Učitavanje…
Učitavanje…
Prijavu na zdravstveno osiguranje podnosi poslodavac, i to prije nego što radnik uopšte stupi na posao. Rok je u oba entiteta isti: najkasnije dan prije početka rada. U Federaciji BiH prijava ide nadležnoj poreznoj ispostavi na obrascu JS3100, u Republici Srpskoj Poreskoj upravi RS na obrascu PD3100.
Radni odnos je najčešći od osnova po kojima se ulazi u zdravstveno osiguranje i jedini u kojem radnik ne podnosi ništa sam. Zato je traženje dokaza da je prijava podnesena jedini način da radnik u toj fazi zaštiti svoj status.
Ugovor nije dokaz aktivnog statusa
Radni odnos nastaje stupanjem na rad, ali status osiguranika nastaje tek prijavom u evidenciji. Potpisan ugovor koji stoji u fioci ne znači da ste u sistemu.
Prijava se podnosi poreznoj odnosno poreskoj upravi, u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa. Zavod ili fond zdravstvenog osiguranja preuzima podatke iz tog sistema i ne prima prijavu neposredno. Zbog tog jednog koraka između, radnik zna imati uredan ugovor i uredne obračune, a na šalteru čuti da nije aktivan.
Kratki rokovi računaju se prema datumima rada; datum obračuna plate ne određuje ih. U Federaciji BiH prijava se podnosi najkasnije dan prije nego što radnik počne raditi, odjava najkasnije na dan prestanka rada, a svaka promjena u osiguranju na dan kad je nastala. Uz obrazac JS3100 postoji i elektronska prijava. U Republici Srpskoj rok je isti: prijava se Poreskoj upravi RS podnosi najkasnije jedan dan prije stupanja radnika na rad, na obrascu PD3100, uz kopiju ugovora o radu. Zakon o radu RS uz to izričito obavezuje poslodavca da radnika prijavi u Jedinstveni sistem i uruči mu kopiju prijave.
U Federaciji BiH ista obaveza stoji u Zakonu o radu: fotokopije prijava na obavezno osiguranje poslodavac dostavlja uz pisani dokaz, odmah na početku rada. Ako ih niste dobili, tražite ih jer ih je poslodavac zakonski dužan dostaviti.
Doprinose obračunava i uplaćuje poslodavac, po odbitku od plate. U Federaciji BiH iz plate se izdvaja 12,5 posto za osnovno zdravstveno osiguranje, a poslodavac na tu platu plaća još 2 posto; svi doprinosi zajedno iznose 36 posto, otkako je zbirna stopa smanjena sa 41,5 posto izmjenama Zakona o doprinosima koje se primjenjuju od 1. jula 2025. U Republici Srpskoj doprinos za zdravstveno osiguranje iznosi 10,2 posto, a svi doprinosi zajedno 31 posto i plaćaju se iz bruto plate, bez posebnog dijela na teret poslodavca. Te brojke vrijedi znati zato što se iz njih na obračunskom listu vidi je li iznos uopšte usklađen s vašom platom.
Prijavom stičete status osiguranika, a uplatom se održava pravo da tu zaštitu koristite. Većina problema nastaje kada poslodavac ispuni samo jednu od te dvije obaveze.
Osnov zdravstvenog osiguranja proizlazi iz radnog odnosa. Sam plaćeni angažman ili ugovor druge vrste ne daje taj osnov. Razlika se najčešće otkrije prekasno, kad neko po ugovoru o djelu godinu dana misli da je osiguran.
| Vrsta angažmana | Nosi li osnov osiguranja | Šta to znači u praksi |
|---|---|---|
| Ugovor o radu na neodređeno | Da | Prijava se podnosi prije početka rada, kao i za svaki drugi radni odnos |
| Ugovor o radu na određeno | Da | Isti postupak i isti rokovi; kraće trajanje ništa ne mijenja |
| Probni rad | Da | Probni rad je dio ugovora o radu, pa prijava ide od prvog dana |
| Ugovor o djelu | Ne | Doprinosi se plaćaju na naknadu, ali ne otvaraju status osiguranika po tom osnovu |
| Rad bez ugovora | Ne | Nema prijave ni traga u evidenciji, pa ni prava koje bi se moglo ostvariti |
Honorarni angažmani se pritom razlikuju međusobno. U Republici Srpskoj ugovor o privremenim i povremenim poslovima nosi osnov osiguranja, po sniženim stopama doprinosa, dok ugovor o djelu ne daje osnov osiguranja. Prije potpisa se zato provjerava kako je posao pravno nazvan, jer o tome zavisi hoćete li uopšte biti osigurani.
Ako radite samo po ugovoru o djelu, osiguranje morate riješiti drugim putem: kao član porodice preko supružnika ili roditelja, preko službe za zapošljavanje ili . Učenici i studenti do određene dobi pokriveni su , pa im povremeni honorarni angažman status ne mijenja.
Prvih nekoliko dana na poslu najjeftinije je vrijeme za provjeru. Kasnije se ista stvar rješava dopisima i rokovima, a ponekad i računom za pregled koji ste mislili da vam je pokriven.
Ako radite u kantonu ili entitetu različitom od onog u kojem imate prijavljeno prebivalište, provjerite koji je zavod formalno nadležan prije nego što vam prvi put zatreba ljekar. Isto vrijedi ako se zapošljavate nakon dužeg boravka u inostranstvu, jer se tada osnov osiguranja mijenja iz temelja.
Status vodi zavod ili fond, a uplatu doprinosa prati porezna odnosno poreska uprava, koja i pokreće naplatu kad zaostaci nastanu. Provjere se zato obavljaju na različitim mjestima. Njihovi odgovori odnose se na različite podatke i mogu se razlikovati bez proturječnosti.
Ako se brojke ne slažu, prvi razgovor je s poslodavcem i mora biti pisan. Tražite objašnjenje i rok do kada se zaostatak izmiruje. Usmeno obećanje kasnije ne dokazuje ništa.
Radnik snosi posljedice neplaćenih doprinosa. U Federaciji BiH obvezniku uplate doprinosa koji nije uplatio doprinos obustavlja se dalje korištenje zdravstvene zaštite, izuzev hitne medicinske pomoći, a pravo se u cijelosti uspostavlja tek danom uplate svih dospjelih i neuplaćenih iznosa (Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, član 87). U Republici Srpskoj pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruje se pod uslovom da su uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa (Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS, član 28).
Poslodavčevo neispunjavanje obaveze uplate utiče na vaše korištenje zdravstvene zaštite. Hitna medicinska pomoć ostaje dostupna u svakom slučaju, ali redovni pregledi, uputnice i lijekovi na recept ne. Zbog toga uplate pratite dok je zaostatak mali, prije nego što vas sistem već odbije u ordinaciji ili apoteci.
Zaostali doprinosi naplaćuju se prisilno, s kamatama, a za neprijavljenog radnika Zakon o Jedinstvenom sistemu u Federaciji BiH predviđa novčanu kaznu od 5.000 do 100.000 KM. Kantonalni zavod je uz to dužan tražiti naknadu štete kad prijava nije podnesena ili su u njoj neistiniti podaci. Tim postupcima možete tražiti da poslodavac snosi posljedice, iako vam oni ne vraćaju pokriće unazad.
Tri su tipična scenarija: prijave nema uopšte, prijava postoji ali s pogrešnim datumom ili podacima, ili prijava postoji a doprinosi se ne uplaćuju. Redoslijed poteza je u sva tri isti.
Kad se rokovi poštuju, promjena posla ne izaziva prekid pokrića. Odjava se podnosi najkasnije na dan prestanka rada, prijava kod novog poslodavca najkasnije dan prije početka rada, i dva perioda se nadovezuju. Prekid nastaje zbog dvije greške: odjava s ranijim datumom od stvarnog prestanka rada, ili zakašnjela prijava kod novog poslodavca.
Nekoliko dana bez aktivnog statusa obično prođe nezapaženo, ali ako vam u tom periodu zatreba usluga, račun plaćate sami.
Pogrešan datum odjave
Od poslodavca tražite pisanu ispravku pogrešnog datuma odjave i dokaz da je dostavljena, jer se datum ne ispravlja sam. Odjava s ranijim datumom može značiti da vam se prava ukidaju unazad, pa i zahtjev da vratite trošak usluga koje ste u međuvremenu koristili.
U cijeloj BiH poslodavac podnosi prijavu i plaća doprinose, a fond vodi evidenciju. Razlikuju se obrasci, adresa na koju prijava ide i način na koji radnik može sam provjeriti stanje.
| Područje | Gdje se podnosi prijava | Nadležni fond | Gdje radnik provjerava |
|---|---|---|---|
| Federacija BiH | Nadležna porezna ispostava, obrazac JS3100 | Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja prema prebivalištu | Uvid u uplaćene doprinose i uvjerenje kod Porezne uprave FBiH, status na šalteru kantonalnog zavoda |
| Republika Srpska | Poreska uprava RS, obrazac PD3100 | Fond zdravstvenog osiguranja RS, jedinstven za cijeli entitet | Elektronski servis Fonda za provjeru osiguranja, podaci o uplatama kod Poreske uprave RS |
| Brčko distrikt | Fond zdravstvenog osiguranja Distrikta, obrazac za prijavu, promjenu i odjavu | Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta BiH | Provjera statusa osiguranja preko elektronske kartice |
U Federaciji BiH nadležnost se određuje prema prebivalištu radnika, pa se za isti posao mijenja zavod ako se preselite u drugi kanton. U Brčko distriktu poslodavac radnika prijavljuje najkasnije na dan stupanja na rad, prijava, promjena i odjava dostavljaju se Fondu u roku od osam dana od nastanka promjene, a fotokopije prijava radnik dobija u roku od 15 dana.
U Brčko distriktu lice za koje poslodavac nije dostavio prijavu može od Fonda zahtijevati da mu odredi status osiguranog lica i da primora odgovorno lice da ispuni svoju obavezu. Radnik tako može postupiti bez čekanja da poslodavac promijeni odluku. Entiteti nemaju takvo sredstvo.
U sporovima oko osiguranja služe dokumenti s datumima; sjećanje gotovo nikad nije dovoljno. Sačuvanom dokumentacijom možete za pola sata dokazati ono što biste bez nje mjesecima pokušavali rekonstruisati.
Kad nastane problem, prvo utvrdite činjenično stanje, pa se tek onda obratite nadležnima. Taj redoslijed je važniji od brzine postupanja.
Obrasci, rokovi i nadležnosti razlikuju se po entitetima i kantonima, pa prije postupanja otvorite stranicu svoje nadležnosti. Ispod su izvori na kojima se preuzimaju obrasci, provjerava status i prijavljuje nepravilnost.
Obrazac na kojem se u Federaciji BiH podnosi prijava, promjena i odjava osiguranja; korisno je vidjeti koje podatke poslodavac upisuje o vama.
Mjesto gdje se traži uvjerenje o podacima iz Jedinstvenog sistema i uvid u uplaćene doprinose, te gdje se prijavljuje poslodavac koji ne uplaćuje.
Ovdje se preuzima obrazac PD3100 za prijavu, promjenu i odjavu uplate doprinosa i prateća uputstva.
Elektronski servis na kojem osiguranik u Republici Srpskoj sam provjerava je li mu osiguranje aktivno.
Ako pak taj angažman ima obilježja radnog odnosa, radno vrijeme, nadzor i stalne zadatke u prostorijama naručioca, onda vrsta ugovora ne odgovara stvarnom poslu. To se zove prikriveni radni odnos i inspekcija ga sankcioniše kad ga utvrdi.
Ako se stanje ne popravi, radnik u Republici Srpskoj koji sam otkaže ugovor zbog neisplaćenih plata ili doprinosa u periodu dužem od tri mjeseca zadržava pravo na novčanu naknadu i osiguranje preko Zavoda za zapošljavanje, iako je otkaz dao svojom voljom. U ostalim slučajevima odlaska na vlastiti zahtjev to pravo otpada.
Inspekcija rada provjerava obaveze iz radnog odnosa, porezna odnosno poreska uprava naplatu doprinosa, a zavod ili fond vodi vaš status. Prijava jednoj instituciji ne pokreće postupak kod ostalih, pa ako je situacija ozbiljna, obratite se svima paralelno.
Formular kojim se inspekciji rada u FBiH prijavljuje neprijavljen radnik ili neuplaćeni doprinosi; inspektor je dužan čuvati tajnost prijave.
Inspektorat RS s inspekcijom rada i rubrikom Prijave i pritužbe, kojom se prijavljuje neprijavljen rad ili neuplaćeni doprinosi.
Tekst zakona i svih izmjena, uključujući član 87 o posljedicama neuplaćenih doprinosa i izuzetku za hitnu medicinsku pomoć.
Zvanična stranica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH; korisna kao polazna tačka za federalni nivo i fond solidarnosti.
Zvanična stranica FZO RS sa informacijama, obrascima, dokumentima i kontaktima za osiguranike u Republici Srpskoj.
Zvanična stranica FZO Brčko distrikta sa informacijama za osiguranike i obrascima za prijavu, promjenu i odjavu osiguranja.
Primjer kantonalnog zavoda u FBiH; stranica sadrži informacije, obrasce i provjeru statusa kartice gdje je dostupna.
Primjer kantonalne stranice sa informacijama o prijavi na zdravstveno osiguranje; lokalna pravila treba provjeriti u svom kantonu.