Doživotno izdržavanje - suština ugovora, obaveze, rizici i kada ga izabrati

Prenos imovine uz obavezu doživotne brige

Često jedno od djece godinama vodi roditelja ljekaru, kupuje lijekove, plaća račune i svakodnevno pruža potrebnu pomoć, a ostali se jave za praznike. U jednom trenutku porodica odluči da se ta briga i sudbina kuće urede papirom. Za to služi ugovor o doživotnom izdržavanju.

Ugovor o doživotnom izdržavanju je teretan pravni posao. Davalac preuzima konkretne dužnosti prema primaocu i imovinu stiče samo pod ugovorenim uslovima. Time se razlikuje od poklona kojim se zahvalnost izražava bez obaveze primaoca poklona. Ko obaveze izdržavanja ne izvršava, može ostati i bez imovine.

Obaveze, forma ugovora i prenos vlasništva

Primalac izdržavanja je osoba o kojoj se brine, najčešće roditelj ili starija osoba bez bliske pomoći. Davalac izdržavanja preuzima brigu do kraja njegovog života. Ako ugovorom nije određeno drugačije, federalni i brčanski zakon pod izdržavanjem podrazumijevaju stanovanje i hranu u domaćinstvu davaoca ili na drugom ugovorenom mjestu, njegu u bolesti i sahranu poslije smrti; u RS sadržaj obaveze određuje sam ugovor.

„Brinuti se o ocu" je neodređena formulacija i najčešći uzrok spora. Ugovor treba navesti obroke, lijekove, preglede i pratnju do ljekara, održavanje domaćinstva, ko plaća troškove liječenja, gdje primalac živi, da li su ugovoreni i troškovi sahrane. Što je popis konkretniji, to je kasnije lakše dokazati i izvršavanje i neizvršavanje.

Ugovor mora jasno odrediti i trenutak promjene vlasnika. Pravna područja se u tome razlikuju, što predstavlja naročit rizik pri izboru uslova prenosa:

Pravno područje	Gdje je uređen	Forma	Kada imovina prelazi na davaoca
Federacija BiH	Zakon o nasljeđivanju u FBiH, čl. 146-154	kod notara (detalji ispod tabele)	odmah ili odgođeno do smrti primaoca, po izboru stranaka (čl. 146 st. 3)
Republika Srpska	Zakon o nasljeđivanju RS, čl. 139-145	notarski obrađena isprava (čl. 139)	predaja imovine po samom zakonu odgođena do smrti primaoca (čl. 139)
Brčko distrikt	Zakon o nasljeđivanju BD BiH, čl. 150-159	notarski obrađena isprava (čl. 151)	odmah ili odgođeno do smrti primaoca, po izboru stranaka (čl. 150 st. 3)

U RS i Brčko distriktu ugovor mora biti u formi notarski obrađene isprave; papir potpisan kod kuće ili samo ovjeren u općini je ništav, ma koliko se briga stvarno pružala. U Federaciji je istu odredbu (čl. 147 st. 1) Ustavni sud FBiH presudom U-22/16 iz 2019. stavio van snage, a zamjensko rješenje do danas nije doneseno. U praksi to malo mijenja: obaveza notara da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama i to naznači u ispravi ostala je na snazi, a ugovor koji sastavi advokat uz ovjeru potpisa dio sudova i zemljišnoknjižnih ureda ne prihvata. Notarska obrada je i u Federaciji izbor koji niko ne osporava.

Kad je predmet nekretnina, a prenos je odgođen do smrti, davalac godinama ispunjava obaveze prema imovini koja još nije njegova. Davalac se štiti tako što pravo iz ugovora zabilježi u zemljišnoj knjizi odmah po zaključenju (FBiH čl. 148, RS čl. 140, BD čl. 152), a u Federaciji i Brčko distriktu može se upisati i ugovorena zabrana otuđenja i opterećenja. Bez tog upisa primalac ostaje uknjiženi vlasnik: nekretninu može prodati ili staviti pod hipoteku, dok davalac ostaje bez kuće i mora tražiti zaštitu tužbom.

Neizvršavanje obaveza i osporavanje ugovora

Neprecizne obaveze stvaraju sporove. Ugovor koji kaže „brinuti se o roditelju" bez detalja ostavlja prostor za tumačenje: davalac tvrdi da se brine, primalac da je zanemaren, a sud onda godinama utvrđuje šta je ugovorena briga uopće značila.

Odnosi se mogu promijeniti nakon potpisivanja ugovora u dobrim odnosima. Nekoliko godina kasnije davalac se preseli, dolasci se prorijede, primalac ostane bez podrške. Raskid preko suda je moguć, ali traži dokaze i vrijeme, a primalac je u međuvremenu star i često bez snage za postupak.

Braća i sestre koji nisu obuhvaćeni ugovorom često ga doživljavaju kao nepravdu i osporavaju ga nakon smrti primaoca. Sud tada provjerava da li je izdržavanje stvarno postojalo. Najgore prolaze ugovori potpisani neposredno pred smrt, bez perioda stvarne brige: takav ugovor ne pada automatski, ali ako sud zaključi da je bio samo formalni put da se imovina izvuče iz ostavine, može ga proglasiti ništavim.

Njegovatelji, domovi i medicinsko osoblje

U Republici Srpskoj (čl. 144) i Brčko distriktu (čl. 159) ugovor je ništav ako je davalac izdržavanja fizičko ili pravno lice koje se o primaocu stara u okviru svog zanimanja ili djelatnosti, poput medicinskog osoblja, njegovateljice, doma ili agencije za njegu, osim ako je za ugovor prethodno pribavljena saglasnost organa starateljstva. Federalni zakon takvu izričitu zabranu nema.

Ako davalac umre prije primaoca, obaveze prelaze na bračnog druga i potomke davaoca koji su pozvani na nasljedstvo, ali samo ako pristanu; niko ih ne može natjerati da preuzmu tuđu brigu. Ako ne pristanu, ugovor se raskida, a naknadu za ranije pruženo izdržavanje ne mogu tražiti. Ako obaveze objektivno nisu u stanju preuzeti, mogu od primaoca tražiti naknadu koju sud odmjerava po slobodnoj ocjeni (FBiH čl. 154, RS čl. 145, BD čl. 158). Ko na ova pravila ne misli pri potpisivanju, spor dobije baš u trenutku kad je primaocu sigurnost najpotrebnija.

Ugovor može emocionalno opteretiti obje strane. Dijete koje se brine može osjećati da je kuću „kupilo", a roditelj da je sebe „prodao". Nijedan član zakona ne rješava taj odnos, jer nije riječ o pravnom problemu. Zato o ugovoru treba otvoreno razgovarati u porodici prije potpisa.

Često postavljena pitanja

Da li se ugovor o doživotnom izdržavanju može raskinuti?

Može. Sporazumno u svakom trenutku, i nakon što je izvršavanje počelo. Preko suda raskid može tražiti svaka strana ako zajednički život postane nepodnošljiv ili ako druga strana ne izvršava obaveze, a kod bitno promijenjenih okolnosti sud može odnose iznova urediti ili pravo primaoca pretvoriti u doživotnu novčanu rentu. Šta se pri raskidu vraća i plaća, rješava se po općim pravilima imovinskog prava.

Da li ostala djeca mogu osporavati ovaj ugovor?

Mogu pokušati, najčešće nakon smrti primaoca izdržavanja, tvrdnjom da izdržavanja stvarno nije bilo ili da je ugovor sklopljen samo da ih zaobiđe. Sud tada gleda dokaze o stvarnoj brizi. Ali valjan i izvršavan ugovor ne mogu oboriti pozivanjem na nužni dio, jer imovina iz ugovora ne ulazi u ostavinu.

Šta ako se davalac izdržavanja preseli, razboli ili umre prije primaoca izdržavanja?

Preseljenje ili bolest sami po sebi ne gase obavezu; davalac izdržavanja mora brigu organizovati drugačije ili tražiti izmjenu ugovora. Ako davalac umre prije primaoca, obaveze prelaze na njegovog bračnog druga i potomke pozvane na nasljedstvo samo ako oni pristanu. Ako ne pristanu, ugovor se raskida. Zato se ovi scenariji rješavaju u samom ugovoru, prije potpisa.

Da li je „doživotno" i „dosmrtno" isto?

Nije, ali u BiH to nisu dva ugovora. Naši zakoni poznaju samo ugovor o doživotnom izdržavanju; „dosmrtno uzdržavanje" je hrvatski institut kod kojeg imovina prelazi odmah po potpisu. Kod nas se isto pitanje rješava unutar jednog ugovora: u FBiH i Brčko distriktu prenos može biti odmah ili odgođen do smrti, u RS je po zakonu odgođen do smrti primaoca izdržavanja.

Da li davalac izdržavanja odgovara za dugove primaoca izdržavanja?

Nakon smrti primaoca ne odgovara, osim ako je u ugovoru pristao da određenim povjeriocima odgovara za već postojeće dugove. Dok je primalac živ i imovina još glasi na njega, njegovi povjerioci se iz nje mogu naplaćivati kao i iz ostatka njegove imovine.

Može li davalac izdržavanja biti njegovateljica, dom ili medicinsko osoblje?

U Republici Srpskoj i Brčko distriktu takav ugovor je ništav ako prije zaključenja nije pribavljena saglasnost organa starateljstva. Federalni zakon izričite zabrane nema, ali je ugovor s osobom koja se primaocem bavi profesionalno i tamo posebno izložen osporavanju.

Ugovor o doživotnom izdržavanju - kako funkcioniše i kada je bolji izbor od poklona

Prenos imovine uz obavezu doživotne brige

Obaveze, forma ugovora i prenos vlasništva

Prednosti u odnosu na poklon

Neizvršavanje obaveza i osporavanje ugovora

Razlike domaćeg i regionalnih ugovora o izdržavanju

Priprema i provjere prije potpisa

Često postavljena pitanja