Učitavanje…
Isti prihod od kirije zanima dvije poreske uprave. BiH ga oporezuje zato što je stan na njenoj teritoriji, a država u kojoj živite zato što kao svog rezidenta oporezuje sve što zaradite bilo gdje u svijetu. Bez pravila koje to razgraničava platili biste dva puta.
To pravilo su ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. BiH ih primjenjuje s 38 država, među njima s Njemačkom, Austrijom, Hrvatskom, Slovenijom, Srbijom, Švedskom, Norveškom, Italijom i Holandijom. Sa Švicarskom i SAD ugovora nema, pa tamo vrijedi samo domaći propis te države.
Ovaj tekst pokriva samo taj međunarodni dio: ko oporezuje prvi, šta država rezidentnosti radi s porezom plaćenim u BiH, koju potvrdu iz BiH trebate i zašto se prihod ne smije prešutjeti. Kako se najam prijavljuje i plaća u FBiH, RS i Brčko distriktu, s obrascima i rokovima, opisano je u članku o prijavi prihoda od najma iz inostranstva, a cijeli postupak izdavanja stana iz inostranstva u članku o izdavanju stana kada živite u inostranstvu.
Prije nego što uopšte otvorite ugovor, morate znati čiji ste rezident. Rezidentnost ne određuje državljanstvo nego prebivalište i boravak. U FBiH rezident je onaj ko ima prebivalište u Federaciji ili u njoj boravi 183 ili više dana u poreskom periodu, neprekidno ili s prekidima; RS primjenjuje isti prag. Dani dolaska i odlaska se broje.
Većina ljudi iz dijaspore ima odjavljeno prebivalište u BiH, živi i radi u inostranstvu i u BiH provede odmor. Takva osoba je za BiH nerezident s ograničenom poreskom obavezom: BiH je oporezuje samo za dohodak ostvaren u BiH, a kirija od stana u BiH je upravo to. Istovremeno je neograničeni poreski obveznik države u kojoj živi, i toj državi duguje prijavu cjelokupnog dohotka.
Problem nastaje kad obje države imaju osnov da vas smatraju rezidentom, recimo zato što ste prebivalište u BiH zadržali, a u Njemačkoj imate stan i posao. Tada odlučuje član 4 ugovora, uvijek istim redoslijedom: prvo stalno mjesto stanovanja, pa centar životnih interesa (porodica, posao, imovina), pa uobičajeno boravište, pa državljanstvo. Ko u oba pravca ostane nerazriješen, o njemu se dogovaraju poreske uprave.
Prijavljeno prebivalište i stvarna rezidentnost
Zadržana prijava prebivališta u BiH ne čini vas rezidentom BiH ako stvarno živite u inostranstvu, ali vam može napraviti zbrku: Porezna uprava FBiH za status nerezidenta gleda stvarne okolnosti, a ne samo CIPS. Ako stanje u evidencijama ne odgovara stvarnosti, uredite ga prije prve prijave.
Svi ugovori BiH slijede OECD model, pa je logika ista bez obzira na državu. Za kiriju je presudan član 6: dohodak koji rezident jedne države ostvari od nepokretne imovine u drugoj državi može se oporezivati u državi u kojoj se imovina nalazi. Stav 3 istog člana izričito obuhvata prihod od iznajmljivanja. Ta formulacija "može se oporezivati" znači da BiH zadržava pravo da oporezuje prvo, a država rezidentnosti ne gubi svoje pravo, nego mora otkloniti dvostruko opterećenje.
Kako ga otklanja, piše u članu o otklanjanju dvostrukog oporezivanja (u ugovorima BiH to je član 22, 23 ili 24). Postoje dva metoda i razlika među njima je razlika u novcu.
Država rezidentnosti prihod od stana u BiH ne oporezuje. Ostaje vam samo porez plaćen u BiH: u FBiH i Brčko distriktu efektivno 7 posto od ugovorene kirije (10 posto na 70 posto prihoda), u RS efektivno 10,4 posto (13 posto na 80 posto). Kvaka je u riječi progresija: izuzeti prihod se dodaje vašem ostalom dohotku samo da bi se izračunala poreska stopa, pa se ta viša stopa primijeni na platu i druge prihode koje država oporezuje. Kod kirije od nekoliko stotina eura mjesečno to je obično mali efekat, ali nije nula, i upravo zato se prihod mora prijaviti iako na njega ne plaćate porez.
Država rezidentnosti kiriju iz BiH uključuje u vaš dohodak, obračuna svoj porez po svojim pravilima, pa od njega odbije porez koji ste platili u BiH. Odbitak ne može biti veći od dijela domaćeg poreza koji otpada na taj prihod. Pošto je porez na najam u BiH nizak, kod većine država s kreditom ostaje doplata: ako bi domaći porez na istu kiriju bio, recimo, 20 posto, a u BiH ste platili 7, doplaćujete 13. Ukupno opterećenje je domaće, a BiH porez samo mijenja kome se plaća.
Metod ne birate. Određen je ugovorom i za istu državu se ne može mijenjati od godine do godine. Ono što možete je znati unaprijed koji vas čeka, i o tome je sljedeća tabela.
Tabela je rađena po tekstovima ugovora objavljenim na stranici Ministarstva finansija i trezora BiH i po službenim objavama druge strane gdje je tekst na mft.gov.ba samo skeniran. Kolona "član" upućuje na odredbu o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u tom ugovoru, a ne na član 6, koji je svuda isti. Dio ugovora potiče iz vremena SFRJ i BiH ih primjenjuje sukcesijom; u tekstu ugovora tada piše Jugoslavija, ali to ne mijenja njihovu primjenu.
| Država rezidentnosti | Ugovor | Metod za prihod od nekretnine u BiH | Šta to znači za vas |
|---|---|---|---|
| Njemačka | Ugovor SFRJ-SR Njemačka od 26.3.1987., na snazi od 22.12.1988.; Njemačka je 1992. potvrdila primjenu na BiH | Izuzimanje s progresijom (čl. 24 st. 1) | Njemačka ne oporezuje kiriju iz BiH, ali je uzima u obzir za stopu na vaš njemački dohodak. Prijavljuje se kao dohodak izuzet po ugovoru (Anlage AUS). |
| Austrija | Konvencija BiH-Austrija potpisana 15.12.2010., izmijenjena MLI konvencijom (Sl. glasnik BiH, Međunarodni ugovori, broj 13/20) | Izuzimanje s progresijom (čl. 23 st. 1 tačka a i st. 3) | Austrija izuzima prihod, zadržava ga za obračun stope. Prijavljuje se u godišnjoj prijavi E1 kao strani dohodak pod progresijskom klauzulom. |
| Švicarska | Nema ugovora | Domaće pravo: nekretnine u inostranstvu nisu obuhvaćene švicarskim porezom (DBG čl. 6 st. 1), ali ulaze u određivanje stope (čl. 7) | Stan i kirija se prijavljuju u švicarskoj prijavi radi stope na dohodak i imovinu; porez na samu kiriju plaćate samo u BiH. Bez ugovora nema ni zaštite kod spora o rezidentnosti. |
| Hrvatska | Ugovor BiH-Hrvatska (kombinovani tekst s MLI na mft.gov.ba) | Kredit (čl. 24 st. 1) | Kirija ulazi u hrvatski dohodak, porez plaćen u BiH se odbija do visine hrvatskog poreza na taj prihod; razlika se doplaćuje. |
| Slovenija | Sporazum BiH-Slovenija | Kredit (čl. 23 st. 1) | Isto kao Hrvatska: slovenački porez minus porez plaćen u BiH, uz potvrdu FURS-u da je porez u BiH stvarno plaćen. |
| Srbija | Ugovor BiH-Srbija i Crna Gora, primjenjuje se i na Srbiju i na Crnu Goru | Kredit (čl. 24 st. 1) | Srpski porez na prihod od nepokretnosti umanjen za porez iz BiH. Rezident Srbije sam prijavljuje strani prihod, nema isplatioca koji to radi umjesto njega. |
| Švedska | Ugovor SFRJ-Švedska potpisan u Stockholmu 18.6.1980. | Kredit (čl. 22 st. 1 i 2) | Švedski porez umanjen za porez plaćen u BiH, najviše do švedskog poreza na taj prihod. Traži se odbitak stranog poreza (avräkning) u deklaraciji. |
| Norveška | Ugovor SFRJ-Norveška od 1.9.1983., aktiviran za BiH razmjenom nota 2008. s primjenom od 2009. | Izuzimanje: po listi Skatteetaten za BiH se imovina i prihod od nekretnine ne oporezuju u Norveškoj | Prihod i stan se svejedno unose u norvešku prijavu; odbitak za dug i kamate se proporcionalno umanjuje zbog izuzete imovine. |
| Italija | Ugovor SFRJ-Italija potpisan u Beogradu 24.2.1982., na snazi od 3.7.1985. | Kredit (čl. 23 st. 2) | Italija uključuje kiriju u dohodak i odbija porez plaćen u BiH, u srazmjeri u kojoj taj prihod ulazi u ukupan dohodak. Italija traži i prijavu same nekretnine u inostranstvu u posebnom dijelu prijave. |
| Holandija | Ugovor SFRJ-Holandija, bosanska verzija na mft.gov.ba | Izuzimanje s progresijom (čl. 23 st. 1 i 2, izričito za dohodak iz čl. 6) | Holandija uključuje prihod i nekretninu u osnovicu, pa odobrava umanjenje poreza po svojim propisima o sprječavanju dvostrukog oporezivanja. |
| SAD | Nema ugovora | Domaće pravo: svjetski dohodak, s jednostranim kreditom za strani porez | Kirija iz BiH se prijavljuje kao prihod od najma, porez plaćen u BiH se traži kao strani poreski kredit. Za državljane SAD i nosioce zelene karte ovo vrijedi i kad žive izvan SAD. |
Za države koje nisu u tabeli postupak je isti: na listi Ministarstva finansija i trezora BiH nađite ugovor, otvorite član o otklanjanju dvostrukog oporezivanja i pročitajte šta država rezidentnosti radi s dohotkom koji se "može oporezivati" u BiH. Ako države nema na listi, ugovora nema i vrijedi samo njen domaći propis.
Ni izuzimanje ni kredit ne rade sami od sebe. Strana poreska uprava traži dokaz da je prihod u BiH stvarno oporezovan, a dokaz je potvrda koju izdaje entitetska poreska uprava. Koja, zavisi od toga gdje je stan.
U Federaciji BiH potvrdu o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak izdaje Porezna uprava FBiH na obrascu CPT-106, za svaki poreski period posebno, na osnovu svojih evidencija. Zahtjev se podnosi u slobodnoj formi (Pravilnik o poreznoj rezidentnosti, čl. 31 i 32), bez propisanog obrasca, nadležnoj ispostavi prema mjestu nekretnine. Isti pravilnik uređuje i potvrdu o nerezidentnosti (obrazac CON-108) za slučaj da neka institucija traži dokaz da za BiH niste rezident.
U Republici Srpskoj uvjerenje o plaćenom porezu izdaje područna jedinica Poreske uprave RS na zahtjev obveznika. PURS ima i poseban obrazac zahtjeva za potvrdu o rezidentnosti RS, ali on služi onome ko je rezident RS i ostvaruje prihod u inostranstvu, što nije vaša situacija kad stan izdajete iz dijaspore.
Iz inostranstva potvrdu najlakše pribavlja osoba koju ste ovlastili punomoći za izdavanje stana, ako punomoć obuhvata i zastupanje pred poreskom upravom. Zahtjev se može poslati i poštom uz kopiju lične karte ili pasoša, a Poreska uprava RS nudi i elektronsko podnošenje zahtjeva. Računajte na to da potvrda za prošlu godinu može biti izdata tek kad je godišnja prijava obrađena i porez u cijelosti uplaćen, pa je tražite na vrijeme prema roku za stranu prijavu.
Uz potvrdu čuvajte i ono što je strana uprava ovlaštena zatražiti: ugovor o najmu, dokaz o uplatama kirije, kopiju godišnje prijave u BiH (GPD-1051 u FBiH, obrazac 1004 u RS) i uplatnice poreza. Strana uprava ne čita bosanske obrasce; neke traže ovjeren prevod potvrde, što provjerite prije slanja.
Najčešći razlog za prešućivanje je računica: BiH nije u sistemu automatske razmjene podataka o finansijskim računima, pa se čini da strana uprava nema kako saznati. Prvi dio te tvrdnje je tačan. Na listi OECD-a o obavezama za automatsku razmjenu, ažuriranoj 27. jula 2026., BiH je među državama koje nisu preuzele obavezu niti odredile godinu prve razmjene. Zaključak koji ljudi iz toga izvlače nije tačan.
Svaki ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima član o razmjeni informacija na zahtjev, pa njemačka ili hrvatska uprava može od BiH tražiti podatke o konkretnoj osobi. Kirija koja mjesečno stiže na vaš strani račun, ili koju nosite gotovinom i polažete, vidljiva je banci u državi gdje živite. Kad stan jednog dana prodate i novac prenesete, pitanje odakle imovina i zašto nikad nije bilo prihoda od nje dolazi samo. A BiH se na putu ka EU kreće prema istim standardima, pa podaci koje danas niko ne razmjenjuje mogu biti razmijenjeni za ranije godine.
Kod država s izuzimanjem prešućivanje je posebno besmisleno: porez na kiriju ionako ne plaćate, prijava samo koriguje stopu. Rizik kazne za utaju nosite zbog iznosa koji je obično mali. Kod država s kreditom doplata postoji, ali i tu je neprijavljeni prihod utaja s kamatama i kaznom na cijeli iznos, ne samo na razliku.
Obrnuta greška
Prešutjeti prihod u BiH, a prijaviti ga samo u inostranstvu, takođe ne prolazi. Država rezidentnosti izuzima ili kreditira samo porez koji je u BiH stvarno plaćen; bez potvrde iz BiH nema ni olakšice, pa plaćate puni domaći porez, a u BiH vas čeka naknadno utvrđivanje i kazna za neprijavljivanje.
Greške se ponavljaju i uglavnom proizlaze iz jedne pretpostavke: da je dovoljno riješiti porez tamo gdje je stan. Tabela daje one koje se najčešće vide i kako se ispravljaju.
| Greška | Šta se dogodi | Kako je izbjeći |
|---|---|---|
| Prijava samo u BiH | U državi rezidentnosti neprijavljeni strani dohodak; kod kredita propuštena doplata, kod izuzimanja pogrešna stopa. Oboje je utaja. | Kiriju iz BiH unesite u stranu godišnju prijavu svake godine, uz potvrdu CPT-106 ili uvjerenje PURS-a. |
| Prijava samo u inostranstvu | Strana uprava nema šta izuzeti ni kreditirati, pa naplati puni porez; BiH naknadno utvrdi porez i kaznu. | Prijavite početak izdavanja u BiH u roku (8 dana u FBiH i Brčko distriktu) i plaćajte akontacije; detalji su u članku o prijavi iz inostranstva. |
| Pogrešno određena rezidentnost | Prijavljeno prebivalište u BiH uz stvaran život u inostranstvu, ili obratno: dvije države tvrde da ste njihov rezident i obje traže svjetski dohodak. | Uskladite prijavu prebivališta sa stvarnošću; kod spora primijenite redoslijed iz člana 4 ugovora i zatražite potvrdu o rezidentnosti države u kojoj stvarno živite. |
| Brojanje 183 dana napamet | Ljetni boravak u BiH od nekoliko mjeseci plus praznici može prijeći prag i BiH vas tretira kao rezidenta, s obavezom prijave svjetskog dohotka. | Vodite evidenciju dana; dani dolaska i odlaska se računaju. Ako ste blizu praga, provjerite to prije kraja godine, ne poslije. |
| Oslanjanje na tuđe iskustvo | Komšija u Švedskoj doplaćuje, rođak u Austriji ne plaća ništa, i oba su u pravu: različiti ugovori, različiti metodi. | Provjerite svoj ugovor u tabeli iznad ili na stranici Ministarstva finansija i trezora BiH. |
| Potvrda zatražena prekasno | Rok za stranu prijavu prođe prije nego što BiH potvrda stigne, pa olakšica ostane nezatražena ili se traži naknadno uz dopunu prijave. | Godišnju prijavu u BiH podnesite čim je moguće poslije Nove godine, porez uplatite u cijelosti i odmah zatražite potvrdu. |
Prije nego što bilo šta potpišete ili prijavite, prođite ovih šest tačaka. Svaka od njih mijenja iznos ili postupak, i nijedna se ne može preskočiti.
Službeni tekstovi ugovora, propisi o potvrdama u BiH i stranice stranih ministarstava koje potvrđuju primjenu ugovora na BiH.
Lista svih 38 država s kojima BiH primjenjuje ugovor, s tekstovima ugovora na bosanskom ili engleskom; ovdje provjeravate postoji li ugovor s vašom državom i koji član uređuje otklanjanje dvostrukog oporezivanja.
Ko je rezident a ko nerezident FBiH, kako se broji 183 dana, te postupak i obrasci za potvrdu o plaćenom porezu (CPT-106) i potvrdu o nerezidentnosti (CON-108).
Tekst konvencije na bosanskom, s izmjenama po MLI; član 6 za prihod od nekretnine i član 23 za izuzimanje u Austriji.
Pregled svih njemačkih ugovora po državama, s godišnje ažuriranim stanjem primjene.
Njemačka stranica za BiH s tekstom ugovora iz 1987. i izjavom o nastavku primjene na BiH; ovdje je član 24 o izuzimanju s progresijom.
Kombinovani tekst ugovora s Hrvatskom; član 24 opisuje kako Hrvatska priznaje porez plaćen u BiH kao odbitak.
Tekst sporazuma na bosanskom; član 23 uređuje kredit za porez plaćen u drugoj državi.
Tekst ugovora koji se primjenjuje i na Srbiju i na Crnu Goru; član 24 o odbitku poreza.
Norveška poreska uprava po državama objašnjava da li se imovina i prihod od nekretnine u inostranstvu oporezuju u Norveškoj; BiH je među državama gdje se ne oporezuju.
Redovno ažurirana lista država po godini prve automatske razmjene (CRS), s grupom država koje još nisu odredile datum, gdje je i BiH.
Redoslijed poteza je uvijek isti. Prvo u BiH: prijava početka izdavanja, akontacije, godišnja prijava, uplata u cijelosti, pa zahtjev za potvrdu o plaćenom porezu. Zatim u državi rezidentnosti: kirija ide u godišnju prijavu uz tu potvrdu, a ugovor odlučuje hoće li prihod biti izuzet ili će se porez iz BiH odbiti od domaćeg.
Ko živi u Njemačkoj, Austriji, Holandiji ili Norveškoj na kiriju plaća samo porez u BiH i prijavljuje je radi stope. Ko živi u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Švedskoj ili Italiji plaća domaći porez umanjen za BiH porez. Ko živi u Švicarskoj ili SAD nema ugovor i oslanja se na domaće pravilo te države. U sva tri slučaja prihod se prijavljuje na obje strane.
