Šta u praksi znači pojam nužnih nasljednika
Pojam nužnih nasljednika služi da zaštiti određene bliske osobe od potpunog isključenja iz nasljedstva, čak i kada je ostavilac sastavio testament ili drugačije raspolagao imovinom. To ne znači da su njihove pozicije uvijek jednostavne, ali znači da testament nije apsolutno slobodan instrument.
U FBiH, RS i Brčko distriktu osnovna logika je vrlo slična: djeca i bračni partner čine jezgro nužnih nasljednika, dok druge osobe mogu doći u obzir samo pod posebnim zakonskim uslovima. Zato pitanje nužnog dijela nikada ne treba svoditi samo na to postoji li testament, nego i na to koga zakon posebno štiti.
Ko u pravilu može imati pravo na nužni dio
Prema važećim pravilima nasljednog prava, djeca ostavioca, usvojenici iz potpunog usvojenja i bračni partner čine osnovni krug nužnih nasljednika. Roditelji, braća, sestre i drugi srodnici ne ulaze automatski u isti položaj, nego samo kada su ispunjeni posebni zakonski uslovi.
- djeca ostavioca
- usvojenici iz potpunog usvojenja
- bračni partner
- drugi srodnici samo pod dodatnim uslovima koje zakon posebno postavlja
Nužni nasljednik nije svaka bliska osoba. Važno je i da je po zakonskom redu uopće pozvana na nasljeđe.
Koliki je nužni dio i zašto to nije isto za sve
Osnovna logika u FBiH, RS i Brčko distriktu je ista: nužni dio osnovnih nužnih nasljednika iznosi jednu polovinu njihovog zakonskog dijela, dok je za neke druge nužne nasljednike taj udio jedna trećina onoga što bi im pripalo po zakonskom redu.
Zato nužni dio ne treba razumjeti kao 'fiksnu polovinu cijele ostavine za svakoga', nego kao dio koji se računa u odnosu na zakonski položaj konkretne osobe.
Upozorenje
Najčešća greška je kada neko pročita da postoji nužni dio pa zaključi da svako dijete ili srodnik nužno dobija istu polovinu cijele imovine. To nije tačno.
Najjednostavnije je prvo izračunati zakonski dio, pa tek onda nužni dio. Ako, recimo, iza ostavioca ostanu bračni partner i dvoje djece, njihov zakonski dio bi okvirno bio po jedna trećina, a nužni dio osnovnih nužnih nasljednika bio bi polovina tog zakonskog dijela, dakle po jedna šestina. Upravo takvi brojevi pokazuju zašto nužni dio nije isto što i "polovina cijele ostavine".
Kako se nužni dio odnosi prema testamentu
Testament i dalje može vrlo snažno oblikovati nasljeđivanje, ali ne može bez ograničenja pregaziti prava nužnih nasljednika. Zakonski tekstovi izričito polaze od toga da ostavilac samo raspoloživim dijelom može slobodno raspolagati po svojoj volji.
To praktično znači da testament može biti valjan, ali da ipak ne proizvede sve posljedice koje je ostavilac zamislio ako zadire u nužni dio osoba koje zakon štiti.
Zašto ljudi često pogrešno tumače mogućnost isključenja nasljednika
- miješaju potpuno isključenje sa smanjenjem nečijeg dijela
- misle da je dovoljno samo navesti u testamentu da neko 'ne dobija ništa'
- ne razlikuju zakonske nasljednike od nužnih nasljednika
- zanemaruju da i isključenje nužnog nasljednika ima stroge zakonske granice i razloge
U praksi se zato ova tema najčešće otvara tek kada porodica prvi put pročita testament i shvati da formalno postoji dokument, ali nije sigurno da može proizvesti baš sve što u njemu piše.
Upozorenje
Kod ove teme najviše štete pravi prečica: "napisat ću u testamentu da dijete ne dobija ništa". Nužni nasljednik se ne isključuje slobodnom voljom bez zakonskog osnova, nego samo u granicama i iz razloga koje zakon posebno priznaje.
U kojim situacijama se ova tema najčešće pojavljuje
Tema nužnih nasljednika najčešće se otvori kada postoji testament koji jednom članu porodice daje znatno više nego drugima, kada ostavilac pokušava potpuno isključiti dijete ili bračnog partnera, ili kada je dio imovine ranije poklonjen pa se postavlja pitanje povrede nužnog dijela.
Brčko zakon u javno dostupnom tekstu dodatno pokazuje i logiku zaštite nužnog dijela kroz pravila o smanjenju testamentarnih raspolaganja i vraćanju poklona, što je dobar podsjetnik da se problem ne završava samo na jednoj rečenici iz testamenta.
Praktični porodični scenariji
Bračni partner i dvoje djece, a testament sve ostavlja jednom djetetu
Ovdje se gotovo sigurno otvara pitanje nužnog dijela bračnog partnera i drugog djeteta, jer testament ne djeluje u praznom prostoru.
Ostavilac želi potpuno isključiti dijete bez daljeg obrazloženja
Sama želja nije dovoljna da se automatski ukloni zaštićeni položaj nužnog nasljednika. Zakon poznaje samo usko određene razloge zbog kojih neko može izgubiti ili biti lišen zaštite, pa običan porodični sukob, razočaranje ili nečija subjektivna procjena "ko je zaslužio" sami po sebi nisu dovoljni.
Porodica vjeruje da raniji poklon rješava sve
Ni to nije uvijek kraj priče. Kod povrede nužnog dijela mogu postati važna i pravila o vraćanju poklona ili smanjenju raspolaganja.
Korisni linkovi
Ispod su zvanični i praktično relevantni izvori za provjeru zakonskog okvira, postupka i posebnih situacija prije nego što donesete zaključak ili poduzmete naredni korak.
- Zakon o nasljeđivanju u Federaciji BiH
Važeći federalni zakon o nasljeđivanju kao osnovni izvor za FBiH.
- Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske
Pregled važećeg zakona o nasljeđivanju Republike Srpske.
- Zakon o nasljeđivanju Brčko distrikta BiH
Službeni tekst zakona o nasljeđivanju Brčko distrikta BiH.
Sažetak
Nužni nasljednici su zakonska granica slobodi raspolaganja ostavinom. To ne znači da testament nema smisla, nego da ga treba posmatrati zajedno sa pravilima o nužnom dijelu.
Najčešća greška je pojednostavljenje: ili da testament može sve, ili da nužni dio znači isto za svakoga. Tačan odgovor uvijek zavisi od porodičnog odnosa, zakonskog reda i sastava ostavine.