Svađa u hodniku traje pet minuta i poslije nje ne ostane ništa. Poruka poslana istog dana ostaje, s datumom, i za godinu dana govori isto što je govorila tada.
Dopis radi dvije stvari odjednom. Komšiji, upravitelju ili službi daje priliku da stvar riješi prije nego postane predmet. Vama ostavlja zapis iz kojeg se vidi kada je problem počeo, koliko se puta ponovio i šta ste tražili. Bez tog zapisa gubi pola vrijednosti, jer institucija na kraju vidi samo posljednju svađu.
Loš dopis se prepoznaje po tome što se iz njega ništa ne može provjeriti. Nema datuma, nema opisa, nema jasnog zahtjeva, a često nema ni traga da je stigao do onoga kome je pisan. Takav papir ne pomaže ni komšiji da shvati šta se od njega traži ni inspektoru koji izađe na teren.
Ton je posebna priča i nije stvar pristojnosti. Prijetnja u dopisu okrene predmet naglavačke: umjesto jedne strane koja se žali, pojave se dvije koje jedna drugu terete. Miran dopis ne mora biti mek, i po pravilu traži više nego onaj napisan u bijesu.
Šta dopis mora sadržavati
Isti kostur vrijedi za poruku komšiji i za prijavu inspekciji. Razlikuje se koliko je formalno napisan, ne šta u njemu stoji.
Elementi ispod nisu formalnost. Svaki od njih odgovara na pitanje koje će neko kasnije postaviti, a odgovor koji tada ne stoji na papiru vrijedi malo.
Element
Kako izgleda
Zašto se kasnije traži
Ko piše
Ime i prezime, adresa, broj stana, telefon ili e-mail
Bez kontakta služba ne može tražiti dopunu ni javiti ishod, a anonimni podnesak vam u pravilu ne daje nikakvo pravo
Kome se piše
Puni naziv službe, ili ime komšije i broj stana
Pogrešno označen primalac usporava predmet; organ koji nije nadležan dužan ga je proslijediti, ali to traje
Datum
Datum pisanja, i broj ranijeg dopisa ako ga ima
Iz datuma se vidi koliko problem traje i teku li rokovi
Opis smetnje
Šta se dešava, gdje, kojih datuma i u koje vrijeme
"Stalno pravi buku" se ne provjerava, tri datuma sa satima se provjeravaju
Šta tražite
Konkretna radnja: da se ukloni uzrok, da se prestane, da se popravi, da se izađe na teren
Bez zahtjeva to je pritužba, a ne podnesak po kojem se postupa
Rok
Razuman rok za odgovor ili postupanje, obično 7 do 15 dana
Rok pravi granicu poslije koje ide sljedeći korak i pokazuje da niste čekali beskonačno
Potpis
Svojeručni potpis; kod podneska organu je obavezan
Nepotpisan podnesak organ vraća na ispravku
Prilozi se ne najavljuju uopšteno nego se pobroje: "Prilog: četiri fotografije s datumima 14.03, 21.03, 28.03. i 04.04, kopija poruke od 15.03." Taj popis je i sam dokaz, jer se iz njega vidi šta ste dostavili i kada.
Kod podneska koji ide organu zakon traži otprilike ono što traži i zdrav razum: naziv organa kojem se piše, predmet, ime, prezime i adresu podnosioca i njegov potpis. Ako nešto od toga fali ili je podnesak nerazumljiv, organ ga ne smije samo zbog toga odbaciti. Dužan je tražiti ispravku i ostaviti rok, a kad ispravku pošaljete na vrijeme, podnesak se smatra urednim od dana kad ste ga prvi put predali. U Republici Srpskoj je taj postupak stegnut rokovima na obje strane: organ vas o nedostatku obavještava najkasnije u roku od deset dana od prijema, a vama za ispravku ostavlja najviše sedam dana.
Pogrešna adresa ne znači izgubljen podnesak. Organ koji nije nadležan, a zna ko jeste, dužan ga je bez odgađanja proslijediti nadležnom i o tome vas obavijestiti. Kad ni sam ne može utvrditi ko je nadležan, donosi zaključak o odbacivanju, a protiv tog zaključka imate posebnu žalbu.
Kako se dokazuje da je dopis stigao
Poslano i primljeno nisu ista stvar. Razlika se pokaže tek kad druga strana kaže da ništa nije dobila.
Tri načina to pitanje zatvaraju. Predaja na šalteru uz pečat na vašoj kopiji i zavodni broj je najjednostavnija i kod službi je standard. Preporučena pošiljka s povratnicom vraća vam potpisanu potvrdu o uručenju i koristi se kad ozbiljno računate na sud. Elektronska pošta ostavlja trag u vašem folderu poslanih poruka, s datumom i satom, i za većinu komšijskih situacija je sasvim dovoljna.
Zakon pismenu formu ne veže za papir. Zahtjev pisane forme ispunjen je i kad se strane sporazumiju sredstvom iz kojeg se sa izvjesnošću utvrde sadržina izjave i onaj ko ju je dao. E-mail poslan s vaše adrese, sa sačuvanom porukom, to ispunjava. Poziv telefonom ne ispunjava, pa se poslije razgovora šalje kratka poruka s onim što je dogovoreno.
Kod podneska organu potvrda o prijemu nije usluga nego obaveza. U Federaciji BiH službena osoba koja primi podnesak dužna je izdati potvrdu po službenoj dužnosti i za nju se ne plaća taksa. U Republici Srpskoj se potvrda izdaje na usmeni zahtjev podnosioca, što u praksi znači da je morate tražiti sami.
Elektronski podnesak ima pravilo koje ljudi obično ne znaju: smatra se dostavljenim tek u trenutku kad vam organ pošalje potvrdu o prijemu. Mejl koji je otišao, a na koji nije stiglo ništa, u spisu ne stoji kao predan podnesak. Inače se elektronski podnesci primaju svakog dana u toku 24 sata i blagovremeni su ako su do isteka roka ušli u sistem za prijem.
Poslano nije i primljeno
Ako niste dobili potvrdu, nemate dokaz o predaji. Kod službi zavodni broj ili potvrdu o prijemu tražite odmah, a kod pošte čuvajte povratnicu zajedno s kopijom dopisa. Snimak ekrana poslane poruke pokazuje da ste je napisali, ne i da ju je iko primio.
Kvalifikovani elektronski potpis rješava pitanje svojeručnog potpisa u elektronskoj formi. U BiH ga izdaje nekoliko registrovanih izdavalaca, a IDDEEA ga građanima izdaje besplatno. Za poruku komšiji i za običnu prijavu inspekciji nije potreban. Postaje bitan tamo gdje se traži potpisan podnesak, a vi ga šaljete elektronski.
Poruka komšiji
Prva poruka ima jedan posao: da komšija tačno zna šta ga smeta i šta se od njega traži. Sve preko toga smanjuje šansu da bude pročitana do kraja.
Konkretno znači imenovati smetnju, vrijeme i traženu radnju. Ne "smetaš mi" nego "muzika je preglasna subotom od 23:00 do 02:00". Ne "prestani" nego "možeš li je stišati poslije 23:00". Na kraju jedna rečenica o tome šta slijedi ako se ništa ne promijeni, napisana kao obavijest a ne kao prijetnja.
"Poštovani [ime], imam problem s bukom iz vašeg stana subotom navečer. Muzika je glasna otprilike od 23:00 do 02:00 i ne mogu spavati. Ponovilo se posljednje tri subote, 14, 21. i 28. marta. Molim vas da je stišate poslije 23:00 ili da se dogovorimo drugačije. Ako se nastavi, obratit ću se upravitelju. [Datum, ime, stan.]"
"Ako opet čujem tu muziku, zvat ću policiju i tužit ću te" čita se kao prijetnja, jer to i jeste. Gora je varijanta u kojoj najavite da ćete nešto skloniti, ukloniti ili zatvoriti sami. Samovlasno postupanje je zabranjeno i onome ko ima jače pravo, pa takva rečenica radi protiv vas i prije nego bilo šta uradite.
Kad odgovora nema, čeka se nekoliko dana pa ide druga poruka. Ona se poziva na prvu po datumu, dodaje šta se u međuvremenu desilo i imenuje sljedeću adresu: "Na poruku od 15.03. nisam dobio odgovor. Problem se ponovio 21. i 28.03. Ako se ne dogovorimo do 05.04, obratit ću se upravitelju." Ton ostaje isti, samo sada postoji rok.
Na agresivan odgovor se ne uzvraća. Sačuvajte ga, jer i on nešto pokazuje, pa odgovorite kratko: da problem ostaje i da se obraćate nadležnoj službi. Poslije toga prepiska nema svrhu. Svaka vaša oštra poruka kasnije se čita naglas pred nekim ko nije bio tu i ne zna ništa o povodu.
Kod međe i ograde poruka ima drugu ulogu. Ne rješava gdje je granica, jer to rade dokumenti i geometar, ali fiksira dan kad ste prvi put prigovorili radovima na terenu. Taj datum kasnije odlučuje o rokovima. Slično je i sa zauzetim parking mjestom: poruka komšiji ima smisla dok je stvar u navici, a čim je površina javna, dopis ide komunalnom redaru ili inspekciji, jer na njoj komšija ionako nema šta odobravati.
Zahtjev upravitelju ili predstavniku etažnih vlasnika
Upravitelju se piše kad poruka komšiji nije pomogla ili kad problem uopšte nije u tuđem stanu nego na zajedničkom dijelu zgrade: krovu, vertikali, hodniku, liftu. Upravitelj i predstavnik etažnih vlasnika ne mogu kazniti komšiju ni ući u tuđi stan, ali mogu poslati opomenu, sazvati sastanak, naručiti popravku i sastaviti zapisnik. Taj zapisnik je jedini dokument u sporu koji ne piše nijedna od zavađenih strana.
Zbog toga zahtjev upravitelju ima jednu stavku više nego poruka komšiji: šta ste već pokušali. Bez nje se predmet vraća na početak, uz uputu da prvo razgovarate.
"Poštovani, na plafonu sobe okrenute prema sjeveru, stan [broj], pojavila se vlaga koja se širi posljednjih mjesec dana. Obavijestio sam komšiju iz stana iznad, koji tvrdi da kod njega nije bilo curenja. Molim da se angažuje majstor radi utvrđivanja izvora, jer je moguće da curi iz zajedničke vertikale. Prilog: tri fotografije s datumima 02.03, 16.03. i 30.03. S poštovanjem, [ime, stan, kontakt]."
Ta poruka radi zato što upravitelj iz nje odmah zna gdje da pogleda, koga da pozove i šta da naruči.
"Poštovani, u hodniku na trećem spratu, ispred stana [broj], od [datum] stoji ormar koji sužava prolaz. Sa stanarom sam razgovarao, bez rezultata. Hodnik je i evakuacijski put, pa molim da se ormar ukloni. S poštovanjem, [ime, stan]."
"Upravniče, komšija opet pravi probleme!!!" ne kaže ni ko, ni gdje, ni šta se traži. Po takvoj poruci upravitelj nema šta uraditi osim da odgovori isto tako uopšteno.
Prijava inspekciji
Prijava inspekciji je podnesak, ne žalba, i piše se po pravilima podneska. Uz ono što ide u svaki dopis, ovdje se dodaje adresa na kojoj se problem dešava, otkad traje, koliko se često ponavlja i šta je već pokušano.
Koja je inspekcija nadležna zavisi od vrste smetnje i razrađeno je posebno. Ako niste sigurni, prijava se ipak predaje, jer je organ koji nije nadležan dužan proslijediti je onome ko jeste.
"Komunalnoj inspekciji Općine [X]. Podnosim prijavu zbog narušavanja noćnog mira na adresi [ulica, broj]. Iz stana [broj] subotom se od otprilike 23:00 do 02:00 pušta glasna muzika. Problem traje od januara [godina], a ponovio se 14, 21. i 28. marta. Sa stanarom sam razgovarao dva puta i poslao pisanu opomenu 15.03. Prilažem kopije poruka i bilješku s datumima i satima. Molim da se izvrši inspekcijski nadzor. [Ime, adresa, telefon, datum.]"
Prijava se predaje na protokolu, poštom ili elektronski, ako općina ima objavljenu adresu za prijem. Zavodni broj tražite odmah, jer se na njega pozivaju sve kasnije urgencije, a bez njega se predmet teško prati.
Anonimna prijava vam ne daje ništa. Pravila o obavještavanju podnosioca na nju se ne odnose, osim kad sadrži dokaze koji upućuju na grubu povredu zakona, a to cijeni sam inspektor. Identitet podnosioca inspektor je inače dužan čuvati kao službenu tajnu, osim kad se nadzor bez toga ne može obaviti.
Ako nadzor tražite radi zaštite svog prava, a ne samo zbog povrede propisa uopšte, to u dopisu treba napisati. U Federaciji BiH podnosilac je dužan precizirati koje mu je pravo ili pravni interes povrijeđen, a od te jedne rečenice zavisi i da li kasnije možete tražiti zaštitu kod rukovodioca inspekcijskog organa.
Ponovljena prijava o istoj stvari uzima se u postupak samo ako donosi nove činjenice ili ako ranije nisu bile ocijenjene sve okolnosti. Urgencija koja prepisuje prvu prijavu zato često prođe bez ijedne radnje. Urgencija koja dodaje tri nova datuma i dvije nove fotografije je po sadržaju nova prijava.
Koliko organ ima vremena i šta kad ne odgovori
Ovdje se razdvajaju dvije stvari koje se stalno miješaju. Prijava inspekciji nije zahtjev o kojem se odlučuje rješenjem u vašu korist. Postupak nadzora vodi se prema onome ko krši propis, a vi u njemu niste stranka; u Republici Srpskoj to piše doslovno, da je stranka subjekat nadzora i da druga lica to svojstvo nemaju.
Iz toga slijedi i šta možete tražiti. Ne rješenje i ne žalbu na inspektorov nalaz, nego pisanu obavijest o tome šta je utvrđeno i šta je preduzeto. To pravo imate, i rokovi su propisani.
Šta ste poslali
Koliko organ ima
Ako odgovor izostane
Zahtjev za inspekcijski nadzor u Federaciji BiH
Pisana obavijest o utvrđenom stanju i mjerama u roku od 15 dana od okončanja nadzora
Kad je nadzor tražen radi zaštite vlastitog prava, obraćanje rukovodiocu inspekcijskog organa u roku od tri mjeseca od saznanja za povredu i najviše šest mjeseci od povrede
Zahtjev za inspekcijski nadzor u Kantonu Sarajevo
Nadzor u roku od 15 dana od prijema zahtjeva, obavijest u roku od osam dana od okončanja nadzora
Urgencija s pozivom na zavodni broj, pa obraćanje rukovodiocu
Predstavka inspekciji u Republici Srpskoj
Pisana obavijest o utvrđenom stanju i mjerama u roku od 30 dana od prijema predstavke
Nova predstavka s novim činjenicama; ponovljena bez njih se ne uzima u postupak
Zahtjev o kojem organ odlučuje rješenjem
30 dana kad nije potreban poseban ispitni postupak, inače 60 dana
Žalba nadležnom organu, kao da je zahtjev odbijen
Žalba
Federacija BiH 30 dana, Republika Srpska 60 dana od predaje žalbe
Upravni spor pred nadležnim sudom
Zahtjev za pristup informacijama
15 dana od prijema zahtjeva
Žalba po pouci iz rješenja i obraćanje ombudsmenu
Četvrti red je onaj koji se najčešće ne zna. Kad ste organu podnijeli zahtjev o kojem on odlučuje rješenjem, pa rješenje ne stigne u roku, šutnja nije kraj priče. Zakon je tretira kao odbijanje, pa možete izjaviti žalbu kao da vam je zahtjev odbijen. Rok za tu žalbu je 15 dana.
Drugostepeni organ tada od prvostepenog traži spis i pismeno objašnjenje zašto rješenje nije doneseno. Ako razlozi nisu opravdani, sam rješava stvar. Kad ni drugostepeni ne odluči u svom roku, u Federaciji BiH slijedi još jedan korak prije suda: pisano se obraćate nadležnoj upravnoj inspekciji, koja ima 30 dana da postupi. Tek ako ni tada ništa ne stigne, pokreće se upravni spor, opet po pravilu da se šutnja računa kao odbijanje.
Prije svega toga u praksi ide urgencija, i ona ima svoj oblik: poziv na zavodni broj i datum prvog podneska, jedna rečenica o tome šta se u međuvremenu desilo, novi datumi i novi dokazi, pa ponovljen zahtjev. Urgencija bez novog sadržaja rijetko pokrene predmet.
Dopisi ne zaustavljaju sudske rokove
Dok čekate odgovor službe, sudski rokovi teku. Tužba zbog smetanja posjeda podnosi se u roku od 30 dana od saznanja za smetanje i za onoga ko ga je učinio, a najkasnije godinu dana od samog smetanja. Naknada štete zastarijeva za tri godine od saznanja za štetu i štetnika, i pet godina od nastanka štete. Dva mjeseca urgencija lako pojedu prvi od tih rokova.
Kada se dokumenti traže po zakonu
Dio dopisa se ne piše da bi neko nešto uradio nego da bi vam dao papir. Zapisnik inspekcijskog nadzora, rješenje doneseno po tom nadzoru, odluka skupštine etažnih vlasnika, ugovor o upravljanju zgradom: u sporu svaki od njih vrijedi više od vaše rekonstrukcije događaja.
Za dokumente kod javnih organa postoji zahtjev za pristup informacijama. Piše se kratko: kojem organu, koji dokument tražite i u kojem obliku ga želite, kopiju ili uvid. Što preciznije označite dokument, to je manja šansa da odgovor bude kako takva informacija ne postoji. Ako znate zavodni broj svog predmeta, navedite ga.
Rok je 15 dana od prijema zahtjeva, bez obzira na to pišete li državnoj instituciji, entitetskom organu ili općini. Odgovor stiže u formi rješenja, s poukom o pravnom lijeku i uputom o pravu da se obratite ombudsmenu. Odbijanje mora biti obrazloženo i pozvati se na konkretan zakonski osnov, pa se i ono može osporavati.
U zgradi postoji i kraći put. Etažni vlasnik ima pravo uvida u isprave o upravljanju i u godišnji račun, pa se dio dokumenata dobija bez ijednog formalnog zahtjeva. U Kantonu Sarajevo je upravitelj dužan godišnji račun staviti na uvid do 30. marta, što je i najbolji trenutak da tražite ono što vas zanima.
Zahtjev za uvid piše se upravitelju, s naznakom koje isprave tražite i za koji period. Ako uvida nema, pritužba ide onima koji su s upraviteljem sklopili ugovor, dakle etažnim vlasnicima, a u ozbiljnijim slučajevima stambenoj inspekciji.
Šta ne pisati
Nekoliko rečenica u dopisu zna okrenuti problem protiv onoga ko ga piše, a to se obično ne primijeti dok ne bude kasno.
Najskuplja je najava da ćete stvar riješiti sami. "Ako ne skloniš, sklonit ću ja" je najava samovlasnog postupanja, a ono je zabranjeno i onome ko ima jače pravo. Napisana i sačuvana, ta rečenica kasnije služi drugoj strani.
Druga je tvrdnja o osobi koju ne možete dokazati. Odgovornost za klevetu nastaje kad se neistinita činjenica iznese tako da tu osobu prepoznaju treća lica. Poruka poslana samo komšiji to obično ne ispunjava. Ista rečenica u grupi zgrade, na oglasnoj ploči ili na društvenoj mreži ispunjava. U Federaciji BiH iz toga slijedi odštetni zahtjev, a u Republici Srpskoj je kleveta od 2023. i krivično djelo. Osnovni oblik se kažnjava novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM. Kazna ide na 2.000 do 5.000 KM kad je tvrdnja iznesena tako da postane dostupna većem broju ljudi, recimo preko kompjuterske mreže ili na javnom skupu, i na 3.000 do 6.000 KM kad je izazvala ili mogla izazvati teške posljedice za oštećenog.
Ono što napišete u prijavi organu ima drugačiji status. Izražavanje izneseno u toku upravnog ili sudskog postupka izuzeto je od odgovornosti za klevetu, kao i tvrdnja iznesena u odbrani vlastitog prava, ako iz načina pisanja ne izlazi namjera omalovažavanja. Konkretna prijava inspekciji zato nije rizik. Objava iste te prijave na društvenoj mreži jeste.
Ostalo je kraće i vrijedi za svaki dopis.
Uvrede, ironija i velika slova gube kredibilitet i kad je sve ostalo tačno.
Osjećaji nisu dokaz. Umjesto "više ne mogu izdržati" piše se koliko puta i u koje vrijeme se smetnja ponovila.
Sve stane na jednu stranu. Dopis od četiri stranice se u praksi prelista, ne pročita.
Nijedan dopis se ne šalje istog dana kad ste se posvađali.
Ništa se ne briše: ni vaše poruke, ni njegove, ni one koje vam ne idu u prilog.
Prijetnja tužbom nije zahtjev. Najava sljedećeg koraka jeste, i piše se kao obavijest s datumom.
Kako dopisi grade jedan predmet
Pojedinačan dopis rijetko išta riješi sam. Ono što radi je lanac: svaki sljedeći poziva se na prethodni, po datumu i broju, i iz cjeline se vidi da problem traje i da ste ga pokušali riješiti na najnižem mogućem nivou.
Zato u drugoj poruci stoji "na poruku od 15.03. nisam dobio odgovor", u prijavi inspekciji "komšiju sam obavijestio 15.03, upravitelja 02.04", a u urgenciji "prijava zavedena pod brojem [X] od [datum]". Iz tri takve rečenice institucija vidi obrazac, i to je jedini razlog zbog kojeg redoslijed uopšte ima veze sa sudom.
Nekoliko situacija ne čeka nijedan dopis. Nasilje, prijetnja, požar, curenje gasa i poplava idu odmah na 122 ili hitne službe, a papiri se skupljaju poslije. Kamera okrenuta prema vašim vratima ili dvorištu ide Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gdje se prigovor podnosi u roku od 90 dana. Grane, dim i smrad traže pisani zahtjev da se ukloni uzrok, a taj zahtjev daje datum od kojeg se kasnije mjeri koliko smetnja traje.
Sve to živi u jednom folderu: kopija svakog dopisa, potvrda o prijemu ili povratnica, fotografije s datumima i bilješka s datumima i satima. Kad se dođe do advokata ili suda, iz tog foldera se prepisuje činjenično stanje.
Često postavljena pitanja
Da li poruka ima pravnu težinu?
Ima. Za pisanu formu je dovoljno sredstvo iz kojeg se sa izvjesnošću vidi šta je rečeno i ko je to rekao, pa SMS, Viber i e-mail prolaze. Nisu isto što i notarski obrađena isprava, ali pokazuju kada ste prigovorili i šta ste tražili, a upravo to institucija kasnije traži.
Da li da pišem ili zovem?
Pišite. Telefonski razgovor ne ostavlja trag, pa se poslije njega šalje kratka poruka: "Kako smo se dogovorili telefonom, [sažetak]." Time razgovor dobija datum i sadržaj koji se kasnije može pokazati.
Da li mogu koristiti šablon s interneta?
Kao polazna tačka može poslužiti, ali sam po sebi ne vrijedi ništa. Šablon nema vaše datume, vašu adresu ni opis onoga što se stvarno desilo, a upravo se to provjerava. Konkretan opis s tri datuma jači je od najbolje složenog obrasca.
Vrijedi li e-mail kao pisani dopis?
Vrijedi, ali sa jednom kvakom kod službi. Elektronski podnesak se smatra dostavljenim tek kad vam organ pošalje potvrdu o prijemu. Ako potvrda nije stigla, u spisu nemate predan podnesak nego samo poslanu poruku. Zato se kod inspekcije i općine potvrda o prijemu ili zavodni broj traži odmah.
Šta ako inspekcija ne odgovori na prijavu?
Rokovi su propisani. U Federaciji BiH inspekcija vas o utvrđenom stanju i mjerama obavještava pisano u roku od 15 dana od okončanja nadzora, u Kantonu Sarajevo nadzor treba obaviti u roku od 15 dana od prijema zahtjeva i javiti vam u roku od osam dana od njegovog okončanja, a u Republici Srpskoj obavijest stiže u roku od 30 dana od prijema predstavke. Kad izostane, šalje se urgencija s novim datumima i dokazima, a u Federaciji BiH možete se obratiti i rukovodiocu inspekcijskog organa.
Mogu li tražiti zapisnik inspekcije ili odluku zajednice etažnih vlasnika?
Možete, zahtjevom za pristup informacijama. Navedete kojem organu pišete, koji dokument tražite i želite li kopiju ili uvid, a rok za odgovor je 15 dana od prijema zahtjeva. Odgovor stiže kao rješenje, s poukom o pravnom lijeku i uputom o pravu da se obratite ombudsmenu.
Zaustavlja li dopisivanje rokove za tužbu?
Ne zaustavlja. Dok čekate odgovor službe, sudski rokovi teku. Tužba zbog smetanja posjeda podnosi se u roku od 30 dana od saznanja za smetanje i za onoga ko ga je učinio, a najkasnije godinu dana od smetanja. Naknada štete zastarijeva za tri godine od saznanja za štetu i štetnika, i pet godina od nastanka štete. Dva mjeseca urgencija lako pojedu prvi od tih rokova.
