Ko nasljeđuje ako nema testamenta

Prvi i drugi nasljedni red za djecu, bračnog partnera i roditelje

U prvom redu nasljeđuju bračni drug i djeca, na jednake dijelove: partner i jedno dijete dijele pola-pola, partner i troje djece dobijaju po četvrtinu. Pravilo je isto u FBiH (član 10), RS (član 9) i Brčkom (član 10).

Bračni partner nikad ne nasljeđuje sam u prvom redu. Federalni zakon to izričito kaže u članu 10. stav 3, a u RS i Brčkom isto proizlazi iz strukture redova: kad potomaka nema, partner prelazi u drugi red i tamo dijeli s roditeljima ostavioca. U drugom redu partner nasljeđuje polovinu, a roditelji po četvrtinu (FBiH član 12, RS član 11, Brčko član 12). Četvrtinu roditelja koji je umro prije ostavioca nasljeđuju njegovi potomci, dakle braća i sestre ostavioca. Ako su oba roditelja umrla i nisu ostavila nijednog potomka, partner nasljeđuje cijelu ostavinu; zakon RS to izričito propisuje u članu 14. Kad pak partnera nema, roditelji dijele sve na jednake dijelove.

Polubraća i polusestre pri tome nisu izjednačeni s rođenom braćom. Brat samo po ocu učestvuje samo u očevoj polovini, sestra samo po majci samo u majčinoj, a rođena braća i sestre učestvuju u obje (FBiH član 13. stav 3, RS član 12. stav 3, Brčko član 13).

Prije računanja nasljednih dijelova treba utvrditi sastav ostavine, što se u praksi najčešće preskoči. Ako je imovina sticana u braku, prvo se izdvaja bračna stečevina. Polovina koja pripada nadživjelom supružniku njegova je vlastita imovina izvan nasljedstva i o njoj se u ostavinskom postupku ne odlučuje. Supružnik zato u tipičnom slučaju drži svoju polovinu stečevine plus nasljedni dio na ostatku, osjetno više od samog nasljednog dijela.

Nasljedno pravo vanbračnog partnera u entitetima

U Federaciji BiH vanbračni partner je zakonski nasljednik izjednačen s bračnim (član 9. Zakona o nasljeđivanju FBiH). Vanbračnom zajednicom se smatra zajednica žene i muškarca koji nisu u braku ni u drugoj vanbračnoj zajednici, koja je trajala najmanje tri godine, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete (član 3. Porodičnog zakona FBiH), i koja je trajala do smrti ostavioca. U Brčko distriktu vrijedi isto: član 9. distriktskog zakona o nasljeđivanju, uz definiciju iz člana 5. Porodičnog zakona Brčko distrikta.

U Republici Srpskoj vanbračni partner nije zakonski nasljednik jer ga član 8. Zakona o nasljeđivanju RS ne navodi među licima koja nasljeđuju po zakonu. Novi Porodični zakon RS iz 2023. izjednačio je vanbračnu zajednicu s brakom u pravima koja taj zakon uređuje, ali nasljeđivanje nije među njima. Preživjelom vanbračnom partneru u RS ostaje da dokazuje svoj udio u imovini stečenoj u zajednici, po osnovu vlastitog vlasništva, izvan nasljeđivanja; za nasljeđivanje mu treba testament.

Gubitak nasljednog prava bračnog partnera

Razvod i poništaj braka prije smrti gase nasljedno pravo. Partner može ostati bez nasljedstva i kad je brak formalno trajao do smrti: ako je ostavilac bio podnio tužbu za razvod, a poslije njegove smrti se utvrdi da je bila osnovana; ako brak poslije smrti bude poništen ili oglašen nepostojećim iz razloga za koje je nadživjeli partner znao pri sklapanju; te ako je zajednica života trajno prestala njegovom krivicom ili sporazumno (FBiH član 25, RS član 24, Brčko član 26). Vanbračni partner u FBiH i Brčkom gubi pravo čim je zajednica trajno prestala prije smrti, bez ispitivanja krivice.

Utvrđivanje ostavine prije računanja nasljednih dijelova

Računanje nasljednih dijelova počinje utvrđivanjem sastava ostavine, prije računanja razlomaka. Stan kupljen u braku nije cijeli predmet nasljeđivanja, jer je polovina stečevina nadživjelog supružnika. Uz imovinu idu i dugovi. Tek ono što poslije tih pitanja ostane kao imovina ostavioca dijeli se po nasljednim redovima.

U primjeru ostavilac ostavlja supružnika i dvoje djece, a jedina imovina je stan kupljen u braku. Polovina stana pripada supružniku kao stečevina. Ostavina je druga polovina i dijeli se na tri jednaka dijela, po šestinu stana svakome. Supružnik na kraju drži dvije trećine stana, ali naslijedio je samo šestinu.

Pravo predstavljanja, usvojenje i porodične grane koje se često zaborave

Pravo predstavljanja znači da dio nasljednika koji je umro prije ostavioca prelazi na njegove potomke. Dio ranije umrlog djeteta nasljeđuju njegova djeca na jednake dijelove; ako ni nekog od njih nema, njegov dio dijele njegova djeca, i tako dokle god ostaviočevih potomaka ima (FBiH član 11, RS član 10, Brčko član 11). Isti mehanizam radi u drugom redu, gdje umjesto umrlog roditelja nasljeđuju njegovi potomci, i u trećem, kod potomaka djedova i nana.

Unuci se ne preskaču zbog toga što im roditelj nije živ, a grana porodice s kojom se niko ne čuje pravno i dalje postoji.

Usvojenje se u nasljeđivanju ne tretira uvijek isto, pa se prvo gleda koja je vrsta usvojenja upisana. Potpuno usvojenje izjednačava usvojenika s krvnim djetetom: nasljeđuje usvojioce i njihove srodnike, a nasljedna prava prema biološkoj porodici prestaju (član 4. u sva tri zakona). Kod nepotpunog usvojenja usvojenik i njegovi potomci nasljeđuju usvojioca kao njegova djeca, osim ako su ta prava pri usvojenju ograničena ili isključena; usvojiočeve srodnike ne nasljeđuju, a prava prema vlastitoj krvnoj porodici zadržavaju (FBiH član 22, RS član 21, Brčko član 23).

Djeca iz ranijih brakova i veza nasljeđuju prema istim pravilima jer član 4. sva tri zakona izjednačava vanbračno srodstvo s bračnim. Dijete ostavioca je nasljednik prvog reda bez obzira na to iz kojeg odnosa dolazi, s kim je živjelo i koliko se viđalo s ostaviocem.

• prije rasprave pribaviti izvode iz matičnih knjiga za sve porodične grane, uključujući djecu iz ranijih veza
• za usvojenike provjeriti dokumente o vrsti usvojenja
• sporna pitanja tražiti da uđu u zapisnik, posebno kad je porodica u sukobu

Naknadno pronađeni nasljednici i imovina bez nasljednika

Ostavinski postupak vodi se na osnovu podataka iz smrtovnice, koju čine navodi porodice i matične evidencije. Prešućivanje djeteta iz ranije veze, usvojenja ili potomaka umrlog srodnika odgađa rješavanje njihovih prava. Naknadno otkriveni nasljednik može tražiti svoje pravo i poslije pravosnažnog rješenja, što može zahtijevati preispitivanje upisa, prodaja i podjela obavljenih u međuvremenu.

Zato je bolje navesti i osobu za čije pravo niste sigurni; o pravu odlučuje sud ili notar, bez porodičnog odabira nasljednika. Ko ne želi naslijediti, može dati izjavu za odricanje od nasljedstva u postupku. A kad nasljednika ima više i dogovora nema, ostavinska rasprava s više nasljednika ima svoja pravila; telefonski dogovori i porodične poruke ih ne zamjenjuju.

I tvrdnja porodice da nema nasljednika mora se provjeriti. Redovi se provjeravaju do kraja: potomci, bračni partner, roditelji i njihovi potomci, djedovi i nane, pa dalji preci. Tek kad se krug stvarno iscrpi, ostavina postaje ošasna imovina i prelazi u javne ruke. Kome pripada takva imovina zavisi od entiteta, odnosno Distrikta, prema tabeli ispod.

Kod nasljeđivanja starijih osoba koje su živjele same i u porodicama raseljenim tokom rata, prije rasprave treba prikupiti stare matične izvode, podatke o braći i sestrama i potomcima umrlih srodnika, pa i adrese u inostranstvu. Grana koja živi na drugom kontinentu računa se jednako kao ona u susjednom ulazu.

Pravni osnov za imovinu i naknadu porodične njege

Sama tvrdnja da nekome pripada više zato što je svakodnevno brinuo o ostaviocu ne daje veći nasljedni dio. Nasljedni red ne zavisi od učestalosti posjeta. Ko je njegu pružao na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, stiče imovinu po ugovoru, mimo ostavine, bez nasljeđivanja. Ko je ulagao svoj novac u tuđu nekretninu, može imati potraživanje koje se dokazuje računima i svjedocima. Bez takvog osnova ostaje se na zakonskim redovima.

Sva tri zakona dopuštaju povećanje nasljednog dijela u slučaju oskudice. Kad djeca, bračni partner ili roditelji koji nemaju nužnih sredstava za život nasljeđuju s drugima, sud im na zahtjev može dodijeliti i dio tuđeg dijela, a kod ostavine male vrijednosti i cijelu (FBiH čl. 24, 26. i 27, RS čl. 23, 25. i 26; Brčko ima ista pravila). Povećanje se ne dodjeljuje kao nagrada za brigu.

Ko godinama brine o roditelju ili srodniku, pitanje imovine treba urediti za života, ugovorom, poklonom ili testamentom. Testament pritom ne može zaobići nužne nasljednike. Poslije smrti je kasno za takvo uređenje; ostali nasljednici nisu dužni priznati ničije zasluge.

Primjeri podjele ostavine

Razlomci iz zakona najlakše se vide na tipičnim situacijama. Svi primjeri pretpostavljaju da testamenta nema, da se niko nije odrekao nasljedstva i da je bračna stečevina razdvojena od ostavine tamo gdje je to bitno.

Tabela vrijedi jednako u sva tri pravna područja, uz jedan izuzetak koji mijenja prvi red: u FBiH i Brčkom vanbračni partner koji ispunjava uslove staje na mjesto bračnog u svim ovim primjerima. U Republici Srpskoj ne staje ni u jedan.

Korisni linkovi

Kad treba provjeriti konkretan član, najpouzdanije je otvoriti sam zakon. Ovdje su tekstovi propisa za sva tri pravna područja, uz porodični zakon iz kojeg dolazi definicija vanbračne zajednice.

Sastav ostavine, redovi i entitetske razlike

Uvijek prvo provjerite sastav ostavine i izdvojite bračnu stečevinu ili tuđe pravo. Zatim utvrdite nasljednike prvog reda, jer djeca i bračni partner dijele na jednake dijelove i isključuju sve ostale. Bez potomaka partner uzima polovinu uz roditelje, a umjesto svakog ranije umrlog nasljednika računa se njegova grana.

Dvije entitetske razlike odnose se na vanbračnog partnera i imovinu bez nasljednika. Vanbračni partner nasljeđuje u FBiH i Brčkom, u Republici Srpskoj ne, a imovina bez nasljednika u FBiH pripada općini ili gradu, u RS entitetu, u Brčkom Distriktu. Sve ostalo, redove, razlomke i pravo predstavljanja, tri zakona uređuju gotovo istim riječima.