Povratak počinje starim evidencijama
Povratnik se rijetko vraća u prazan sistem. Najčešće ga čekaju stara adresa, istekla lična karta, neprovedena ostavina, djeca rođena u inostranstvu ili strani dokumenti koji još nisu upisani u matične knjige BiH.
Zato prvi posao nije uvijek nova lična karta. Prvo treba provjeriti šta već stoji u evidenciji: prebivalište, državljanstvo, matične knjige, dokumenti djece i dokaz osnova stanovanja na adresi na koju se vraćate.
Prijava adrese po povratku
Ako ste se odjavili kad ste otišli: trebate ponovo prijaviti prebivalište. Procedura kao za novu prijavu: dokaz stanovanja (vlasništvo, zakup ili saglasnost vlasnika), odlazak u nadležni CIPS centar/MUP. Ako nemate stan ni kuću: dogovor s rodbinom ili prijateljem koji vas prima (saglasnost vlasnika).
Ako se niste odjavili: vaše prebivalište je formalno još na staroj adresi. Ako je adresa još validna (roditeljska kuća, vaš stan) - možete nastaviti. Ako adresa više ne postoji ili ne živite tamo - prijaviti novu.
U praksi, ako se vraćate u vlastiti stan/kuću - ZK izvadak (dokaz vlasništva) i odlazak u CIPS centar za prijavu. Ako se vraćate kod roditelja/rodbine - saglasnost vlasnika ili prisustvo vlasnika pri prijavi. Ako iznajmljujete stan - ugovor o zakupu ili saglasnost stanodavca.
Kod povratnika često zapne dokaz vlasništva nad adresom. Kuća može biti uknjižena na pokojnog člana porodice, a ostavina nikad nije provedena. Ako nadležni organ traži dokaz vlasništva, prvo se mora riješiti ostavinski ili zemljišnoknjižni problem, osim ako MUP prihvati drugi dokaz stanovanja.
Istekla lična karta
Ako vam je lična karta istekla u inostranstvu: po povratku, vaditi novu u nadležnoj policijskoj stanici prema (ažurnom) prebivalištu. Potrebno: stara lična karta (i istekla), dokaz identiteta (pasoš, rodni list), ažurno prebivalište i taksa.
Problem nastaje kada: istekla lična karta + stara adresa = dva problema istovremeno. Redoslijed: prvo prijaviti adresu (jer lična karta se izdaje prema prebivalištu), pa onda vaditi novu ličnu kartu. Ako niste sigurni kakvo je stanje vašeg prebivališta - prvo provjeriti u CIPS centru.
Dodatni problem: verifikacija identiteta. Osoba koja 10+ godina nije imala kontakt s BiH sistemom može imati poteškoća s dokazivanjem identiteta - posebno ako je lična karta davno istekla i nema drugih važećih BiH dokumenata. Pasoš (čak i istekli) pomaže jer sadrži fotografiju i JMB. Rodni list je osnovni dokument identiteta koji ne istječe. Ponijeti sve što imate - službenik će odrediti šta prihvata.
Ako nemate NIJEDAN važeći dokument: procedura zahtijeva verifikaciju identiteta putem svjedoka (dva svjedoka s važećim ličnim kartama koji potvrđuju vaš identitet) ili putem biometrijskih podataka iz prethodne evidencije (otisci prstiju). Ovo je složenija procedura ali je izvodiva - MUP/policijska stanica ima mehanizme za ovo.
Djeca rođena u inostranstvu
Strani rodni list, vjenčani list ili druga javna isprava obično mora biti pravilno legalizovana ili apostilirana, ako je to potrebno za državu izdavanja, i prevedena od ovlaštenog sudskog tumača. Običan prevod bez pečata sudskog tumača najčešće nije dovoljan za matični ured ili MUP.
Dijete rođeno u inostranstvu od roditelja koji su građani BiH ima pravo na državljanstvo BiH. Ali: činjenica rođenja mora biti upisana u matične knjige u BiH. Bez ovog upisa, dijete „ne postoji" u BiH sistemu - nema JMB, nema CIPS, nema ličnu kartu, nema zdravstveno.
Procedura: pribaviti rodni list iz zemlje rođenja (u originalu ili s apostilom/legalizacijom), prevesti ga na jedan od službenih jezika BiH (kod ovlaštenog sudskog tumača), predati u matičnu službu općine prebivališta roditelja u BiH radi upisa činjenice rođenja u domaće matične knjige. Nakon upisa, dijete dobija BiH rodni list i JMB. Tek onda: prijava adrese, CIPS, zdravstveno, lična karta.
Za dijete rođeno u inostranstvu obično treba pribaviti originalni rodni list iz zemlje rođenja. Ako je zemlja potpisnica Haške konvencije: nabaviti apostil (pečat koji potvrđuje autentičnost dokumenta - dobija se u nadležnom organu zemlje rođenja, obično ministarstvu ili sudu). Ako zemlja nije potpisnica: puna legalizacija u diplomatskom predstavništvu BiH u toj zemlji. Prevesti rodni list na jedan od službenih jezika BiH kod ovlaštenog sudskog tumača. Predati sve u matičnu službu općine prebivališta roditelja u BiH.
Matična služba upisuje činjenicu rođenja u domaće matične knjige. Dijete dobija BiH rodni list. Na osnovu upisa, pokreće se određivanje JMB. Nakon JMB: prijava adrese, zdravstveno osiguranje, lična karta kad zatreba.
Dio postupka, posebno upis rođenja djeteta u matične knjige BiH, često se može pokrenuti preko ambasade ili konzulata BiH dok ste još u inostranstvu. To ne uklanja sve korake po povratku, ali može skratiti prvi administrativni krug.
Šta prikupiti prije povratka
Prije povratka vrijedi kontaktirati ambasadu ili konzulat BiH i pitati šta se može pokrenuti iz inostranstva. Posebno se provjeravaju djeca rođena van BiH, strani rodni ili vjenčani listovi, apostille/legalizacija i prevodi.
- Provjeriti da li imate važeći BiH dokument ili makar dokaz državljanstva.
- Pribaviti strane javne isprave u originalu, uz apostille ili legalizaciju ako se traži.
- Prevesti strane dokumente kod ovlaštenog sudskog tumača.
- Provjeriti osnov stanovanja u BiH: vlasništvo, ugovor, saglasnost vlasnika ili završena ostavina.