Slab Wi-Fi signal u sobi - zidovi, frekvencije, smetnje i šta zaista pomaže

Znam Ja ToJasne informacije na jednom mjestu

Učitavanje…

Slab Wi-Fi signal u sobi - zidovi, frekvencije, smetnje i šta zaista pomaže | Znam Ja To

Šta stvarno oduzima signal

Građevinski materijali se prema radio signalu ponašaju vrlo različito, i razlika ne ide po debljini nego po tome koliko materijal provodi elektricitet i kako se ta provodnost mijenja s frekvencijom. Iz te dvije osobine izlazi red koji vrijedi u svakom stanu.

Metal je krajnji slučaj. On signal ne prigušuje nego ga odbija, pa ono što je iza metalne ploče praktično ne dobija ništa. Otud smetaju metalni ormar, veliki frižider, kotao, metalne police i vrata lifta. Ogledalo spada u istu grupu jer nosi metalizirani sloj, a s njim i staklo s metalnom prevlakom.

Odmah iza metala je voda. Vlaga naglo podiže provodnost materijala, pa vlažan zid, akvarijum ili cijevi podnog grijanja oduzimaju osjetno više od suhe pregrade. U istu logiku spadaju i ljudi. Mjerenja u hodnicima pokazuju da je primljena snaga slabija danju, dok kroz njih prolaze ljudi, nego noću kad su prazni. Wi-Fi koji radi dok ste sami, a zapinje kad je cijela porodica u dnevnom boravku, zbog toga nije kvar.

Armirani beton spaja oba mehanizma: gustu mineralnu masu i metalnu mrežu u njoj. Puna cigla i kamen prigušuju manje od betona, a gips, drvo i obično staklo najmanje. Međuspratna ploča je gotovo uvijek najdeblja prepreka u kući, često s armaturom i instalacijama unutra, pa soba tačno iznad rutera zna biti gora od sobe tri zida dalje na istom spratu.

Koliko tačno oduzima baš vaš zid ne može se pročitati ni iz jednog spiska materijala. Isti materijal daje različit rezultat zavisno od debljine, vlage, armature i ugla pod kojim signal ulazi: kroz zid pod oštrim uglom put kroz materijal je duži nego kroz isti taj zid pod pravim uglom. Zato se pokrivenost mjeri, a ne procjenjuje.

Prije nego išta pomjerite, prođite putanju od rutera do problematične sobe i pogledajte šta je fizički između. Tabela ispod govori šta se s kojom preprekom u praksi radi.

Prepreka	Zašto smeta	Šta se radi
Metalni ormar, frižider, kotao, metalne police	Metal odbija signal umjesto da ga propusti	Ruter ispred metalne površine, nikako iza nje ni na njoj
Ogledalo i staklo s metalnom prevlakom	Metalizirani sloj se ponaša kao metalna ploča	Ne ostavljati ogledalo na putu prema sobama koje pokrivate
Armirani beton, nosivi zid, međuspratna ploča	Gusta masa plus metalna mreža u njoj	Tražiti putanju kroz vrata i lakše pregrade umjesto kroz ploču
Vlažan zid, akvarijum, podno grijanje	Vlaga podiže apsorpciju signala	Zaobići prepreku, jer se kroz nju ne probija pojačavanjem
Puna cigla i kamen	Gušći od gipsa i drveta, propusniji od betona	Ovdje razliku prave položaj rutera i izbor opsega
Gips, drvo, obično staklo	Prigušuju najmanje od svega nabrojanog	Ako signal pada i ovdje, uzrok je negdje drugdje

Dva opsega u istom ruteru i zašto brži ne stiže dalje

Skoro svaki ruter danas emituje u dva opsega, oko 2,4 GHz i oko 5 GHz. To su dva različita kompromisa između dometa i brzine. Razlika između njih objašnjava zašto telefon pored rutera leti, a u sobi stane.

Viša frekvencija gubi više na dva načina. I u praznom prostoru slabljenje raste s frekvencijom. Kroz materijal je razlika izraženija, jer provodnost građevinskih materijala raste s frekvencijom, a s njom i prigušenje. Isti zid na 5 GHz oduzme više nego na 2,4 GHz.

Praktično to izgleda ovako. Pored rutera i u prostoriji bez teške prepreke opseg od 5 GHz nosi znatno više. Iza dva betonska zida zna se desiti da 2,4 GHz još nekako radi, a da 5 GHz uopšte ne stiže. Telefon koji leti u dnevnom boravku i staje u spavaćoj često nije promijenio ništa osim opsega.

Opseg od 2,4 GHz ima svoju cijenu, i ta cijena je gužva. Po Pravilu 81/2017 Regulatorne agencije za komunikacije, bežične lokalne mreže u BiH koriste opseg 2400-2483,5 MHz, dakle nešto više od 80 MHz ukupno. Za 5 GHz su predviđeni opsezi 5150-5350 MHz i 5470-5725 MHz, zajedno preko 450 MHz. U zgradi s dvadesetak stanova to je razlika između mreža koje se gotovo sigurno preklapaju i mreža koje imaju gdje stati.

Isto pravilo određuje i najveću dozvoljenu snagu zračenja: 100 mW u opsegu od 2,4 GHz, 200 mW u opsegu 5150-5350 MHz koji je predviđen za zatvorene prostore, i 1 W u opsegu 5470-5725 MHz. Granica vrijedi za svaku opremu koja se ovdje smije koristiti bez pojedinačne dozvole, pa jači ruter ne postoji u smislu u kojem se ta riječ obično koristi. Razlika među ruterima je u antenama, standardu i načinu na koji dijele vrijeme između uređaja. Usput, ti brojevi ruše i najčešću zabludu o dometu: propis za 5 GHz dozvoljava veću snagu nego za 2,4 GHz, a signal na 5 GHz ipak stiže bliže. Kraći domet dolazi od same fizike signala, ne od slabijeg odašiljanja.

Na kojem ste opsegu, vidi se po imenu mreže. Neki ruteri emituju dva imena, gdje drugo obično nosi oznaku 5G. Drugi oba opsega drže pod jednim imenom i sami odlučuju gdje će uređaj spojiti. U tom drugom slučaju uređaj se zna zalijepiti za opseg koji mu u tom trenutku ne odgovara i ostati na njemu i kad odete u drugu sobu. Zato prije mjerenja vrijedi privremeno razdvojiti opsege u dva imena: tek tada znate šta ste izmjerili.

Obilazak stana s jednim uređajem

Karta pokrivenosti je jedini podatak po kojem se bilo šta bira. Bez nje se kupuje naslijepo, a najskuplja greška u kućnoj mreži je oprema koja rješava problem koji niste imali.

Alat je RAK NetTest, besplatna aplikacija Regulatorne agencije za komunikacije. Pored pinga, preuzimanja i slanja mjeri preko 150 parametara, a verzija za mobilni uređaj mjeri i mobilne i WLAN mreže sa svim predviđenim parametrima. Za obilazak stana je bitno upravo to što mjeri onu bežičnu vezu na kojoj u tom trenutku stojite, a ne liniju do zgrade.

Jedno mjerenje prenese i do 250 MB

RAK navodi da količina prenesenih podataka po jednom mjerenju može ići do 250 MB i da svako ponovljeno mjerenje prenosi sličnu količinu. Obilazak od pet tačaka zato lako pređe gigabajt. Ako mjerite preko mobilnog paketa ili na priključku s ograničenim prometom, računajte na to prije nego krenete.

Obilazak ima smisla samo ako je svaki put isti. Isti uređaj, ista aplikacija, isti opseg, isto doba dana i uređaj u ruci na visini na kojoj ga stvarno koristite, a ne na podu. Sve ostalo je nagađanje s brojevima.

Prva tačka je pored rutera, u istoj prostoriji, na metar do dva. To je gornja granica onoga što kućna mreža uopšte može dati i mjerilo za sve ostalo.
Druga tačka je iza prvog zida, u susjednoj prostoriji.
Treća tačka je soba zbog koje ste i krenuli u ovo.
Ako je kuća na sprat, dodajte tačku tačno iznad ili ispod rutera, jer međuspratna ploča obično oduzme najviše.
U problematičnoj sobi izmjerite na dva mjesta, recimo kod vrata i kod prozora. Razlika unutar iste sobe zna biti veća od razlike između soba i odmah pokaže gdje stoji prepreka.
Za svaku tačku zapišite prostoriju, ime mreže i opseg, vrijeme mjerenja i rezultat. Bez zapisa se poslije prve promjene više ne zna kako je bilo prije nje.

Čitanje je jednostavno. Ako je pored rutera rezultat blizu onoga što ste ugovorili, a u sobi znatno niži, problem je pokrivenost i rješava se u stanu. Ako je i pored rutera rezultat nizak, pokrivenost nije uzrok. Tada se problem traži ispred rutera, na vezi do zgrade ili na opremi operatera, i tekst o razmještaju vam neće pomoći.

Jedno ograničenje treba znati unaprijed. Ova mjerenja su vaša karta stana, ne dokaz prema operateru. Agencija izričito navodi da se rezultati ne mogu koristiti za prigovor na trenutno stanje kvaliteta usluge, koje može biti posljedica opterećenja kućne mreže i sličnih okolnosti. Mjerenje koje vrijedi kao dokaz radi se računarom spojenim kablom, s isključenom bežičnom vezom i ostalim uređajima, po rasporedu koji je propisan, a to je tema teksta o testiranju brzine i dokazivanju prema operateru.

Često postavljena pitanja

Zašto je Wi-Fi dobar u kuhinji a loš u spavaćoj?

Zato što se između te dvije tačke ne mijenja samo udaljenost nego i ono kroz šta signal prolazi. Nosivi zid od armiranog betona, metalni ormar, ogledalo ili međuspratna ploča oduzmu više od nekoliko metara zraka. Koliko tačno oduzme baš vaš zid, ne može se pogoditi iz tabele materijala; izmjeri se u obje prostorije istim uređajem.

Da li da koristim 2.4 ili 5 GHz?

Oba, ali ne na istom mjestu. Opseg od 5 GHz nosi više blizu rutera i u prostorijama bez teške prepreke na putu. Opseg od 2,4 GHz lakše prolazi kroz zidove, pa je bolji izbor za udaljene sobe, ali je uzak i dijelite ga sa susjednim mrežama i s kućanskim uređajima. Ako ruter emituje jedno ime za oba opsega, razdvojite ih privremeno u dva imena da uopšte vidite razliku.

Da li mi treba mesh ili repeater?

To se ne odlučuje prije mjerenja. Prvo napravite kartu signala po sobama, jer se izbor pravi po tome gdje signal pada i zbog čega. Repeater i mesh ne rješavaju isti problem i ne ponašaju se isto u istom stanu, pa je poređenje po tome šta koje rješenje stvarno daje odvojena tema.

Da li jači paket rješava problem signala?

Ne. Paket određuje brzinu koja stiže do rutera. Ako signal do sobe ne stiže, veći broj u ugovoru se u toj sobi neće vidjeti. Provjera traje minutu: izmjerite pored rutera. Ako je tu rezultat blizu ugovorenog, paket radi svoje i problem je iza rutera.

Da li aluminijska folija iza rutera pomaže?

Metalna površina odbija signal, pa folija stvarno mijenja raspored zračenja, ali u smjeru koji ne kontrolišete: koliko dobijete s jedne strane, toliko izgubite s druge. Isto vrijedi za ruter naslonjen na metalni ormar ili postavljen ispred ogledala. Umjesto improvizacije, pomjerite ruter i ponovite isto mjerenje na istoj tački.

Koliko uređaja može jedan ruter opsluživati?

Broj spojenih uređaja sam po sebi ne govori mnogo, jer većina njih većinu vremena ne prenosi ništa. Bitno je koliko ih istovremeno traži propusnost. To se provjerava mjerenjem: izmjerite dok su ostali uređaji ugašeni, pa ponovo dok kućanstvo radi normalno. Ako razlika postoji, uzrok je opterećenje kućne mreže, a ne domet signala.

Vrijedi li mjerenje preko Wi-Fija kao dokaz operateru?

Ne. Regulatorna agencija za komunikacije izričito navodi da se rezultati mjerenja ne mogu koristiti za prigovor na trenutno stanje kvaliteta usluge, koje može biti posljedica opterećenja kućne mreže i sličnih okolnosti. Mjerenje koje vrijedi kao dokaz radi se računarom spojenim kablom na ruter, s isključenom bežičnom vezom i ostalim uređajima, i ponavlja se prema propisanom rasporedu.

Wi-Fi je dobar pored rutera, a loš u sobi - kako riješiti slab signal po stanu ili kući

Nije daljina, nego šta je između

Šta stvarno oduzima signal

Dva opsega u istom ruteru i zašto brži ne stiže dalje

Susjedi, mikrovalna i izbor kanala

Obilazak stana s jednim uređajem

Potezi koji ne koštaju ništa

Kada besplatni potezi više nemaju šta dati

Korisni izvori

Dalje čitanje

Često postavljena pitanja