Šta se može plijeniti u izvršnom postupku, a šta ne

Na čemu se izvršenje može provoditi

Zakon o izvršnom postupku, i u FBiH i u RS, predviđa nekoliko kategorija sredstava izvršenja.

1. Novčana sredstva na računu u banci - najčešći oblik izvršenja. Banka provodi nalog suda i prenosi sredstva na račun povjerioca.
2. Plata ili penzija - do zakonski dozvoljenog dijela. Poslodavac ili fond za penzijsko osiguranje vrše obustavu.
3. Pokretne stvari - sudski izvršilac dolazi na adresu, popisuje stvari i provodi prodaju. U praksi se to dešava rjeđe jer je postupak složeniji i skuplji.
4. Nekretnine - stan, kuća, zemljište. Izvršenje na nekretnini je najteži oblik prinudne naplate. Zahtijeva procjenu, javnu prodaju i odobrava se uglavnom za veće dugove.
5. Potraživanja dužnika prema trećim licima - ako dužnik ima novčano potraživanje prema nekome (npr. zakupninu koju prima), to potraživanje se može zaplijeniti.

Šta je izuzeto od izvršenja

Zakoni o izvršnom postupku u oba entiteta sadrže spiskove stvari i primanja koja su izuzeta od izvršenja. Nisu svi detalji isti, ali osnovna poruka jeste: izvršenje ne služi da dužnik ostane bez minimuma za život ili bez svakog sredstva rada.

1. Predmeti lične upotrebe: odjeća, obuća, posteljina, kuhinjsko suđe i namještaj u mjeri koja odgovara osnovnim potrebama dužnika i članova domaćinstva.
2. Hrana i ogrjev za tri mjeseca - za dužnika i članove domaćinstva.
3. Sredstva za rad: alat, mašine i oprema koja dužniku služi za obavljanje osnovne djelatnosti, u ograničenom obimu.
4. Za zemljoradnika - stoka, sjeme, hrana za stoku i poljoprivredna oprema u mjeri potrebnoj za preživljavanje.
5. Primanja izuzeta od izvršenja: socijalna pomoć, dječiji dodatak, invalidnina, naknada za tjelesno oštećenje, stipendija, naknada za tuđu njegu.
6. U FBiH, izmjenama iz 2025. godine, dodatno su uređena pravila za nepokretnosti: jedini dom izvršenika ne može biti predmet izvršenja, a izvršenje se ne može voditi ni na drugoj nepokretnosti ako je ukupno potraživanje manje od jedne trećine njene tržišne vrijednosti. I jedno i drugo pravilo imaju važne izuzetke kada je izvršenik pristao na izvršenje ili je na nepokretnosti ranije zasnovano založno pravo.

Ako sudski izvršilac tokom popisa zahvati stvar koja je izuzeta od izvršenja ili očigledno pripada trećem licu, na to se reagira odmah prigovorom sudu i dokazom o prirodi stvari ili vlasništvu.

Izvršenje na nekretnini - posebna pravila

Kod nekretnina se greške najčešće dešavaju zato što se pomiješaju dva različita pravila. U FBiH jedini dom izvršenika uživa posebnu zaštitu. Osim toga, ni druga nepokretnost ne može biti predmet izvršenja ako je potraživanje manje od jedne trećine tržišne vrijednosti, osim u zakonskim izuzecima poput pristanka izvršenika ili ranije zasnovanog založnog prava.

U RS izvršenje na nekretnini prolazi kroz procjenu, zaključak o prodaji, javno nadmetanje i pravila o najnižoj cijeni na ročištima. Postupak je duži i složeniji od izvršenja na računu ili plati, ali to ne znači da se nekretnina "ne može dirati".

Kad predmet uključuje stan, kuću ili zemljište, ne ostaje se na opštim savjetima. Potrebno je gledati tačno koji entitetski zakon se primjenjuje, kakva je nekretnina, postoji li hipoteka ili drugi pristanak izvršenika i koliki je odnos između duga i tržišne vrijednosti.

Tri najčešće zablude o pljenidbi

1. "Mogu mi uzeti sve." Ne mogu. Zakon jasno propisuje šta je izuzeto od izvršenja. Spisak je konkretan i primjenjiv.
2. "Nekretnina se ne može prodati." Može, ali ne pod istim uslovima u svakoj situaciji. U FBiH postoje posebna ograničenja za jedini dom i za slučajeve kada je dug manji od jedne trećine tržišne vrijednosti nepokretnosti, uz zakonske izuzetke. U RS se gleda procedura procjene i prodaje prema tamošnjem zakonu.
3. "Sudski izvršilac može doći kad hoće." Sudski izvršilac postupa na osnovu naloga suda. Ne može samoinicijativno ući u stan bez sudskog odobrenja, niti zaplijeniti predmete koji nisu obuhvaćeni rješenjem.

Korisni linkovi

Ispod su izvori za provjeru pravila o izuzecima od izvršenja.