Povratak iz inostranstva i dokumenti u BiH - adresa, CIPS, lična karta i stare evidencije

Šta provjeriti prije puta ili odmah po dolasku

Dio provjera ne čeka dolazak u BiH: preko ambasade ili konzulata možete provjeriti JMB i status u evidencijama, a matičnoj službi možete pisati i izdaleka. Ko je već u zemlji, kreće od matičara i MUP-a prema staroj ili novoj adresi. Gdje god krenuli, ovih sedam stavki razjasnite prije prvog šaltera:

• imate li JMB evidentiran u BiH;
• koja adresa prebivališta trenutno stoji u evidenciji;
• imate li važeću ličnu kartu BiH ili je istekla;
• je li brak, razvod ili promjena prezimena iz inostranstva provedena kroz matične knjige BiH;
• jesu li djeca rođena u inostranstvu upisana i imaju li JMB;
• koji dokaz stanovanja imate za adresu na koju se vraćate;
• treba li stranim dokumentima apostille, legalizacija ili ovjereni prevod.

Stara adresa, odjava i novo prebivalište

Šta je s adresom, zavisi od toga kako ste otišli. Ko se pri odlasku odjavio preko ambasade ili konzulata, u BiH više nema prijavljeno prebivalište i prijavljuje ga iznova. Ko se nije odjavljivao, a u BiH je zadržao porodicu, kuću ili stan, po zakonu to nije ni morao: stara adresa mu tada može i dalje uredno stajati u evidenciji, pod uslovom da na njoj opet stvarno živi. U oba slučaja prvo provjerite upisano stanje, jer bez provedene prijave nova adresa ne postoji ni za CIPS ni za bilo koji drugi dokument.

Za prijavu na novu adresu zakon traži dokaz valjanog osnova stanovanja: vlasništvo, suvlasništvo ili posjed; ovjeren ugovor o najmu ili podstanarstvu uz dokaz vlasništva stanodavca; ili ovjerenu izjavu stanodavca da pristaje na prijavu. Na adresu već prijavljenog supružnika, roditelja ili djeteta dovoljan je dokaz braka ili srodstva. Povratnici najčešće zapnu baš ovdje: dođu s pasošem i stranim dokumentima, a bez ijednog papira koji dokazuje pravo na adresu u BiH. Kad dokaz imate, prijava prebivališta je obaveza s rokom od 15 dana od nastanjenja i ne plaća se.

Lična karta: obaveza i rok od 60 dana

Punoljetan državljanin s prebivalištem u BiH po zakonu mora imati ličnu kartu, pa je ona prva na redu čim je adresa uređena. Ko se stalno nastanio u BiH, zahtjev podnosi MUP-u prema prebivalištu u roku od 60 dana od nastanjenja; isti rok vrijedi za zamjenu kad se promijene podaci, recimo prezime ili adresa. Ako je karta istekla ili izgubljena, ili je poslije punoljetstva nikad niste ni izvadili, računajte da bez nje teže ide sve ostalo: pasoš, banka, vozačka, CIPS.

Pasoš BiH izdat u ambasadi tu pomaže manje nego što se očekuje. Identitet njime možete dokazati, ali za domaće postupke on ne zamjenjuje ličnu kartu. Prije dolaska pitajte nadležni MUP šta prihvata uz prvi ili novi zahtjev i treba li vam uvjerenje o državljanstvu.

Matični upisi nakon braka, razvoda ili rođenja djeteta

Brak sklopljen vani, razvod pred stranim sudom, novo prezime ili dijete rođeno u inostranstvu za domaće institucije postoje tek kad se upišu u matične knjige BiH. Do tog upisa novi pasoš, lična karta, CIPS i dokumenti djeteta glase na staro stanje. Za svaku od tih situacija prvo se provjerava jedno:

Dijete rođeno u inostranstvu

Za dijete rođeno u inostranstvu ne kreće se od pasoša nego od prijave rođenja. Konzularna praksa, na primjer u Njemačkoj, uz zahtjev traži originalni rodni list djeteta na međunarodnom obrascu, kopije važećih pasoša ili ličnih karata roditelja i izvode iz matičnih knjiga rođenih roditelja. Poslije upisa dolaze JMB, adresa i dokumenti.

Strani pasoš djeteta tu ništa ne mijenja: s njim se može putovati, ali za školu, zdravstveno i putni dokument BiH računaju se samo upis u domaće knjige i JMB.

CIPS, banka, posao i zdravstveno nakon povratka

Kad su adresa i lična karta uređene, CIPS potvrda konačno pokazuje tačno stanje, pa s njom ažurirate banku, posao, školu ili vrtić. Obrnuto ne ide: banci ne vrijedi potvrda sa starom adresom, a poslodavac ne može prijaviti radni odnos ako se podaci ne slažu s dokumentom. Ako niste sigurni da je sve usklađeno, prije šaltera prođite provjere prije vađenja CIPS-a i prijave adrese.

Zdravstveno osiguranje ide posebnim kolosijekom: pravila zavise od entiteta, kantona, radnog statusa i osnova osiguranja, a strana polisa ne rješava domaću prijavu. Koji dokument treba za vaš status, zna nadležni zavod.

Greške koje povratnike najviše koštaju vremena

Najčešća greška je vaditi jedan dokument, a ne pogledati lanac iza njega. Neko izvadi pasoš u ambasadi, pa u BiH otkrije da mu lična karta ne važi. Neko prijavi adresu, ali brak iz inostranstva nije upisan, pa prezime na zahtjevu ne odgovara knjigama. Neko traži pasoš za dijete koje još nema JMB. Dok lanac nije provjeren, nekoliko poteza nemojte povlačiti:

• kartu za dijete na BiH pasoš ne kupujte dok ne provjerite upis i JMB;
• CIPS ne vadite prije nego što je nova adresa prijavljena;
• prevod ne plaćajte dok ne saznate prihvata li se međunarodni obrazac bez prevoda;
• zahtjev ne predajite s prezimenom kojeg nema u matičnim knjigama BiH;
• savjet jedne ambasade ne uzimajte kao pravilo za sve države, provjerite kod svog diplomatsko-konzularnog predstavništva (DKP).

Kratak dolazak i trajni povratak nisu isti postupak

Za dolazak od nekoliko sedmica obično je dovoljno ono što već imate: pasoš, punomoć, izvod, možda jedna CIPS potvrda za tačno određenu svrhu. Ako ostajete duže, a prebivalište vam je ostalo vani, u igri je i prijava boravišta: ko ima prijavljen boravak u inostranstvu, a nema prebivalište u BiH, boravište prijavljuje nadležnom organu u roku od osam dana od dolaska.

Trajni povratak je drugi režim: adresa, lična karta, zdravstveno, škola, banka i matični upisi moraju se posložiti, i to baš tim redom. Problemi počinju kad se trajni povratak tretira kao duža posjeta, pa se svaki sljedeći postupak vraća na staru adresu ili staro prezime. Razlika u praksi izgleda ovako:

Oblik stranog dokumenta: međunarodni obrazac, apostille i prevod

Strani rodni list, vjenčani list ili presuda ne prihvataju se svuda u istom obliku. Negdje prolazi međunarodni obrazac bez ičega dodatnog, negdje se traži apostille ili puna legalizacija, negdje ovjereni prevod. Pogrešna kombinacija znači novi trošak, ponovno pribavljanje i ponekad probijen rok. Za dio država apostille otpada u startu: s Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom, Crnom Gorom i Austrijom, među ostalima, BiH ima ugovore o pravnoj pomoći koji svaku dalju ovjeru isključuju, pa ostaje samo prevod.

Najjeftinija provjera je jedna poruka. Matičnoj službi ili DKP-u pošaljite tačan naziv dokumenta, državu izdavanja i svrhu za koju ga koristite, pa sačekajte instrukciju prije nego što platite prevodioca ili legalizaciju. Uz to razjasnite:

• je li dokument original ili ovjerena kopija;
• postoji li za njega međunarodni obrazac;
• traži li se apostille, legalizacija ili ovjereni prevod;
• koliko star dokument smije biti za upis u BiH;
• ide li zahtjev prvo DKP-u ili direktno matičaru u BiH.

Plan za prvu sedmicu nakon povratka

Prve dane potrošite na evidencije od kojih sve ostalo zavisi, ne na institucije koje će te evidencije tek tražiti. Banka i posao mogu čekati dok adresa i lična karta nisu uređene, osim ako vam račun treba za uplatu taksi.

Ako imate djecu, školu ili vrtić pitajte paralelno šta traže, jer imaju svoje rokove i dodatne dokaze. Samo ne obećavajte dokument koji još nije upisan u domaće evidencije.

Najčešći zastoji i ko ih rješava

Zastoji se vrte oko istih pet stvari: stara adresa na kojoj više niko ne živi, istekla lična karta, neupisan brak ili razvod iz inostranstva, dijete bez JMB-a i dokumenti na različita prezimena. Svaki od njih ima svoj prvi organ: MUP za adresu i ličnu kartu, matičar za rođenje i brak, DKP za konzularne postupke, a sud ili druga služba za priznanje stranih odluka.

Kad služba kaže da postupak ne može završiti, ne odlazite sa šaltera s pola informacije. Tražite da vam imenuju podatak koji nedostaje i organ koji ga upisuje: fali li JMB, prijava adrese, državljanstvo, upis braka ili dokaz roditeljstva. S tim odgovorom idete pravo nadležnoj službi, umjesto da obilazite šaltere nasumice.

Punomoći i priprema prije dolaska u BiH

Ne morate za svaki postupak lično u BiH, ali za neke morate. Lična karta i pasoš traže prisustvo zbog biometrije i potpisa, dok matični izvodi, upisi i razne provjere često idu preko punomoćnika. Prije nego što člana porodice pošaljete na šalter, provjerite dvoje: traži li postupak lično prisustvo i kakvu punomoć služba prihvata.

Punomoć pišite precizno: za koji postupak, pred kojim organom, za koju osobu i šta punomoćnik smije predati ili preuzeti. Ako se sastavlja u inostranstvu, unaprijed pitajte treba li joj ovjera, apostille, legalizacija ili prevod. Pogrešno sastavljena punomoć u praksi znači da osoba u BiH ne može ni predati zahtjev ni dobiti informaciju.

Korisni službeni izvori