 KM štete 6 mjeseci do 5 godina |
Kvalifikaciju bira tužilaštvo, ne oštećeni, i ne morate znati koji je član vaš da biste prijavili. Vaš dio je da opišete šta se desilo redom i priložite dokaze. Gonjenje ide po službenoj dužnosti, pa vam ne treba ni advokat ni privatna tužba da postupak krene.
Male štete u Republici Srpskoj traže vaš prijedlog
Jedan izuzetak vrijedi zapamtiti ako je iznos mali. U Republici Srpskoj se za prevaru kojom je pribavljena korist do 300 KM goni po prijedlogu, po članu 230 stav 2 i stav 6 Krivičnog zakonika RS. Kod sitnih iznosa, kakva je dopuna ili xBon od dvadeset maraka, tek vaš prijedlog otvara postupak. Bez njega se ne kreće.
Prvih nekoliko minuta vrijedi više od svega što dolazi poslije. Redoslijed je važan jer svaki korak zatvara po jedan put kojim šteta može rasti.
Prvi potez zavisi i od toga šta je tačno otišlo.
| Šta je otišlo | Prvi potez |
|---|---|
| Broj kartice i CVV ostavljeni na sumnjivoj stranici | Poziv banci radi blokade kartice, pa provjera stanja i prometa |
| Kôd iz SMS-a koji je poslala banka | Poziv banci i promjena lozinke za internet bankarstvo, jer je taj kôd potvrdio radnju umjesto vas |
| Instaliran program za daljinski pristup | Isključiti uređaj s interneta, ukloniti program, javiti banci da provjeri transakcije |
| Poslan znak ili kôd na Viberu, pa je nalog preuzet | Javiti operateru da je broj ugrožen i tražiti povrat naloga, pa upozoriti kontakte |
| Uplata poslana na osnovu poruke prijatelja | Nazvati prijatelja telefonom, ne kroz istu aplikaciju, i javiti banci |
| Instalirana aplikacija koja traži pristup SMS porukama i kontaktima | Ukloniti je i provjeriti sve bankarske aktivnosti od trenutka instalacije |
Raspored prvih 15 minuta, uključujući i to šta znači ako ste samo kliknuli a ništa niste unijeli, razrađen je odvojeno.
Ovdje ljudi izgube i ono malo prostora koji im je ostao. Elektronski obrasci za prijavu krivičnog djela izričito nude anonimnost. Obrazac MUP-a Kantona Sarajevo tako kaže da se informacije i saznanja o sumnjivim radnjama, planiranju ili izvršenom krivičnom djelu mogu prijaviti anonimno, da će ih razmotriti policijski službenici Uprave policije, te da će ih, zavisno od prirode informacije, proslijediti svojim organizacionim jedinicama ili drugim nadležnim organima u BiH.
To je dojava. Ima svoju svrhu i policiji stvarno koristi. Ali čovjek koji je ostao bez novca dojavom ne postaje oštećeni: nema broj predmeta, nema koga pitati dokle se stiglo, i ne dobija nijedno obavještenje koje zakon veže za podnosioca prijave.
Krivična prijava je druga stvar. Po Zakonu o krivičnom postupku FBiH i Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske prijava se podnosi tužilaštvu, pisano ili usmeno. Ako je predate policiji ili sudu, oni su je dužni primiti i odmah dostaviti tužiocu, pa vas na šalteru ne mogu vratiti zato što ste pogriješili vrata. Usmena prijava se unosi u zapisnik, a onaj ko je podnosi upozorava se na posljedice lažnog prijavljivanja.
Razlika se najbolje vidi kad predmet stane. Ako tužilac odluči da neće provoditi istragu, dužan je u roku od tri dana obavijestiti oštećenog i podnosioca prijave o toj odluci i o razlozima, a oni onda imaju osam dana za pritužbu: u Federaciji uredu tužitelja, u Republici Srpskoj glavnom okružnom tužiocu. Kad se istraga obustavi, obavještenje ide u pisanoj formi. Anonimna dojava nema kome stići.
Ako je novac otišao, prijava ide s vašim imenom
Anonimni obrazac je kanal za dojavu i njime se ne pokreće vaš predmet. Kad je šteta vaša, prijava se podnosi s vlastitim podacima i dokazima, u policijskoj stanici ili tužilaštvu. Ako je već poslana anonimna dojava, ništa nije propalo: prijava se podnosi ponovo, uredno i pod svojim imenom.
Šta se tačno prilaže, kojim redom i kako izgleda snimak ekrana koji se može upotrijebiti, objašnjeno je u tekstu o prijavi i dokazima.
Ono što najčešće zaustavi brzu reakciju jeste stid. Čovjek koji je ostavio broj kartice ili poslao novac lažnom prijatelju osjeća se glupo, pa odgađa poziv banci, a policiji još i duže. To odgađanje po pravilu košta više od same greške.
Lažne stranice pravi neko kome je to posao, a poruke se pišu da rade na umornog čovjeka u žurbi. Zato se nasjedanje dešava i onima koji sve ovo znaju, kad ih uhvati u pogrešnom trenutku.
Banka, operater i policija ovakve slučajeve vide svaki dan i ne postoji verzija tog razgovora u kojoj vam se neko čudi. Razlika između veće i manje štete gotovo uvijek se mjeri u satima.
Glava o krivičnim djelima protiv sustava elektronske obrade podataka i član o prijevari, s nazivima djela, rasponima kazni i pragovima od 10.000 i 50.000 KM.
Glava o krivičnim djelima protiv bezbjednosti kompjuterskih podataka i član o prevari; ovdje se vide nazivi djela i rasponi koji vrijede u RS.
Isti pregled za Brčko distrikt, s članovima o računarskoj prevari, računarskom krivotvorenju i neovlaštenom pristupu.
Odredbe o tome kome se prijava podnosi i u kojem obliku, te rokovi u kojima tužilac mora obavijestiti oštećenog i podnosioca prijave.
Iste odredbe za Republiku Srpsku, uključujući rok od osam dana za pritužbu glavnom okružnom tužiocu.
Ovdje se šalje anonimna dojava o krivičnom djelu i tu piše šta policija s njom radi. Za pokretanje vlastitog predmeta ovo nije dovoljno.
Policijski savjeti o phishingu i lažnim skočnim prozorima, s pravilom da se adresa upisuje ručno umjesto klika na link.
Pravila platforme za sigurnu kupoprodaju: šta ostaje unutar poruka oglasnika i šta se nikad ne šalje kupcu ni prodavcu.
Zvanično upozorenje o porukama o navodno neuspjeloj dostavi, s kanalima na kojima se stvarno provjerava status pošiljke.
Znakovi po kojima operater savjetuje da se poruka ostavi, i spisak kanala kojima ta firma zaista komunicira s korisnicima.
