Rješenje o izvršenju u FBiH - šta uraditi kada stigne

Izvršna i vjerodostojna isprava: zašto osnov mijenja sve

Sud rješenje donosi po jednom od dva osnova, i razlika između njih nije formalnost. Izvršna isprava je dokument koji je već prošao provjeru pred sudom ili organom uprave: pravosnažna presuda, sudsko ili upravno poravnanje, druga odluka koju zakon proglašava izvršnom. Vjerodostojna isprava je dokument samog povjerioca, pa se u trenutku donošenja rješenja niko još nije bavio pitanjem postoji li dug.

U Federaciji BiH je krug vjerodostojnih isprava uzak. Član 29. nabraja mjenicu i ček s protestom i povratnim računom, te račune ili izvode iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoza smeća. Telekom račun, faktura za robu ili obračun kredita tu ne spadaju. Da bi po njima uopšte pokrenuo izvršenje, povjerilac prvo mora doći do izvršne isprave, najčešće do presude.

Ko još nije provjerio odakle dug potiče i u kojoj je fazi, to mora raditi paralelno s rokom, ne poslije njega.

Kod izvršne isprave prostor za prigovor je uži jer je o dugu već presuđeno; ostaju razlozi vezani za samu ispravu i za ono što se dogodilo poslije nje. Kod vjerodostojne isprave prigovor je jedini trenutak u kojem se postojanje duga uopšte ispituje.

Zbog toga prigovor protiv rješenja donesenog po vjerodostojnoj ispravi mora biti obrazložen i mora reći koji se dio rješenja pobija. Neobrazložen prigovor sud odbacuje, bez ulaska u to da li je dug tačan. Ako se rješenje pobija u cijelosti ili u dijelu kojim je utvrđeno da potraživanje postoji, prijedlog za izvršenje se dalje smatra tužbom i predmet ide u parnicu, a izvršenje se odgađa. Ako se pobija samo dio kojim je izvršenje određeno, postupak teče kao kod izvršne isprave.

Kod komunalnih računa spor se najčešće vodi oko perioda: dio duga je zastario, dio nije. Prigovor koji tvrdi samo da dug ne postoji slabiji je od onog koji navede tačne mjesece i za njih priloži uplatnice.

Prigovor: kada ima smisla i šta mora sadržavati

Prigovor nije mjesto za objašnjenje zašto ne možete platiti. Zakon u članu 47. nabraja razloge iz kojih se rješenje o izvršenju pobija, a sud odlučuje unutar te liste:

• isprava na osnovu koje je rješenje doneseno nije izvršna isprava ili nije stekla svojstvo izvršnosti
• izvršna isprava je ukinuta, poništena, preinačena ili stavljena van snage
• stranke su se poslije nastanka izvršne isprave pisano sporazumjele da se izvršenje neće tražiti
• protekao je rok u kojem se po zakonu može tražiti izvršenje
• izvršenje je određeno na predmetu koji je izuzet ili na kojem je ograničeno
• tražilac izvršenja nije ovlašten tražiti izvršenje po toj ispravi ili ne protiv vas
• nije ispunjen uslov određen izvršnom ispravom
• potraživanje je prestalo zbog činjenice nastale nakon izvršne isprave, tipično zbog uplate
• ispunjenje je kasnijom činjenicom odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili onemogućeno
• nastupila je zastarjelost potraživanja o kojem je odlučeno izvršnom ispravom

Dvije stavke s te liste u praksi nose najviše prigovora. Prva je zastara: kada rok zastare prođe, dug i dalje postoji, ali se prisilno više ne naplaćuje. Druga je izvršenje na izuzetom ili ograničenom predmetu, gdje ne osporavate dug nego to čime se naplaćuje.

Sam podnesak je kratak. Sud, broj predmeta i datum rješenja, vaši podaci, rečenica da ulažete prigovor, koji dio osporavate i po kojem razlogu, i šta prilažete. Uplatnica, izvod, obračun ili ugovor vrijede više od tri stranice o tome kako je povjerilac nekorektan.

Dostava, rok i šta ako je rok propušten

Rok počinje od dostave, a dostava u ovom postupku ne znači nužno da vam je pismeno predato u ruke. Rješenje o izvršenju i rješenje po prigovoru dostavljaju se po pravilima o dostavljanju tužbe iz Zakona o parničnom postupku.

Kod izvršenja na osnovu izvršne isprave zakon predviđa i dostavu preko oglasne table suda. Ako izvršenika nema ni na adresi iz prijedloga za izvršenje ni na adresi prijavljenoj kod nadležnog organa, pismeno se ističe na oglasnu tablu, a dostavljanje se smatra izvršenim protekom 15 dana od isticanja. Osam dana za prigovor teče od tog trenutka, iako pismo nikada niste vidjeli. Prijavljena adresa zato nije administrativna sitnica.

Tvrdnju da dostava nije bila uredna ne rješava telefonski poziv sudu. Tražite uvid u spis i pogledajte dostavnicu: ko je pismeno primio, kojeg datuma i u kojem svojstvu. Ta tvrdnja vrijedi onoliko koliko je potkrijepljena spisom.

Ako je rok stvarno propušten, prostora ima malo. Protiv pravosnažnog rješenja u izvršnom postupku nema ni revizije ni ponavljanja postupka, a povrat u prijašnje stanje zakon dopušta samo zbog propuštanja roka za prigovor i žalbu. Prijedlog se podnosi u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog propuštanja ili od dana saznanja, a poslije 60 dana od propuštanja se ne može tražiti.

Ne čekajte blokadu računa da biste tražili spis. Kada banka javi da je račun blokiran, rok za prigovor je najčešće odavno prošao.

Šta se dešava nakon prigovora

Prigovor sud dostavlja suprotnoj strani, koja na njega može odgovoriti u roku od tri dana. Poslije toga sudija odlučuje bez ročišta ili zakaže ročište za raspravljanje o prigovoru.

Rješenjem se prigovor usvaja, odbija ili odbacuje kao neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen. Kada ga usvoji, sud izvršenje obustavlja u cijelosti ili djelimično i ukida već provedene radnje. Protiv rješenja po prigovoru izjavljuje se žalba u roku od osam dana od dostave, a o njoj odlučuje drugostepeni sud.

Dva izuzetka zakon navodi izričito. Kada je izvršnom ispravom određena obaveza izdržavanja i kada se naplata provodi s transakcijskog računa pravnog lica u korist tražioca izvršenja koji ima takav račun, do namirenja može doći i prije odluke po prigovoru.

Ako je prigovor otvorio parnicu, jer se pobijalo postojanje potraživanja po vjerodostojnoj ispravi, izvršenje se odgađa do pravosnažnosti odluke parničnog suda. Uspije li povjerilac s tužbom, izvršenje se nastavlja na njegov prijedlog, koji po izmjenama zakona iz 2025. mora stići u roku od 30 dana od izvršnosti odluke, inače sud postupak obustavlja. Izgubi li povjerilac, parnični sud ukida rješenje u pobijanom dijelu i nalaže obustavu.

Do tada čuvajte kopiju prigovora i dokaz predaje, prijemni pečat suda ili poštansku potvrdu s datumom. Stigne li obavijest banke ili poslodavca, provjerite u spisu šta je sud odlučio, a ne šta vam kaže povjerilac.

Kada je izvršenje već počelo

Rješenje i prva radnja naplate ponekad stignu skoro istovremeno. Ako banka ili poslodavac već postupaju, prvo utvrdite šta se tačno dogodilo: rezervisana sredstva i iznos koji je već prebačen povjeriocu nisu ista stvar. Tražite pisanu informaciju o tome po kojem predmetu se postupa, od kojeg datuma i po čijem nalogu, jer usmeni odgovor na šalteru ne ulazi u spis.

Ako se popisuju stvari koje nisu vaše, prigovor podnosi njihov vlasnik. Treće lice koje tvrdi da ima pravo na predmetu izvršenja može tražiti da se izvršenje proglasi nedopuštenim u obimu u kojem su njegova prava zahvaćena. Šta se uopšte smije plijeniti, a šta je izuzeto, određuje zakon, a ne izvršitelj na licu mjesta.

Ako sud kasnije usvoji prigovor ili se utvrdi da je naplaćeno više nego što je trebalo, povrat se traži kroz isti predmet. Zato izvodi, platne liste i dopisi banke idu u fasciklu od prvog dana. U izvršnom postupku dokument o naplati vrijedi koliko i dokument o dugu.

Kontakt s povjeriocem i rate nakon rješenja

Dogovor je moguć i poslije rješenja, ali ne na riječ. Sve što povjerilac obeća usmeno tražite pisano, s brojem sudskog predmeta, i tražite da odgovarajući podnesak ode sudu. Dok sud nema formalnu obavijest ili odluku, predmet ide svojim tokom bez obzira na to šta je dogovoreno.

Prije potpisa postavite jedno pitanje: povlači li povjerilac prijedlog za izvršenje i traži li obustavu, ili izvršenje ostaje aktivno dok se rate plaćaju. Ako ostaje aktivno, račun i plata mogu biti zahvaćeni i dok uredno plaćate, a uplate izvan predmeta brzo naprave nered u obračunu.

Svaku uplatu poslije rješenja vežite za predmet, a dokaz pošaljite i povjeriocu i sudu, inače se naplata može nastaviti kao da uplate nije bilo, uz nove troškove. Kada dug platite u cijelosti, tražite pisanu potvrdu o namirenju i o tome da je predložena obustava izvršenja. Predmet se ne zatvara sam od sebe.

Šta ne raditi kada stigne rješenje

Greške koje ljudi prave nisu ni raznovrsne ni komplikovane i skoro sve završe isto: rok istekne dok se radi nešto drugo. Najčešća je da prigovor ode na pogrešnu adresu, obično agenciji za naplatu ili komunalnom preduzeću, umjesto sudu koji je rješenje donio.

Ako ne znate kako napisati prigovor, uzmite rješenje, dokaze o uplatama i ugovor pa potražite pravnu pomoć odmah, ne sedmog dana. Osam dana je kratko, ali dovoljno da se utvrdi postoji li ozbiljan razlog i šta se može priložiti. Besplatna pravna pomoć u Federaciji BiH organizovana je na kantonalnom i federalnom nivou, a polazna informacija je kod Federalnog ministarstva pravde.

Korisni izvori