Odakle se kreće u RS
U Republici Srpskoj ova tema često odmah skrene u poređenje sa Federacijom. To ne pomaže mnogo. Korisnije je krenuti od onoga što ti je u ruci: kakav prihod primaš, ko ga isplaćuje, koliko često stiže i na osnovu čega ćeš ga kasnije objašnjavati Poreskoj upravi Republike Srpske.
PURS već javno vodi odvojene cjeline za preduzetnike, porez na dohodak, obrasce i jedinstveni sistem registracije doprinosa. To je dovoljno da se temi priđe disciplinovano: prvo klasifikacija prihoda i evidencija, zatim relevantni obrasci i obaveze, pa tek onda pitanje da li je fizičko lice još dovoljan okvir.
Kad se taj red preskoči, cijela tema izgleda maglovitije nego što stvarno jeste.
Prvo razvrstaš prihod, ne obrasce
Za početak su važna tri pitanja. Šta je tačno plaćeno: usluga, autorski rad, jednokratni angažman, dugotrajnija saradnja? Ko je isplatilac i kakav trag ostavlja ta uplata? I da li je riječ o jednoj ili dvije izolovane isplate ili o modelu rada koji se ponavlja iz mjeseca u mjesec.
Bez toga ni evidencija nije čista. Jedan prihod se prijavljuje i objašnjava drugačije od drugog, a stalni rad za više klijenata ne treba posmatrati jednako kao jedan sporadičan angažman. Zato ne treba početi od pitanja 'koji obrazac da skinem', nego od slike prihoda koju će obrazac tek opisivati.
Praktično to znači da ista uplatnica ne nosi uvijek istu priču. Jedna uplata može biti honorar za tačno određen posao. Druga je dio stabilne saradnje koja se ponavlja. Treća može već otvarati pitanje samostalne djelatnosti. Ako sve tri staviš pod isti kišobran samo zato što je novac sjeo iz inostranstva ili od domaćeg klijenta, od početka si zamutio temu.
Šta pripremiti prije prijave prihoda
- Napravite listu svih uplata sa datumom, iznosom, valutom i klijentom ili isplatiocem.
- Uz svaku uplatu priložite dokaz o osnovu: ugovor, račun, narudžbu, platformu ili drugi vjerodostojan trag.
- Sačuvajte bankovne izvode i sve što pokazuje stvarni priliv.
- Razdvojite povremeni prihod od onoga što se već ponavlja kroz duži period.
- Provjerite da li postoje elementi koji otvaraju i pitanje doprinosa ili drugog osnova u jedinstvenom sistemu.
Kad je ova evidencija uredna, razgovor sa PURS-om ili knjigovođom prestaje biti općenit. Tada već imaš predmet razgovora, a ne samo osjećaj da 'nešto treba prijaviti'.
Koristan dodatni korak je da uz svaku uplatu zapišeš i kako bi je opisao jednom rečenicom: dizajn, programiranje, savjetovanje, autorski rad, jednokratna usluga, kontinuirana usluga. To kasnije mnogo olakšava razgovor sa PURS-om, jer ne krećeš od opće rečenice 'imao sam neke uplate'.
Gdje ulaze obrasci i jedinstveni sistem
PURS na svojim službenim stranicama za preduzetnike i porez na dohodak već objavljuje relevantne obrasce i rokove, uključujući obrasce 1002, 1004, 1005, 1006 i 1007 za različite situacije. To je koristan signal, ali ne znači da će svaki fizički rad iz inostranstva ili svaki samostalni angažman završiti istim papirom.
Ako uz prihod dolazi i pitanje osnova osiguranja ili doprinosa, tada više ne gledaš samo stranicu o porezu na dohodak nego i jedinstveni sistem registracije doprinosa, gdje PURS objavljuje obrasce PD3100 i povezane prijave. Drugim riječima, RS traži da razlikuješ poreznu prijavu od eventualne prijave osiguranja. To su povezane, ali ne uvijek iste stvari.
Na PURS-ovim stranicama za preduzetnike i porez na dohodak vidi se još jedna važna stvar: RS voli jasan tok između obrasca, roka i vrste obaveze. To znači da se ne treba oslanjati na improvizaciju tipa 'predat ću nešto pa će me oni ispraviti'. Taj pristup obično samo produži proces i ostavi više nejasnoća nego što ih je bilo na početku.
Vrijedi pratiti i aktuelne objave PURS-a o obrascima. Na službenoj stranici trenutno važeći Obrazac 1002 vodi se kao obrazac iz 'Službenog glasnika RS' 17/24 sa početkom primjene 1.3.2024, a PURS je 10.2.2026. objavio i posebno obavještenje o izmjenama u podnošenju Obrasca 1002 od 1.1.2026. godine. To je dovoljan razlog da se prije prve prijave ne oslanjaš na stare primjerke i stara uputstva.
Najkorisnija orijentacija ovdje nije samo naziv obrasca nego i stopa koja stoji iza pogrešno ili pravilno razvrstanog prihoda. Kod prihoda od samostalnog rada u RS praktična računica se u pravilu veže za 10% poreza na odgovarajuću osnovicu, a kod određenih vrsta prihoda prvo ulaze normirani troškovi prema njihovoj prirodi. Upravo zato je razvrstavanje prihoda važnije od refleksnog skidanja prvog obrasca koji se pojavi na stranici PURS-a.
Kada fizičko lice postaje preuzak okvir u RS
Fizičko lice može biti razuman okvir za pojedine prihode, ali ne treba ga koristiti kao izgovor kada posao u stvarnosti ima kontinuitet. Ako se isti tip usluge ponavlja, ako se aktivno traže klijenti, ako se prihod planira unaprijed i ako se posao predstavlja tržištu, tada pitanje više nije samo koji obrazac ide uz uplatu. Tada treba provjeriti da li je registracija preduzetnika u RS praktičnija i sigurnija.
Ako se posao ponavlja, korisno je paralelno pročitati kako izgleda registracija samostalnog preduzetnika u RS i kada se isplati ostati u režimu malog preduzetnika.
Najbolji test nije "da li mogu još jednom ovako", nego "da li bih mogao objasniti ovaj rad kao povremen prihod ako neko pogleda cijelu godinu". Ako odgovor postaje nejasan, vrijeme je za razgovor s PURS-om ili računovođom prije sljedeće veće uplate.
| Situacija | Šta provjeriti |
|---|---|
| Jedan povremen posao | Ko obračunava obaveze i koji dokaz ostaje uz isplatu. |
| Više uplata tokom godine | Da li se prihod i dalje može tretirati kao povremen ili već liči na djelatnost. |
| Stalna ponuda i klijenti | Da li treba registracija preduzetnika, fiskalizacija ili druga evidencija. |
Prvo razdvoji vrstu prihoda, pa tek onda obrazac
U RS se ne treba početi od pretrage "koji formular skinuti", nego od pitanja šta je prihod. Jednokratna naknada za tačno urađen posao, honorar po ugovoru, ponavljajuća saradnja, prodaja digitalnog proizvoda i stalno pružanje usluge ne nose isti nivo rizika. Poreska logika se ne čita samo iz toga što je novac legao na račun, nego iz osnova po kojem je isplaćen.
- Ko je platio: domaće fizičko lice, domaća firma, strana firma, platforma ili klijent iz inostranstva?
- Šta je plaćeno: usluga, autorski rad, konsultacije, prodaja robe, provizija, zakup, refundacija ili nešto drugo?
- Koliko često se prihod ponavlja?
- Da li imaš ugovor, narudžbu, invoice, izvod i opis posla?
- Da li se javno oglašavaš i posluješ kao stalna djelatnost?
Šta pitati PURS prije nego se osloniš na tuđi primjer
Za fizičko lice koje prima prihod od samostalnog rada najveći problem je oslanjanje na priču "tako je uradio neko drugi". Tuđi primjer često izostavi ključnu činjenicu: gdje osoba ima prebivalište, ko je isplatilac, da li je prihod iz inostranstva, da li se posao ponavlja i da li je već registrovana djelatnost. Umjesto toga, pitanje treba postaviti tako da službenik ili računovođa može razumjeti stvarnu situaciju.
- Napiši ko ti plaća i iz koje države.
- Napiši šta tačno radiš i da li se posao ponavlja.
- Napiši da li imaš ugovor, narudžbu ili samo uplatu.
- Napiši koliko očekuješ uplata godišnje.
- Pitaj da li se prihod prijavljuje kao povremeni prihod fizičkog lica, samostalna djelatnost ili nešto što traži registraciju.
Evidencija prije problema: svaki prihod mora imati objašnjenje
Kod samostalnog rada problem često ne nastane zato što je prihod postojao, nego zato što se kasnije ne može jasno objasniti šta je bio, ko ga je platio i po kojem osnovu. Zato i fizičko lice treba voditi jednostavnu evidenciju čim prihodi prestanu biti potpuno izuzetni.
- datum uplate i iznos
- ko je isplatilac i iz koje države ili sistema dolazi novac
- opis usluge ili posla
- ugovor, narudžba, e-mail dogovor ili druga potvrda
- dokaz o eventualnoj prijavi, porezu ili doprinosu
- bilješka da li se posao ponavlja ili je jednokratan
Ovo nije zamjena za savjet računovođe, ali jeste razlika između "ne znam šta je ova uplata" i uredne priče koju je moguće provjeriti.
Domaći i strani isplatilac nisu ista situacija
Kada fizičko lice u RS prima novac od domaće firme, dio obaveza može zavisiti od toga kako isplatilac tretira ugovor i da li obračunava porez po odbitku. Kada novac dolazi iz inostranstva, domaći isplatilac ne postoji u istom smislu, pa fizičko lice mora mnogo pažljivije dokazati osnov prihoda i pitati kako se prijavljuje. To je razlog zašto ista vrsta rada može tražiti drugačiji red provjere.
| Situacija | Prvo pitanje |
|---|---|
| Domaća firma plaća honorar | ko obračunava i plaća porez/doprinose po dokumentu isplate |
| Strana firma plaća uslugu | kako fizičko lice prijavljuje prihod i koji dokaz prati uplatu |
| Platforma isplaćuje novac | ko je stvarni kupac i šta je platforma zadržala |
| Više domaćih i stranih klijenata | da li posao već liči na registrovanu samostalnu djelatnost |
Šta ne treba raditi s prihodima od samostalnog rada
Poreski problem se ne rješava ignorisanjem malih uplata. Ako prihod nastavlja dolaziti, "nije niko pitao" nije strategija. Isto tako, zbog jedne male uplate ne treba odmah ulaziti u odluku preduzetnik ili d.o.o.. Prava odluka je između te dvije krajnosti: uredno objasniti povremeni prihod, a kada se rad pretvori u posao, preći na poslovni okvir.
- ne dijeliti uplate na više računa da bi izgledale manje
- ne opisivati poslovni prihod kao poklon ako nije poklon
- ne čekati da banka prva traži objašnjenje
- ne preuzimati obrazac iz FBiH kao da važi u RS
- ne smatrati inostrani prihod "nevidljivim" zato što klijent nije iz BiH
Pitanja koja treba postaviti prije sljedeće uplate
Ako prihod dolazi ponovo, razgovor s Poreskom upravom RS ili računovođom treba biti konkretan. Nije dovoljno pitati "kako prijaviti freelance". Bolje je ponijeti stvarni opis posla i pitati za baš tu situaciju.
- Da li se moj prihod tretira kao povremeni prihod fizičkog lica ili već kao djelatnost?
- Da li je bitno što je isplatilac domaća firma, strana firma ili platforma?
- Koji obrazac ili prijava se koristi za ovu vrstu prihoda?
- Koje dokaze treba čuvati uz prijavu?
- Da li se obaveza računa po datumu isplate, priliva ili ugovorenog posla?
- Kada se preporučuje registracija preduzetnika umjesto nastavka rada kao fizičko lice?
- Da li sam blizu režima malog preduzetnika ili običnog preduzetnika ako posao nastavi rasti?
Dobra provjera prije sljedeće uplate često je jeftinija od popravljanja nekoliko pogrešnih prijava. Posebno kod prihoda iz inostranstva, razlika između "novac je stigao" i "prihod je uredno dokumentovan" može biti velika.
Tri primjera gdje isti "freelance" nije ista stvar
Riječ freelance često sakrije razliku između tri potpuno različite situacije. Poreski i organizaciono nije isto napisati jedan tekst za domaći portal, raditi stalno za stranu firmu i prodavati digitalne usluge preko platforme. Zato se u RS prvo opisuje stvarni posao, pa se tek onda traži obrazac ili status.
| Situacija | Šta je ključno pitanje |
|---|---|
| Jednokratni honorar od domaće firme | Ko obračunava i plaća porez/doprinose i šta piše u ugovoru? |
| Stalni remote rad za stranu firmu | Da li je to povremeni prihod, dugoročna usluga ili odnos koji traži formalizaciju? |
| Prodaja digitalnih usluga preko platforme | Ko je kupac, šta je prihod, šta je provizija platforme i kako se dokumentuje priliv? |
| Rad za više malih klijenata | Da li posao već ima tržišni nastup i kontinuitet? |
| Kombinacija zaposlenja i dodatnih uplata | Da li dodatni rad ostaje povremen ili postaje druga djelatnost? |
Ako se ove situacije stave pod isti naslov, savjet postaje previše grub. Dobar tekst, prijava ili savjet počinje od konkretne činjenice: ko plaća, za šta plaća, koliko često i po kojem dokumentu.
Privatna uplata i poslovni prihod nisu ista evidencija
Kod fizičkog lica u RS najveći praktični problem nije uvijek obrazac, nego objašnjenje uplate. Ako novac dolazi od domaćeg isplatioca, dio obaveza može biti na isplatiocu. Ako dolazi iz inostranstva, fizičko lice mora još pažljivije složiti dokaz o poslu, iznosu, datumu, valuti i osnovu uplate. Isto ime klijenta na izvodu nije dovoljno da se kasnije razumije šta se desilo.
- čuvaj ugovor, narudžbu ili e-mail dogovor
- sačuvaj fakturu ili drugi obračun ako ga izdaješ klijentu
- zabilježi bruto iznos, naknade platforme i iznos koji je stvarno legao
- ne miješaj pozajmicu, poklon i prihod od rada bez jasnog objašnjenja
- ako se uplata ponavlja, ne tretiraj je automatski kao jednokratan slučaj
Kada treba otići dalje od "pitaću kad dođe vrijeme"
Jedna manja uplata može se razjasniti naknadno. Redovan prihod ne bi trebalo. Čim se pojave tri stvari zajedno - isti tip usluge, ponavljanje naplate i namjera da se posao nastavi - bolje je prije sljedeće uplate pitati PURS ili računovođu kako se taj prihod tretira i da li fizičko lice ostaje odgovarajući okvir.
To nije pretjeran oprez. To je način da se ne dođe u situaciju da osoba ima više mjeseci prihoda, klijente, troškove i platforme, a da tek tada prvi put pita da li je trebala registrovati djelatnost.
Troškovi se ne dokazuju samo izvodom iz banke
Ako se za posao plaćaju softver, oglašavanje, oprema, internet ili usluge drugih ljudi, treba odmah čuvati račune i dokazati vezu s konkretnim poslom. Bankovni izvod pokazuje da je novac otišao, ali ne objašnjava uvijek zašto je trošak poslovan. Zato je evidencija troškova korisna i prije nego što osoba zna hoće li se kasnije registrovati kao preduzetnik.
Dobra početna evidencija ne znači da je svaki trošak automatski priznat. Ona znači da računovođa ili nadležni organ kasnije imaju od čega krenuti.
Šta sada uraditi
Prvo složi vrstu prihoda, osnov uplate i prateće dokumente. Tek nakon toga gledaj koji obrazac ulazi u priču i gdje tačno stojiš prema PURS-u.
Ako prihod iz mjeseca u mjesec sve manje liči na povremen angažman, ne ostajte zarobljeni u logici pojedinačne prijave. Tada treba procijeniti cijeli model rada, ne samo sljedeći formular.
Ako si još na početku, najveća korist je u tome da što ranije uvedeš red. RS dosta toga traži precizno i formalno, pa i mala lična evidencija prihoda, datuma i osnova rada kasnije vrijedi više nego dobar osjećaj da 'pratiš situaciju'.
Kada evidencija postaje važnija od toga kako zoveš prihod
Kod samostalnog rada u RS početnici često troše previše vremena na naziv: honorar, freelance, konsultantska usluga, projekat, pomoć prijatelju. U praksi je važnije da za svaku uplatu postoji objašnjenje koje bi imalo smisla i za banku i za poresku provjeru. To znači da se uz uplatu čuva dogovor, opis usluge, datum, isplatilac, iznos i dokaz da je posao stvarno obavljen.
- za domaćeg isplatioca provjeri da li je on imao obavezu obračuna i prijave;
- za stranog isplatioca čuvaj ugovor, narudžbu, invoice, e-mail i bankovni izvod;
- za ponavljajuće uplate vodi jednostavnu tabelu prihoda po mjesecu;
- ako se prihod pretvori u stalnu aktivnost, provjeri da li je vrijeme za preduzetnika.
Nije problem samo porez na jednu uplatu
Veći rizik nastaje kada isti tip posla traje mjesecima, javno se nudi kao usluga i počinje ličiti na djelatnost. Tada pitanje više nije samo kako prijaviti jedan prihod, nego da li fizičko lice još odgovara stvarnom načinu rada.
Korisni linkovi
Službeni i praktično korisni izvori za porez na dohodak, obrasce PURS-a i jedinstveni sistem registracije doprinosa u RS.
- PURS - preduzetnici
Glavna stranica PURS-a za preduzetnike sa obrascima, rokovima i poreskim kalendarom.
- PURS - propisi o porezu na dohodak
Službeni pregled važećih propisa o porezu na dohodak u Republici Srpskoj.
- PURS - jedinstveni sistem registracije doprinosa
Službeni portal PURS-a za registraciju, promjene i odjave u jedinstvenom sistemu doprinosa.
- Poreska uprava Republike Srpske
Službena polazna tačka za poreske obaveze, obrasce, e-usluge i kontakt.