Učitavanje…
Prebacivanje staža u domaći fond ne postoji. Ko je radio u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji ili Hrvatskoj pa se vratio u BiH, doprinose je uplatio tamošnjem nosiocu i kod njega oni ostaju, a sporazum o socijalnom osiguranju radi nešto drugo: godine iz obje države saberu se onda kad se provjerava ispunjavate li uslove za penziju.
Posljedica je da jedan radni vijek zna završiti s dva ili tri odvojena rješenja i isto toliko isplata, svaka po pravilima svoje države. Austrijski nosilac penzijskog osiguranja saopćio je krajem 2024. da se u BiH mjesečno isplati više od 18.000 austrijskih penzija.
Iznos koji stigne iz BiH računa se samo iz bh. staža, a iznos iz Njemačke samo iz njemačkih godina osiguranja: sabiranje otvara pravo, ali iznos ne povećava.
Sporazum o socijalnom osiguranju je dvostrani ugovor kojim dvije države uređuju položaj osiguranika koji je radio u obje. Bez njega staž iz jedne države za drugu ne postoji, pa se svaki sistem drži samo svojih godina. BiH ih ima dvije vrste: one koje je sama zaključila i one preuzete od bivše SFRJ.
U praksi se najčešće javlja pet država, i za svaku postoji nosilac koji vodi vaš dio predmeta.
| Država | Osnov i primjena | Nosilac u toj državi |
|---|---|---|
| Njemačka | Sporazum sa SFRJ iz 1968, koji obje strane i dalje primjenjuju | Deutsche Rentenversicherung (DRV) |
| Austrija | Sporazum Austrije i BiH, primjenjuje se od 2001. | Pensionsversicherung (PV) |
| Hrvatska | Ugovor Hrvatske i BiH, primjena od 1. novembra 2001. | Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) |
| Slovenija | Sporazum Slovenije i BiH, primjena od 1. jula 2008. | Zavod za pokojninsko in invalidsko zavarovanje (ZPIZ) |
| Srbija | Sporazum na snazi od 1. januara 2004. | Republički fond PIO Srbije |
Zaključeni sporazumi vrijede i s Turskom, Makedonijom, Belgijom, Mađarskom, Luksemburgom, Švicarskom i Češkom, a Crna Gora je na listu ušla tek krajem 2025. Iz vremena SFRJ preuzeti su i sporazumi s Bugarskom, Danskom, Francuskom, Italijom, Holandijom, Norveškom, Poljskom, Švedskom, Velikom Britanijom i Čehoslovačkom. Lista se dopunjava, pa je Federalni zavod PIO/MIO drži ažurnu na svojim stranicama.
Za Njemačku novog dvostranog ugovora s BiH nema; primjenjuje se onaj potpisan sa Jugoslavijom 1968, dok se dvije strane ne dogovore drukčije. U postupku djeluje kao da je sklopljen između njih dvije, pa njemački nosilac bh. staž uzima u obzir isto kao po svakom novijem sporazumu.
Kad fond provjerava ispunjavate li uslove za penziju, a vi ih samo domaćim stažom ne ispunjavate, uzeće u obzir i godine navršene u državi s kojom sporazum postoji; propisi to sabiranje zovu totalizacija. Ako uslove ispunjavate i bez stranog staža, sabiranja nema jer nije ni potrebno.
Kad je pravo jednom utvrđeno, obračun ide drugim putem. Visina bh. penzije određuje se isključivo iz staža navršenog u BiH, njemačka penzija samo iz njemačkih perioda osiguranja, austrijska samo iz austrijskih mjeseci. Doprinosi koje ste uplatili vani ostaju kod tamošnjeg nosioca i tamo se pretvaraju u penziju.
Slovenački nosilac srazmjerni dio računa tako što prvo izračuna penziju koja bi vam pripala da je sav staž navršen u Sloveniji, pa taj iznos pomnoži brojem mjeseci slovenačkog staža i podijeli ukupnim brojem mjeseci sabranog staža. Mjeseci u kojima ste bili osigurani u obje države istovremeno ulaze u račun samo jednom.
Zato dvije osobe s po četrdeset godina ukupnog staža mogu iz BiH dobiti sasvim različite iznose. Presudno je koliko je od tih godina odrađeno ovdje, a ne koliko ih je ukupno.
Srazmjerna penzija u Federaciji BiH u pravilu nema dopunu do najnižeg iznosa
Pravila o najnižoj penziji ne odnose se na korisnike srazmjernog dijela penzije po međunarodnim ugovorima, pa kod kratkog domaćeg staža bh. dio ostaje mali. To nije greška u obračunu. Izuzetak je uzak: ako je zbir svih srazmjernih penzija manji od najnižeg iznosa, razlika pripada samo korisniku s prebivalištem u Federaciji ili Brčko distriktu koji ima najmanje 12 mjeseci staža u Federaciji poslije aprila 1992.
Sporazum ne izjednačava uslove. Svaka država ispituje pravo po svojim propisima i isplaćuje tek kad su ispunjeni njeni uslovi, pa dvije penzije rijetko krenu istog dana.
U Federaciji BiH se u avgustu 2026. u starosnu penziju ide sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili sa 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Njemačka svoju redovnu starosnu granicu postepeno podiže sa 65 na 67 godina, pa za godišta od 1964. naovamo vrijedi 67. Tačne kombinacije godina i staža po entitetima razrađuje poseban članak o uslovima za starosnu penziju.
Osoba koja domaće uslove ispuni sa 65 godina, a njemačku granicu dostiže sa 67, dvije godine živi samo od bh. dijela. Kad je bh. staž kratak, taj dio je mali, pa se te dvije godine planiraju unaprijed.
Njemačka za starosnu penziju uz to traži najmanje pet godina osiguranja; ispod tog praga njemačka penzija uopšte ne dolazi, a prag se najčešće prelazi upravo sabiranjem. Ko ima tri njemačke i dvadeset bh. godina, prag prelazi, ali se njemački iznos i dalje računa samo iz te tri godine.
Zahtjev se podnosi nosiocu osiguranja u državi u kojoj živite, bez obzira na to gdje ste radili. Živite li u BiH, to je nadležni entitetski fond; živite li u Njemačkoj, njemački nosilac. Ko živi izvan obje države ugovornice, obraća se nosiocu kod kojeg je posljednji put bio osiguran.
Zahtjev podnesen u jednoj državi vrijedi, s istim datumom, i kao zahtjev u drugoj državi u kojoj imate staž, što zna uštedjeti mjesece postupka. Jedini uslov je da u zahtjevu izričito navedete da ste bili osigurani u inostranstvu i gdje. Bez tog podatka strani nosilac za vaš predmet neće ni saznati.
Domaći fond u takvim predmetima radi kao organ za vezu. Federalni zavod PIO/MIO traži da uz zahtjev dostavite sve dokaze o stažu iz inostranstva i da se o njemu izjasnite, pa na propisanim međudržavnim obrascima pokreće postupak prema stranom nosiocu. Inostrane predmete u Federaciji vode kancelarije u Mostaru (Dubrovačka bb) i Sarajevu (Ložionička 2), a u Republici Srpskoj Fond PIO RS, čija je centralna služba u Njegoševoj 28A u Bijeljini.
S njemačke strane predmete za BiH vode tri organa za vezu, a nadležan je onaj kojem je uplaćen posljednji njemački doprinos: DRV Bund, DRV Knappschaft-Bahn-See i DRV Bayern Süd. Kod njih se, osim zahtjeva za penziju, traži i razjašnjenje staža, u njemačkim propisima Kontenklärung. To vrijedi uraditi dok su dokumenti i bivši poslodavci još dostupni. DRV ima i besplatan servisni telefon 0800 1000 4800.
Domaći fond popunjava međudržavne obrasce na osnovu onoga što mu vi date, pa uredna dokumentacija o stranom stažu najviše ubrzava postupak. Traže se svi dokazi o stažu ostvarenom u inostranstvu, a to znači sve što pokazuje gdje ste, kada i kod koga bili osigurani.
Ovu dokumentaciju vrijedi čuvati decenijama. Firme iz osamdesetih i devedesetih uglavnom više ne postoje, arhive se sele i gube, a jedini trag o nekoliko godina staža zna biti papir u kućnoj fascikli. Skenirajte sve, jer se original iz inostranstva teško ponovo pribavlja.
Dokumenti koji uz zahtjev idu svakome, bez obzira na inostranstvo, opisani su u posebnom članku o podnošenju zahtjeva. Je li domaći staž uredno evidentiran, utvrđuje se prije svega ostalog, a taj korak obrađuje članak o provjeri radnog staža.
Njemačka penzija se korisniku u BiH isplaćuje direktno i, po sporazumu, u pravilu u punoj visini, uz rijetke izuzetke po posebnim njemačkim propisima. Obrnuti smjer ide drukčije: bh. penziju korisniku u Njemačkoj domaći nosioci isplaćuju isključivo preko nadležnog njemačkog nosioca.
Hrvatska mirovina korisniku izvan Hrvatske ide na račun u banci registrovanoj u inostranstvu, dakle i na račun u BiH, ili preko nosioca osiguranja druge države; uz zahtjev se prilaže potvrda banke s podacima o računu, a isplata je u eurima ili domicilnoj valuti. Slovenija penziju isplaćuje u drugu državu ugovornicu ako u njoj imate stalno prebivalište.
Prilive iz inostranstva bh. banke vode preko deviznog računa, pa se on otvara prije prve uplate; šta banke traže pri otvaranju, obrađeno je u posebnom članku o deviznom računu. Preseljenje u drugu državu javlja se nosiocu unaprijed, po njemačkim uputama oko dva mjeseca ranije, jer se mijenja put isplate.
Strani nosioci jednom godišnje traže potvrdu o životu, popunjenu, potpisanu i ovjerenu; ako se ne vrati u roku, isplata se obustavlja. Hrvatski zavod je za 2026. rok postavio na 31. mart, ali potvrdu nije tražio od korisnika u BiH čiji su podaci već razmijenjeni elektronski. Federalni zavod PIO/MIO isto traži od korisnika van BiH, uz izuzetak država s kojima elektronska razmjena već radi.
Takvu razmjenu su Federalni zavod i srbijanski fond potpisali u novembru 2023, a Austrija i BiH dogovorile krajem 2024. Dok od svog nosioca ne dobijete obavijest da potvrdu više ne šaljete, ona ostaje vaša obaveza.
U Federaciji BiH i u Republici Srpskoj penzija nije predmet poreza na dohodak, i domaća i strana penzija rezidenta tretiraju se isto. Šta radi država koja penziju isplaćuje, zavisi od njenih propisa, ne od bh. fondova. To je stanje u avgustu 2026, a poreski propisi se mijenjaju, pa prije nego što planirate neto iznos provjerite tretman i kod poreske uprave u BiH i kod poreskog organa države isplate.
Kratak staž u jednoj državi ne donosi posebnu penziju iz te države. Kad je tamo navršeno manje od dvanaest mjeseci, ta država u pravilu ne donosi svoje rješenje, nego taj period preuzima druga država i uračunava ga u svoj obračun; tako se izbjegavaju mini-iznosi. Ko je vani odradio jednu sezonu, ne treba čekati stranu penziju za tih nekoliko mjeseci, ali taj period svakako treba prijaviti jer ulazi u obračun na drugoj strani.
Skupo je i čekanje sa zahtjevom. Zahtjev podnesen u državi prebivališta vrijedi istog datuma i u drugoj državi, ali upravo taj datum je ono što se broji. Njemačka penzija teče od ispunjenja uslova samo ako zahtjev stigne do kraja trećeg kalendarskog mjeseca nakon mjeseca u kojem su uslovi ispunjeni; stigne li kasnije, teče tek od mjeseca podnošenja, a propušteni mjeseci se ne isplaćuju.
Prenos stranog staža u bh. fond ne postoji
Doprinosi plaćeni u inostranstvu ostaju kod tamošnjeg nosioca i tamo se pretvaraju u penziju. Nema otkupa ni prebacivanja staža u jedan fond, pa ponude posrednika da vam to srede nemaju osnov. Sporazum radi samo jedno: sabira godine kad se provjeravaju uslovi.
Osoba živi u BiH i ima dvadeset njemačkih i petnaest domaćih godina. Zahtjev predaje domaćem fondu, koji kao organ za vezu obavještava njemačku stranu, a isti datum vrijedi i kao njemački zahtjev. Bh. dio se računa iz petnaest domaćih godina i kreće kad se ispune domaći uslovi; njemački čeka njemačku starosnu granicu, računa se iz dvadeset njemačkih godina i stiže direktno na račun u BiH.
Ko je radio u BiH, Sloveniji i Austriji, vodi tri odvojena postupka i može dobiti tri rješenja, svako po pravilima svog nosioca, a zahtjev i dalje predaje samo u državi prebivališta. Svaki nosilac gleda sabrani staž da utvrdi jesu li njegovi uslovi ispunjeni, pa svoj dio računa isključivo iz svojih mjeseci. Država u kojoj ima manje od godinu dana staža svoje rješenje najvjerovatnije neće donijeti.
Zahtjev ide njemačkom nosiocu jer se podnosi u državi prebivališta, a bh. periodi osiguranja navode se u samom zahtjevu kako bi njemačka strana obavijestila bh. fond. Bh. penzija se korisniku u Njemačkoj ne uplaćuje direktno iz BiH nego preko nadležnog njemačkog nosioca.
