Trošak kredita i čekanja na kupovinu
Pred većom kupovinom na kredit birate između zaduženja odmah i čekanja da uštedite. Kamata koju banka naplati na kredit po pravilu je znatno viša od kamate koju ista banka plati na štednju, a ta razlika je dio na kojem banka zarađuje.
Čista računica kamata zato gotovo uvijek ide u korist štednje.
I čekanje ima cijenu. Dok se štedi, kirija se plaća, cijena stvari raste, kvar se pogoršava, a posao koji zavisi od auta ili alata stoji. Ako to košta više od kamate, kredit je jeftinija opcija.
Uporedite dva iznosa u markama jer sami procenti nisu dovoljni. Prvi je ukupan trošak kredita, odnosno iznos koji ćete banci vratiti preko pozajmljenog novca. Čita se iz efektivne kamatne stope i otplatnog plana. Drugi je trošak svakog mjeseca odgode. Povoljnija je opcija s manjim troškom.
Aktuelne stope provjerite u statistici koju objavljuje Centralna banka BiH. Ta statistika obuhvata kamatne stope banaka sa 60 pokazatelja za kredite i 20 za depozite, u serijama od januara 2012. godine i po metodologiji usklađenoj s pravilima Evropske centralne banke. Za konkretan slučaj vrijedi samo ono što banka napiše u informativnoj ponudi.
Podaci za odluku
Prije nego uporedite ta dva broja, provjerite šest stvari koje mijenjaju ishod.
- Da li se trošak može odgoditi bez posljedice. Krov koji prokišnjava i auto bez kojeg se ne radi nisu ista kategorija kao noviji televizor.
- Koliko kredit ukupno košta, s naknadom za obradu, mjenicama i policama koje su uslov odobrenja.
- Koliko realno možete odvajati mjesečno i koliko mjeseci treba do cilja.
- Šta od štednje ostaje nakon inflacije, jer kamata na štednju rijetko prati rast cijena.
- Ostaje li nakon rate sigurnosna rezerva od tri do šest mjesečnih troškova.
- U kojoj je valuti kredit, jer rata vezana za stranu valutu nije ista obaveza kao rata u markama.
Troškovi kredita i prinos od štednje
Kredit je novac koji dobijete odmah i vraćate kroz anuitete. U svakoj rati je dio glavnice i dio kamate, a na početku roka kamata nosi veći dio. Uz kamatu idu i naknade: obrada zahtjeva, mjenice, obavezno osiguranje, ponekad i paket računa koji je uslov odobrenja.
Efektivna kamatna stopa sabira kamatu i obavezne troškove u jedan godišnji procenat, pa se tek po njoj ponude uopšte mogu porediti. Banke u BiH su je dužne iskazati, a uz nju tražite i otplatni plan s ukupnim iznosom za vraćanje.
Kod štednje se novac skuplja kroz vrijeme, banka na njega pripisuje kamatu, a ta kamata se ne oporezuje ni u Federaciji BiH ni u Republici Srpskoj. Stopa iz ponude je, dakle, ono što ostaje. Inflacija može umanjiti vrijednost štednje više od poreza. Ako cijene rastu brže od kamatne stope, iznos na računu raste dok kupovna moć pada zbog inflacije.
Druga prednost štednje je pristup novcu. Štednja po viđenju je dostupna odmah, oročenje nosi višu kamatu ali razročenje prije roka obično umanji tu kamatu. Novac u banci je uz to osiguran do 70.000 KM po deponentu po banci, zajedno s pripisanom kamatom.
Tabela poredi vrijeme kupovine, kamatu, naknade i pristup novcu kod kredita i štednje.
| Aspekt | Kredit | Štednja |
|---|---|---|
| Kada dolazite do cilja | odmah, a plaćate ga narednih nekoliko godina | onda kada skupite iznos |
| Šta plaćate ili dobijate | kamatu i naknade, sabrane u EKS | kamatu koja se ne oporezuje, ali je niža od rasta cijena u godinama inflacije |
| Ako prihod padne | rata ostaje ista, kašnjenje nosi zateznu kamatu i ulazi u kreditnu historiju |
Troškovi odgađanja kupovine
Čekanje se rijetko doživljava kao trošak jer se ne vidi na izvodu. U nekim situacijama je ipak mjerljivo, i veće od kamate.
Četiri su najčešća oblika.
- Cilj poskupljuje. Ako cijena onoga za šta štedite raste brže nego što se iznos skuplja, dvije godine štednje znače da za isti novac dobijate manje.
- Kirija teče. Ko štedi za stan, u međuvremenu plaća stanarinu koja nigdje ne ostaje; taj iznos ide pravo u trošak čekanja.
- Kvar se pogoršava. Curenje s krova, vlaga u zidu ili kvar koji se odgađa gotovo uvijek poskupe popravku, a ponekad naprave i novu štetu.
- Prihod stoji. Auto, alat ili mašina bez koje se ne radi znače da svaki mjesec bez njih ima cijenu izraženu u izgubljenoj zaradi.
Ako odgoda ne stvara navedene troškove, kredit samo dodaje kamatu na istu kupovinu. To vrijedi za zamjenu uređaja koji radi, putovanje ili noviji model telefona, kada odgoda mijenja samo datum.
Rok također mijenja sliku. Za cilj do godinu dana štednja je gotovo uvijek jeftinija, jer je period prekratak da kamata na štednju bilo šta donese, a kredit odmah nosi naknadu za obradu. Kod dužih rokova i većih iznosa vrijedi provjeriti obje strane, pogotovo ako je riječ o stambenom kreditu umjesto gotovinskog, gdje se razlikuju i rok i sredstva obezbjeđenja.
Cijena jednog mjeseca ranije kupovine
Poređenje postaje jednostavno kada se oba troška svedu na marke po mjesecu.
Uzmimo iznos od 10.000 KM. Za kredit na pet godina, uz pretpostavljenih 8 posto godišnje, rata je oko 203 KM, a kroz cijeli rok banci se vrati oko 12.180 KM. Kredit tako košta oko 2.180 KM.
Istih 10.000 KM štednjom se skupi za 24 mjeseca uz oko 417 KM mjesečno. Da bi štednja u tom periodu zaradila tih 2.180 KM, kamata bi morala biti preko 20 posto godišnje na prosječno stanje računa. Takve štednje nema.
Poređenje kamata zato nije dovoljno; trošak kredita treba uporediti s cijenom ranijeg korištenja kupljene stvari. Ovdje je to 2.180 KM za 24 mjeseca ranijeg korištenja, odnosno oko 91 KM po mjesecu. Ako vas čekanje košta više od toga, kredit je jeftiniji. Ako košta manje, štednja je jeftinija.
Ista računica ima četiri koraka i radi se s vlastitim brojkama.
| Korak | Odakle broj | U primjeru |
|---|---|---|
| Ukupan trošak kredita | ukupan iznos za vraćanje iz otplatnog plana, umanjen za iznos kredita | 12.180 - 10.000 = 2.180 KM |
| Vrijeme koje kupujete | koliko biste mjeseci štedjeli do istog iznosa | 24 mjeseca |
| Cijena jednog mjeseca ranije | trošak kredita podijeljen brojem mjeseci štednje | oko 91 KM |
| Trošak čekanja po mjesecu | kirija, poskupljenje cilja, izgubljena zarada, šteta koja raste | vaš iznos |
| Odluka | poređenje zadnja dva reda | veći trošak čekanja znači da je kredit jeftiniji |
Izbor prema namjeni i prihodima
Većinu slučajeva ne treba računati do zadnje marke, jer se ishod vidi iz same situacije.
| Situacija | Šta je obično jeftinije | Zašto |
|---|---|---|
| Krov prokišnjava, kotao stao usred zime | kredit ili manji kratkoročni dug | odgoda pravi novu štetu koja košta više od kamate |
| Auto ili alat bez kojeg se ne zarađuje | kredit, uz najkraći rok koji budžet nosi | svaki mjesec bez njega je izgubljen prihod |
| Izolacija, stolarija ili uređaj koji smanjuje režije | kredit ako je mjesečna ušteda veća od rate | ušteda se nastavlja i nakon otplate |
| Uređaj radi, ali postoji noviji model | štednja | odgoda ne košta ništa, kredit dodaje samo kamatu |
| Prihod je sezonski ili neredovan | štednja i sigurnosna rezerva | rata je fiksna i onda kada priliva nema |
| Postojeće rate već nose oko trećine prihoda | štednja | novi kredit se dodaje na obavezu koja je već na granici |
Dvije situacije traže poseban oprez. Ako se veći trošak već pokriva karticom ili prekoračenjem, to je najskuplji dug u ponudi banke i prvi kandidat za zatvaranje; kako se računa i kako se iz njega izlazi, piše u tekstu o dozvoljenom minusu i kreditnoj kartici. Ako već postoji kredit s visokom stopom, prije novog zaduženja provjerite isplati li se refinansiranje, jer se time ponekad oslobodi prostor u budžetu bez novog duga.
Učešće i manji kredit
Kredit i štednju možete kombinovati. Ušteda od trećine do polovine iznosa, pa manji kredit za ostatak, snižava i ratu i ukupnu kamatu. Kod istog iznosa kraći rok gotovo uvijek znači manju ukupnu kamatu uz veću ratu, pa birajte prema rati koju budžet može podnijeti. Najmanja moguća rata sama po sebi nije najbolji izbor.
Alternative se provjeravaju istom logikom. Kupovina na rate bez kamate ponekad nosi naknadu za obradu ili višu osnovnu cijenu. Leasing ima vlastite troškove i uslove pod kojima vozilo prelazi u vaše vlasništvo. Kreditnu karticu koristite samo ako ćete cijeli iznos vratiti do dospijeća, jer se prvom manjom uplatom gubi beskamatni period.
Valuta, nadzor banaka i osiguranje štednje
Konvertibilna marka je fiksno vezana za euro, po kursu 1 EUR = 1,95583 KM, a taj kurs drži valutni odbor Centralne banke BiH. Za štednju u eurima to znači da kursnog rizika praktično nema. Kredit vezan za neku drugu valutu nosi ga u punom obimu, jer se rata mijenja s kursom dok prihod ostaje u markama.
Banke nadziru Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Agencija za bankarstvo Republike Srpske; kod njih se provjerava i da li je institucija uopšte banka, te kako se podnosi prigovor. Centralna banka BiH objavljuje statistiku kamatnih stopa na kredite i na depozite, i to je jedino mjesto gdje se vidi opšte kretanje umjesto pojedinačne ponude.
Kod štednje se često pogrešno tumače limit osiguranja i oporezivanje kamata. Osiguranje depozita pokriva do 70.000 KM po deponentu po banci, a svi računi iste osobe u istoj banci se za taj limit sabiraju, pa tri računa ne znače tri limita. Kamata na štednju se ne oporezuje ni u jednom entitetu, pa se od nje ne odbija ništa.
Najveći rizik kredita je preopterećen budžet, koji može izazvati veće teškoće od same kamate. Pad prihoda, bolest ili nagli rast drugih troškova pretvaraju urednu ratu u kašnjenje, a kašnjenje nosi zateznu kamatu i ostaje u kreditnoj historiji. Od toga vas štite rezerva od tri do šest mjesečnih troškova, fiksna kamata kada je dostupna, i dug u valuti u kojoj primate platu.
Kod štednje cijena cilja može rasti dok novac stoji, pa se zna dogoditi da se nakon dvije godine skupi tačno onoliko koliko je stvar koštala na početku. Zato uz cilj ide i rok, a cijena se povremeno provjeri dok štednja traje.
Greške koje poskupe odluku
Sljedeće greške se ponavljaju pri izboru kredita ili štednje i povećavaju troškove.
- Poređenje po nominalnoj stopi. Dvije ponude s istom nominalnom kamatom znaju se razlikovati za nekoliko stotina maraka zbog naknada, a to se vidi tek u EKS-u i ukupnom iznosu za vraćanje.
- Produženje roka da bi rata izgledala lakše. Niža rata na duži rok znači znatno veću ukupnu kamatu.
- Zanemarena inflacija kod štednje. Ako cijena cilja raste brže od kamate, štednja gubi i onda kada iznos na računu raste.
- Nepročitani troškovi ugovora. Obrada, mjenice, obavezne police i naknada za prijevremenu otplatu traže se napismeno prije potpisa, jer poslije potpisa nema prostora za pregovor.
- Kartica ili minus kao rješenje za veći trošak. To je najskuplje zaduženje u ponudi banke i najbrže izmakne kontroli.
- Zaduženje bez rezerve. Kredit uzet do zadnje marke prihoda ne trpi nijedno iznenađenje.
Prije potpisa prođite šest pitanja i zapišite odgovore, jer se u razgovoru na šalteru lako izgube.
- Šta se konkretno dešava ako ovaj trošak odgodim za godinu dana?
- Koliko banka ukupno naplaćuje, u markama, prema otplatnom planu?
- Koliko mjeseci bih štedio do istog iznosa i koliko me košta svaki od tih mjeseci?
- Koliki dio neto prihoda odlazi na sve rate zajedno nakon ovog kredita?
- Ostaje li rezerva od tri do šest mjesečnih troškova netaknuta?
- Šta radim ako prihod padne: postoji li odgoda rate, reprogram ili prijevremena otplata bez naknade?
Izvori podataka o stopama i uslovima
Stope i uslovi se mijenjaju, pa se prije odluke provjeravaju na izvoru: statistika Centralne banke BiH za opšte kretanje, stranice entitetskih agencija za bankarstvo za prava korisnika i nadzor nad bankama, te informativna ponuda banke za vaš konkretan slučaj.
Korisni izvori
- Centralna banka Bosne i Hercegovine
Kursna lista, pravila valutnog odbora i publikacije o stanju bankarskog sektora u BiH.
- Statistički portal CBBiH - kamatne stope
Ovdje se preuzimaju serije ponderisanih prosječnih kamatnih stopa na kredite i na depozite, pa se vidi koliki je stvarno raskorak između to dvoje.
- Agencija za bankarstvo Federacije BiH
Spisak banaka pod nadzorom u FBiH, prava korisnika finansijskih usluga i način podnošenja prigovora na banku.
- Agencija za bankarstvo Republike Srpske
Isto za Republiku Srpsku: nadzor nad bankama, obavještenja za korisnike i postupak po prigovoru.
- AOD BiH - Informativni obrazac za deponente