Učitavanje…
Učitavanje…
Nijedan fond u BiH ne dobija obavijest da ste se vratili. Ni pečat na granici ni gašenje stranog osiguranja ne stižu ni do jedne evidencije ovdje. Dok sami ne prijavite prebivalište i ne otvorite osnov osiguranja, u sistemu ste neaktivni ili vas u njemu uopšte nema.
Za dio povratnika uz to teče i rok. Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH u članu 19. tačka 12. priznaje status osiguranika nezaposlenoj osobi koja se službi za zapošljavanje prijavila u roku od 30 dana po povratku iz inozemstva, pod uslovom da je prije odlaska bila zdravstveno osigurana. Ko taj rok propusti, ne ostaje bez ikakve opcije, ali preostale su sporije i skuplje.
Prvih mjesec dana svodi se na pet poteza.
Status se ne provjerava u čekaonici
Hitna medicinska pomoć pruža se bez obzira na status, i to je jedina stvar koja ne zavisi od papira. Sve planirano, od specijalističkog pregleda do dijagnostike i bolničkog liječenja, traži aktivan status; bez njega račun ide vama.
Zdravstveno osiguranje u BiH stoji na dvije stvari koje fond mora vidjeti istovremeno. Prva je prijavljeno prebivalište, jer ono određuje ko je nadležan. Druga je osnov: radni odnos, samostalna djelatnost, evidencija službe za zapošljavanje, porodično osiguranje, penzija ili neka od kategorija koje se pokrivaju iz budžeta. Ako fali bilo koje od to dvoje, predmet se ne može ni otvoriti.
Nadležnost pritom nije jedna za cijelu zemlju. U Federaciji BiH pojedinačnu evidenciju vode kantonalni zavodi, pa se obraćate zavodu prema općini novog prebivališta; federalni Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja radi reosiguranje i o vama nema zapis. Republika Srpska ima jedinstven Fond s poslovnicama, a Brčko distrikt vlastiti Fond. Zbog toga dvoje ljudi koji se istog dana vrate iz iste države mogu proći kroz potpuno različite postupke. Ako se poslije dolaska selite dalje, promjena kantona ili entiteta ponovo mijenja nadležni fond.
Treće pravilo je manje očito: sistem je građen tako da imate jedan osnov, a ne dva. Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH priznaje status osobi zaposlenoj kod inozemnog poslodavca samo ako nema osiguranje inozemnog nosioca (član 19. tačka 5.), a osobama nakon 65. godine samo ako nisu osigurane po drugom osnovu u BiH ili drugoj državi (član 19. tačka 13b). Član porodice ulazi u osiguranje samo ako isto pravo ne ostvaruje po osnovu vlastitog rada. Ista logika stoji i u Republici Srpskoj, gdje se kategorije iz člana 20. otvaraju tek kad osoba nema nijedan osnov iz člana 15.
Zadržano osiguranje u inostranstvu, dakle, ne donosi vam ovdje ništa i u nekim slučajevima vas isključuje iz osnova koji biste inače imali.
Prijava prebivališta je prvi korak i nema načina da se preskoči. Zakon o prebivalištu i boravištu državljana BiH daje rok od 15 dana od nastanjenja na adresi, taksa se ne plaća, a na šalteru trebate ličnu kartu i dokaz da na toj adresi imate pravo stanovati: vlasništvo, ovjeren ugovor o zakupu uz dokaz vlasništva stanodavca, potvrdu o legalizaciji ili ovjerenu izjavu stanodavca. Cijeli spisak dokumenata i tok postupka opisani su u vodiču o tome kako se prijavljuje prebivalište u BiH.
Povratnici najčešće zapnu na pitanju stare adrese. Zakon traži da onaj ko se stalno nastani u inostranstvu ili tamo boravi duže od tri mjeseca prebivalište odjavi preko diplomatsko-konzularnog predstavništva. Većina ljudi to nikad nije uradila. Za povratak to nije prepreka: kad prijavite novu adresu, nadležni organ elektronskim putem obavještava organ ranijeg prebivališta i staru adresu odjavljuje sam, a postupak ne smije trajati duže od 15 dana.
Potvrdu o prebivalištu, takozvanu CIPS prijavu, nemojte vaditi u zalihama. Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo više je ne traži jer podatak provjerava po službenoj dužnosti u registru IDDEEA-e. Druge nadležnosti se razlikuju, pa je jedno pitanje na šalteru jeftinije od tri odlaska po potvrdu.
Ako ste prije odlaska radili u BiH, negdje postoji trag o tome. On je ovdje dvostruko važan: dokazuje da ste bili osigurani, što je uslov za rok od 30 dana u Federaciji, a može i sakriti neprijatno iznenađenje. Doprinosi koje raniji poslodavac nije uplatio blokiraju korištenje zdravstvene zaštite i po članu 87. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH i po članu 28. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS, uz izuzetak hitne pomoći. Taj dug ne zastarijeva zato što ste bili odsutni.
Prije nego što podnesete prijavu, zatražite izvod iz matične evidencije i vidite kako stojite. Kako se status provjerava online i na šalteru objašnjeno je u vodiču o provjeri zdravstvenog osiguranja.
Osnov odlučuje ko podnosi prijavu, od kada teče pokriće i koliko vas to košta. Za povratnike su u igri četiri realna puta, a peti postoji za one koji ne ispune uslove ni za jedan od prva četiri.
Najbrži put i jedini koji ne zavisi od vas. Poslodavac vas prijavljuje od datuma početka radnog odnosa, a vi mu dajete ličnu kartu i podatke koje traži računovodstvo. Tražite kopiju prijave ili pisanu potvrdu da je izvršena, i to prije prve plate, ne poslije prvog pregleda.
Ovdje se Federacija i Republika Srpska razilaze najviše, pa savjet iz jednog entiteta u drugom obično ne vrijedi.
| Pitanje | Federacija BiH | Republika Srpska |
|---|---|---|
| Da li evidencija službe za zapošljavanje daje osiguranje | Da, ako se prijavite u roku od 30 dana po povratku i ako ste prije odlaska bili osigurani (član 19. tačka 12.) | Ne sama po sebi. Osnov postoji samo za onoga ko prima novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti (član 15. tačka 16.) |
| Šta ostaje kad nema nijednog osnova | Osiguravate se sami, uz doprinos od dana prestanka ranijeg statusa i najmanje šest mjeseci unazad (član 27.) | Kategorija lica bez prihoda, ako mjesečno primanje po članu domaćinstva ne prelazi najnižu neto platu za prethodnu godinu (član 20.) |
| Ko podnosi prijavu | Vi sami ili poslodavac, kantonalnom zavodu prema prebivalištu | Za lica bez prihoda i dobrovoljno uključene prijavu podnosi sam Fond (član 22. stav 2.) |
| Osobe s navršenih 65 godina | Osigurane ako nisu osigurane po drugom osnovu u BiH ili drugoj državi (član 19. tačka 13b) | Osigurane bez ijednog drugog uslova (član 20. stav 1. tačka 3.) |
U Federaciji rok od 30 dana teče od povratka, a ne od dana kad ste sredili prebivalište, pa se dvije stvari rade paralelno. Pravila o samoj evidenciji ista su kao kod gubitka posla u BiH: prijavljujete se službi prema mjestu prebivališta i tražite potvrdu o danu upisa.
Ako neko u domaćinstvu ima aktivan status, prijava preko člana porodice je često najbrže rješenje i ne zavisi ni od jednog roka. Uslov je da vi sami nemate pravo po osnovu vlastitog rada. Za supružnika se traži vjenčani list, a u Republici Srpskoj vanbračni supružnik dokazuje zajednicu ovjerenom izjavom oba lica, uz zajedničko dijete ili uz zajednički život od najmanje tri godine.
Korisnik penzije koju isplaćuje samo inostrani nosilac ima vlastiti osnov, po članu 19. tačka 11. u Federaciji i članu 15. tačka 7. u Republici Srpskoj. To je zaseban postupak s vlastitim dokumentima i pitanjem ko snosi doprinos, razrađen u vodiču o zdravstvenom osiguranju penzionera. Ako po povratku registrujete obrt ili firmu, prijava ide kroz poresku upravu zajedno s ostalim doprinosima.
Kad ništa od navedenog ne stoji, u Federaciji ostaje osiguranje o vlastitom trošku, uz uslov iz člana 27. da se doprinos plati unazad. Koliko to iznosi i kako se uplaćuje objašnjeno je u vodiču o tome kako se zdravstveno osiguranje plaća lično.
Papiri iz inostranstva rijetko ubrzaju postupak, i to iznenadi većinu povratnika. BiH nije u Evropskoj uniji, pa se uredba o koordinaciji sistema socijalne sigurnosti i obrasci koji uz nju idu ovdje ne primjenjuju. S1 i E104 su instrumenti tog sistema i ovdje ih nema ko primiti. Evropska kartica zdravstvenog osiguranja ne vrijedi za liječenje u BiH i nijedan domaći fond je ne izdaje.
Instrument kojim biste osiguranje prosto prenijeli iz jedne države u drugu ne postoji. Postoje samo bilateralni sporazumi o socijalnom osiguranju. BiH ih ima s Austrijom, Belgijom, Crnom Gorom, Češkom, Hrvatskom, Luksemburgom, Mađarskom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom, Srbijom, Švicarskom i Turskom, a preuzela je i sporazume bivše Jugoslavije s Bugarskom, Danskom, Francuskom, Holandijom, Italijom, Njemačkom, Norveškom, Poljskom, Slovačkom, Švedskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Sprovode se dvojezičnom potvrdom o pravu na davanja u naravi za vrijeme privremenog boravka: osiguranik iz ugovorne države donese potvrdu svog nosioca osiguranja i u fondu je zamijeni za bolesnički list.
Taj mehanizam je napravljen za privremeni boravak, za ljude koji ovdje dolaze na nekoliko sedmica i ostaju osigurani vani. Nekome ko se doselio i prijavio prebivalište on ne pomaže, jer se od tog trenutka nalazi u domaćem sistemu i osnov mora imati ovdje.
Obrnuti smjer je izvor iste zabune. Odlazak iz zemlje sam po sebi ne gasi zdravstveno osiguranje u BiH: osiguranik koji privremeno boravi u inostranstvu zadržava status, a sužava mu se ono što se plaća, u pravilu na hitnu zaštitu i samo u državama s kojima sporazum postoji. Osiguranje ne ukida granica nego prestanak osnova, kad ovdje prestane radni odnos i kad se prebivalište preseli tamo.
Ne postoji ni prenos staža. Sabiranje perioda osiguranja iz sporazuma vrijedi za penziju; nijedan zakon o zdravstvenom osiguranju u BiH ne priznaje period proveden u stranom zdravstvenom sistemu. Deset godina uplata u Njemačkoj ovdje ne skraćuje nijedan rok i ne otvara nijedno pravo.
Nijedan dokument sa spiska ispod zakon ne traži kao uslov za prijavu. Trebaju vam da odgovorite na pitanja sa šaltera i da razriješite period koji u evidenciji ostaje prazan.
Prevod kod sudskog tumača, apostille i upis stranih isprava u matične knjige u BiH tema su za sebe i opisani su u vodiču o dokumentima i evidencijama nakon povratka.
Prijavu ne odgađajte dok stigne posljednji papir iz inostranstva. Prebivalište i osnov ne zavise ni od jednog stranog dokumenta, a rok od 30 dana u Federaciji teče bez obzira na to gdje je zapela pošta.
Svaki član porodice ima vlastiti status i prijavljuje se posebno. Supružnik i djeca najčešće idu preko nosioca koji ima aktivan osnov, uz vjenčani list, izvode iz matične knjige rođenih i, gdje se traži, dokaz o zajedničkom domaćinstvu.
Prije prijave na osiguranje dijete mora biti upisano u matične knjige u BiH i imati domaći izvod i matični broj. Zastoji ovdje gotovo uvijek nastaju zbog neslaganja podataka: prezime napisano po pravopisu države rođenja, drugačiji redoslijed imena, datum u drugom formatu. Ako je ime negdje mijenjano ili prilagođavano, ponesite dokaz o tome odmah, jer se inače postupak vraća na početak.
Do koje godine dijete može biti osigurano preko porodice zavisi od nadležnosti, a razlika je dovoljno velika da odluči hoće li starije dijete morati tražiti vlastiti osnov.
| Nadležnost | Osiguranje preko porodice traje |
|---|---|
| Federacija BiH | do 15. godine, a uz redovno školovanje do kraja školovanja i najduže do 26. godine |
| Republika Srpska | do 18. godine, odnosno do kraja prvog ciklusa studija, najkasnije do 26. godine |
| Brčko distrikt BiH | do 27. godine |
Federacija ima i rezervni put za dijete koje nije osigurano preko porodice: član 19. tačka 13a daje mu vlastiti osnov od rođenja do 26. godine, pod uslovom da je državljanin BiH s prebivalištem u Federaciji. Za srednjoškolce i studente koji se vraćaju na školovanje ovdje, pravila su detaljnije razrađena u vodiču o osiguranju učenika i studenata.
U Republici Srpskoj uslov je izričit: član porodice koji je strani državljanin može se uključiti u osiguranje ako po Zakonu o strancima ima odobren privremeni boravak na teritoriji Republike u trajanju od najmanje godinu dana (član 19. stav 8.). Zakon Federacije BiH takav uslov ne postavlja izričito, pa u tom slučaju odgovor kantonalnog zavoda tražite pisano prije nego što počnete skupljati dokumente.
Škola i dom zdravlja često traže potvrdu o osiguranju pri upisu ili sistematskom pregledu. Ako status još nije aktivan, pitajte fond šta prihvata kao privremeni dokaz i pod kojim uslovima se plaćeni pregled kasnije može refundirati.
Pravno gledano, nepokriveni niste nijedan dan. Ni federalni ni republički zakon ne poznaju period čekanja: nema pravila da pravo počinje tek nakon nekog broja dana provedenih u osiguranju. Rupa koju ljudi ipak osjete je administrativna, između dana povratka i dana kad je osnov uredno evidentiran.
Dvije stvari tu rupu mogu produžiti. Prva su neuplaćeni doprinosi, koji zaustavljaju korištenje zdravstvene zaštite sve dok se ne izmire, uz izuzetak hitne pomoći. Druga je uslov iz člana 27. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH: ko se osigurava sam, plaća doprinos od dana prestanka ranijeg statusa i najmanje šest mjeseci unazad. Za taj period, dakle, niste bez prava, nego ga plaćate unazad.
Telefon služi za orijentaciju, ali odluke koje kasnije nešto znače moraju biti pisane. Pošaljite fondu kratak upit u kojem stoji da ste se vratili iz određene države, kad ste prijavili prebivalište, kakav vam je status i po kojem osnovu mislite podnijeti prijavu. Zatražite spisak dokumenata za taj osnov i sačuvajte odgovor.
Kad predate zahtjev, uzmite broj protokola i zapišite datum. Tražite da rješenje sadrži datum od kojeg pravo teče, jer se upravo o tom datumu kasnije vode sporovi oko računa za preglede obavljene u međuvremenu.
Prijava povratnika zapinje uglavnom iz četiri razloga: nepotpuna dokumentacija, neslaganje ličnih podataka između stranih i domaćih isprava, zapis koji pokazuje da već imate aktivan status na drugom mjestu, ili osnov koji nije jasno određen. Prvo što tražite jeste pisano rješenje s obrazloženjem. Bez njega nemate na šta uložiti žalbu, a rok i organ kojem se žalba predaje pišu u pouci o pravnom lijeku na kraju rješenja.
Ako vam kažu da ste već negdje aktivni, gotovo uvijek je riječ o tragu iz vremena prije odlaska koji nikad nije zatvoren. Zatražite ispis tog zapisa i pisanu uputu kako se usklađuje. Kod razlika u podacima ne rješavajte stvari parcijalno: prikupite sve dokaze o istovjetnosti osobe i predajte ih odjednom, jer se svaki novi dokument tretira kao nova dopuna i postupak počinje iznova.
Odbijanje na šalteru fonda i odbijanje kod ljekara ili u apoteci nisu isto i ne rješavaju se istim putem. Ako vas sistem odbije u trenutku kad vam usluga treba, koraci su opisani u vodiču šta uraditi kad status ne prolazi kod ljekara.
Pisana uputa, ne usmeni odgovor
Kad dva službenika daju dva različita odgovora, ne birajte onaj koji vam više odgovara. Tražite pisanu uputu nadležnog organa, jer se usmeno obećanje kasnije ne može ni dokazati ni naplatiti.
Redoslijed poteza zavisi od toga s čim se vraćate. Ova tabela pokriva situacije koje se u praksi najčešće ponavljaju; u svakoj od njih prijava prebivališta ide prva, a ostalo teče paralelno.
| Situacija | Prvi potez | Na šta paziti |
|---|---|---|
| Bez posla, a prije odlaska ste bili osigurani u BiH | U Federaciji prijava službi za zapošljavanje u roku od 30 dana od povratka | Rok teče od povratka, ne od prijave prebivališta. U Republici Srpskoj ovaj put ne postoji, pa se raspitujete o kategoriji lica bez prihoda |
| Vraćate se s potpisanim ugovorom o radu | Poslodavcu date dokumente i tražite kopiju prijave | Provjerite datum od kojeg pokriće važi i da li su doprinosi ranijeg poslodavca u BiH ostali neuplaćeni |
| Vraćate se s djecom rođenom u inostranstvu | Upis djece u matične knjige u BiH prije prijave na osiguranje | Neslaganje imena i datuma u stranim ispravama; starije dijete može preći granicu osiguranja preko porodice |
| Nikad niste bili osigurani u BiH | Pisani upit fondu koji vam je osnov uopšte dostupan kao prvi | Rok od 30 dana u Federaciji vam ne pomaže, jer traži raniju osiguranost. Ostaje posao, porodica ili lično plaćanje |
| Živite ovdje, a zadržali ste posao i osiguranje vani | Provjera da li vas strano osiguranje isključuje iz domaćeg osnova | Član 19. tačka 5. u Federaciji priznaje status samo onima bez osiguranja inozemnog nosioca |
Uz njih idu i greške koje se ponavljaju bez obzira na situaciju. Najskuplja je pretpostavka da raniji status u BiH još stoji: ako je odjava izvršena prije odlaska, povratak ga ne oživljava. Druga je odgađanje provjere do prvog pregleda, kada za rok od 30 dana obično bude kasno. Treća je oslanjanje na usmeni odgovor na šalteru, koji nestaje čim se službenik promijeni.
Pravila zavise od mjesta prebivališta i osnova osiguranja, pa prije postupanja otvorite stranicu svoje nadležnosti. Ispod su tekstovi propisa na koje se ovaj vodič oslanja i stranice fondova na kojima se prijava stvarno obavlja.
Tekst zakona po kojem se u Federaciji BiH određuje ko je osiguranik, uključujući rok od 30 dana za povratnike iz člana 19 i uslove za osiguranje o vlastitom trošku iz člana 27.
Puni tekst republičkog zakona: osnovi osiguranja iz člana 15, kategorije koje Fond prijavljuje sam iz člana 20 i uslov za člana porodice koji je strani državljanin iz člana 19.
Ovdje provjeravate rok od 15 dana za prijavu nove adrese, pravila o odjavi prebivališta zbog odlaska u inostranstvo i to da se stara adresa odjavljuje po službenoj dužnosti.
Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja: polazna tačka za federalni nivo i fond solidarnosti, ali bez evidencije pojedinačnih osiguranika.
Poslovnice, obrasci i elektronske usluge za osiguranike u Republici Srpskoj; ovdje se podnosi prijava i provjerava status.
Nadležni fond za Distrikt, s obrascem PR_OD_1 za prijavu, promjenu i odjavu osiguranja i s provjerom zdravstvene kartice.
Spisak država s kojima BiH ima sporazum o socijalnom osiguranju, razvrstan po načinu obračuna troškova, s datumima stupanja na snagu novijih sporazuma.
Objašnjenje kako se sporazumi sprovode dvojezičnim obrascima i šta oni pokrivaju za osiguranike koji dolaze iz ugovornih država.
Zbirka sporazuma i protokola o socijalnom osiguranju koje je BiH zaključila ili preuzela; provjerite je li vaša država na spisku.
Tekstovi sporazuma po državama, korisni kad treba vidjeti šta konkretan sporazum pokriva iz zdravstvenog osiguranja.
Primjer kantonalnog zavoda u Federaciji: obrasci, kontakti i elektronska provjera zdravstvene kartice.
Ko podnosi prijavu, koji obrasci se koriste za supružnika i dijete i zašto se potvrda o prebivalištu u ovom kantonu više ne prilaže.