Javno parking mjesto ne može se privatno rezervisati
U svakom kvartu u BiH postoji neko ko "čuva" parking mjesto: gajba, stolica, kanta, kamen, čak i lanac s katancem. Poruka je jasna: "ovo je moje mjesto". Ako je riječ o javnoj površini, takvo pravo ne postoji. Javna površina je javna; niko ne stiče pravo na parking mjesto zato što ga koristi godinama.
U većini gradova u BiH parkinga nema dovoljno. Zgrade građene u socijalističkom periodu planirane su za mnogo manji broj automobila po domaćinstvu. Danas dva auta po stanu nisu rijetkost, a broj mjesta nije porastao. Zbog toga pravno jednostavna stvar - javno mjesto nije ničije privatno - u svakodnevnom životu rijetko prolazi mirno.
Javno, privatno, zajedničko - tri različite situacije
Javna površina (ulica, trotoar, javni parking)
Niko nema ekskluzivno pravo. "Rezervisanje" gajbom, stolicom ili kantom je neovlašteno zauzimanje javne površine. Komunalni redar ili komunalna inspekcija mogu naložiti uklanjanje. U praksi, reakcija varira od općine do općine. Neke službe reaguju brzo, druge sporo ili tek nakon ponovljene prijave.
Privatna parcela (dvorište, prilaz kući)
Vlasnik parcele određuje ko parkira na njegovom zemljištu. Komšija koji parkira na vašem dvorištu bez dozvole zauzima vašu privatnu imovinu. Razgovor, pa pisana opomena, pa - ako ne reaguje - policija ili pravnik.
Zajednički parking u zgradi
Parking ispred zgrade koji pripada svim stanarima: niko nema ekskluzivno mjesto osim ako je vlasnički definisano (etažno vlasništvo nad garažnim mjestom). Stanar koji "rezerviše" jedno mjesto za sebe prisvaja zajednički prostor. dogovor stanara o raspodjeli ili rotaciji. Ako dogovor ne funkcioniše - upravnik ili kućni savjet.
Garažno mjesto u vlasništvu
Ako je garažno ili parking mjesto kupljeno i uknjiženo kao vaše vlasništvo - imate puno pravo na njega. Komšija koji parkira na vašem kupljenom mjestu zauzima vašu imovinu. Razgovor, pa pisana opomena, pa pravnik. Dokument: izvod iz vlasništva.
Poseban slučaj: parking iza zgrade koji je "oduvijek bio za stanare". Ovo ne znači da je privatni. Ako je zemljište na kojem je parking javno vlasništvo (općina, grad), svi građani imaju pravo parkirati - ne samo stanari te zgrade. Stanari koji postave lance, rampe ili barijere na javnom parkingu zauzimaju javnu površinu. Komunalna inspekcija može naložiti uklanjanje.
Drugi slučaj je dvorište zgrade koje je zajedničko vlasništvo stanara. To jeste prostor stanara i oni mogu dogovoriti pravila korištenja (ko parkira gdje, koliko mjesta po stanu). Ali ni unutar zajedničkog dvorišta nijedan stanar nema ekskluzivno pravo na jedno mjesto - osim ako je to definisano etažnim elaboratom ili odlukom skupa stanara.
Treći slučaj: privatni prilaz kući. Ako je prilaz na vašoj parceli, imate puno pravo odlučivati ko parkira. Komšija koji blokira vaš privatni prilaz zauzima vašu imovinu. Razgovor, pa pisana opomena, pa policija (ako blokira pristup).
Gajbe, stolice i kamenje na javnom parkingu
Zašto ljudi "čuvaju" parking: jer javnog parkinga nema dovoljno, jer su navikli da je "njihovo" mjesto, jer im je auto skup i žele ga blizu, ili jer "svi to rade". Nijedan od ovih razloga ne daje pravo na javnu površinu.
Ne uklanjajte tuđe predmete samovoljno ako postoji rizik od konfrontacije. Bolji put je prijava komunalnom redaru, komunalnoj inspekciji ili drugoj lokalnoj službi: adresa, fotografija, opis predmeta i vrijeme kada se mjesto blokira. U nekim gradovima i općinama prijave se mogu slati i preko online formulara, Viber brojeva ili lokalnih e-servisa, ali to zavisi od mjesta.
Blokiranje auta: ako vam neko blokira auto (parkira iza vas tako da ne možete izaći), to je osnova za poziv policiji jer vam onemogućava korištenje vaše imovine (auta). Ne blokirajte tuđi auto kao odmazdu - to vas stavlja u isti položaj.
Komunalni redar često sporo reaguje jer je problem masovan. U nekim kvartovima, svako drugo parking mjesto je "rezervisano" gajbom. Ukloniti jednu znači da vlasnik gajbe dolazi sutra s novom. Sistemsko rješenje: označavanje i naplatni parking (što mnogi stanari ne žele), ili redarstvo koje redovno uklanja (što zahtijeva kapacitete koje općine nemaju). U praksi, problem ostaje neriješen u većini kvartova.
Šta NE raditi: ne uklanjati gajbe agresivno (možete provocirati fizički sukob), ne blokirati tuđi auto kao odmazdu, ne ostavljati prijetnju na vjetrobranskom staklu, ne oštećivati vozilo komšije koji je zauzeo "vaše" (javno) mjesto. Sve ovo eskalira problem i potencijalno vas stavlja u pravni problem (samovlast, oštećenje imovine, prijetnja).
Šta uraditi: prijaviti komunalnom redaru (pisano, s fotografijom i adresom). Ako ne reaguje - ponoviti. Ako je problem hroničan - razgovarati s drugim stanarima o organizovanom pristupu (zahtjev općini za regulisanje parkinga, postavljanje tabli, formalizacija parkiranja). To je sporiji put, ali je sigurniji i zakonit.
Blokiranje auta - šta kad ne možete izaći
Ako vam neko blokira auto (parkira iza vas tako da ne možete izaći), to je ometanje korištenja vaše imovine. Koraci: pokušati naći vlasnika (pitati komšije, provjeriti ima li broj telefona na vjetrobranskom staklu). Ako vlasnik nije dostupan i morate hitno izaći - policija. Policija može naložiti uklanjanje vozila ili pozvati pauk službu.
Šta NE raditi: ne pomjerati tuđi auto silom (možete ga oštetiti i biti odgovorni), ne blokirati ga zauzvrat, ne ostavljati ljute poruke. Poziv policiji je jedini zakoniti korak kad ne možete pronaći vlasnika i morate hitno izaći.
Prevencija: ako znate da je parking problematičan, dogovorite s komšijama razmjenu brojeva telefona. "Ako me blokiraš, nazovi me na X da pomjerim auto" je jednostavan dogovor koji sprječava većinu svakodnevnih blokada.
Praktični savjeti za svakodnevno parkiranje
- Razmijenite brojeve telefona s komšijama koji parkiraju blizu vas - "nazovi me kad trebaš da pomjerim" rješava 90% blokada.
- Ako je parking hroničan problem u vašoj zgradi - pokrenite razgovor na skupu stanara o organizaciji: označavanja mjesta, rotacije ili formalnog rasporeda.
- Dokumentirajte (fotografija + datum) svaki slučaj zauzimanja javnog parkinga gajbom ili preprekom - i prijavite komunalnom redaru pisanim putem.
- Ne parkirajte na tuđem privatnom prilazu, čak ni "na pet minuta" - komšija ima pravo pozvati policiju.
- Ako kupujete stan u zgradi - provjerite PRIJE kupovine da li stan dolazi s parking mjestom ili ne. Mnoge zgrade nemaju parking - i to nije problem koji se rješava nakon useljenja.
Kod parking sporova najviše pomaže hladan trag: fotografija, adresa, vrijeme i prijava nadležnoj službi. Odmazda, blokiranje tuđeg auta i prijetnje samo stvaraju novi problem u kojem obje strane mogu završiti kao prekršioci.