Posao / Freelance

Kako prijaviti freelance prihod iz inostranstva u FBiH - obrasci, porez i osnovne obaveze

Freelance prihod iz inostranstva u FBiH ne treba dočekati kao tehnički detalj koji ćeš kasnije nekako prijaviti. Najsigurnije je od prve uplate znati šta je tačno plaćeno, koji dokument prati taj novac, koju evidenciju čuva i da li si još u zoni povremenog prihoda fizičkog lica ili ulaziš u obrazac rada koji traži širu procjenu. AMS-1035 jeste česta polazna tačka, ali nije automatski odgovor za sve vrste uplata i sve životne situacije.

Zadnja izmjena 27. mar 2026.17 minTema · Samostalni rad i prvi biznis u BiH

Od čega se kreće kada legne prva uplata

Kad novac prvi put stigne iz inostranstva, gotovo svako odmah pita isto: koji obrazac, koliki porez i dokad to treba prijaviti. Ta pitanja jesu važna, ali tek nakon osnovnijeg: šta je tačno plaćeno, kako taj prihod dokumentuješ i da li gledaš jednu povremenu uplatu ili obrazac rada koji se već ponavlja.

U Federaciji BiH Porezna uprava je upravo za prihode iz inostranstva objavila poseban tekst za freelancere i obrazac AMS-1035 kao praktičnu polaznu tačku za druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva. To je korisno, ali nije isto što i tvrdnja da svaka pojedinačna uplata automatski ide samo tim putem.

Dobar početak izgleda ovako: prvo složi pravnu i stvarnu sliku prihoda, tek onda tražiš prijavu.

Šta složiti prije prve prijave

  1. Sačuvaj dokaz o osnovu uplate: ugovor, platformu, mail potvrdu, invoice ili drugi trag iz kojeg se vidi šta je plaćeno.
  2. Sačuvaj dokaz o prilivu: izvod banke, potvrdu isplate ili drugi dokument koji pokazuje iznos i datum.
  3. Provjeri da li je u zemlji isplate već obračunat ili plaćen porez i možeš li to dokazati službenim dokumentom.
  4. Pogledaj godinu kao cjelinu, ne samo jednu uplatu. Jednokratni honorar i redovan model rada nisu isto.
  5. Zapiši da li radiš za jednog klijenta povremeno ili za više klijenata kroz stabilan ritam.

Ova priprema nije birokratski višak. Bez nje ni obrazac ni razgovor sa računovođom ne polaze od pravog pitanja.

Posebno je korisno napraviti jednostavnu tabelu po uplatama: datum, iznos, klijent, osnova rada, dokument kojim to dokazuješ i napomena da li je u inostranstvu nešto već zadržano. To djeluje banalno dok imaš jednu uplatu. Postaje presudno kad ih bude više.

Gdje AMS-1035 zaista stoji u ovoj priči

AMS-1035 je važan zato što je Porezna uprava FBiH upravo njime obuhvatila akontaciju poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva. Uz taj obrazac PU FBiH na svom tekstu posebno traži i dokaz da je porez na dohodak u inostranstvu plaćen, kada se pozivaš na primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

To ga čini čestom polaznom tačkom za fizičko lice u FBiH koje iz inostranstva prima naknadu za vlastiti rad. Ali česta polazna tačka nije isto što i mehaničko rješenje za svaku uplatu. Ako prihod nije iste prirode, ako dokumentacija ne izgleda isto ili ako se obrazac rada već pretvorio u stalnu djelatnost, treba stati i provjeriti da li više ne govoriš samo o prijavi pojedinačnog prihoda.

Praktično sidro koje ovdje ne treba gubiti iz vida jeste rok. Prema tekstu PU FBiH i prečišćenom pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, prijava putem Obrasca AMS-1035 ide u roku od pet dana od dana primitka dohotka, a uplata obaveza isti ili najkasnije naredni dan po primitku prihoda.

Drugim riječima: AMS-1035 jeste važan dokument. Nije univerzalni odgovor na cijeli poslovni život freelancera.

PU FBiH u tekstu za freelancere upravo zato i ne ostaje samo na obrascu. Vodič insistira na dokazima, na pitanju stranog poreza i na tome da poreski tretman ne treba izvlačiti iz jednog screenshota sa platforme ili bankovne poruke bez šire slike. To je dobar signal kako temi treba prići: hladno, dokumentovano i bez prečica.

Jedan ilustrativan obračun

Ako iz inostranstva primiš 1.000 KM bruto naknade, praktična logika iz teksta PU FBiH izgleda ovako: prvo 4% zdravstvenog osiguranja na primitak, odnosno 40 KM. Tada osnovica za porez pada na 960 KM, a 10% poreza iznosi 96 KM. U tom pojednostavljenom primjeru ukupna obaveza je 136 KM, prije eventualnog uračunavanja poreznog kredita ako je porez već plaćen u inostranstvu i to možeš dokazati.

Dosje za svaku uplatu: šta čuvati prije nego zatreba

Najbolji trenutak za slaganje dokaza je dan kada uplata legne, ne kraj godine. Za svaku uplatu treba moći objasniti ko je platio, za koju uslugu, po kojem dogovoru, u kojoj valuti, kolika je naknada platforme ili banke i koji iznos je stvarno došao na račun.

  • ugovor, narudžbu, e-mail dogovor ili opis posla
  • fakturu ili drugi dokument koji objašnjava uslugu
  • statement platforme ako novac dolazi preko Upworka, PayPala ili sličnog servisa
  • bankovni izvod s datumom i iznosom priliva
  • dokaz o naknadama, konverziji i kursu
  • kopiju prijave ili obračuna koji je predat za taj prihod

Taj dosje ne služi samo Poreznoj upravi. Koristan je i banci kada pita za porijeklo priliva, računovođi kada se računa godišnja slika i samom freelanceru kada treba odlučiti da li posao prelazi u freelance, obrt ili d.o.o..

Kada freelance prestaje biti usputni prihod

Granica nije samo u jednoj uplati. Jednokratni projekat, povremeni honorar i posao koji se ponavlja iz mjeseca u mjesec nisu ista situacija. Ako već postoji stalna ponuda, više klijenata, redovne fakture, mjesečni retainer ili prihod od kojeg se živi, tada tema više nije samo kako prijaviti jednu uplatu iz inostranstva. Tada treba provjeriti da li fizičko lice i dalje odgovara stvarnom načinu rada.

Kada se uplate ponavljaju, sljedeće pitanje više nije samo obrazac za jednu uplatu, nego da li je realniji okvir obrt u FBiH ili šira odluka između freelancea, obrta i d.o.o.-a.

To ne znači da svaka redovna saradnja automatski traži obrt ili firmu. Znači da se kontinuitet ne smije mjesecima prikazivati kao "slučajna uplata" ako posao ima sve elemente organizovane djelatnosti. U toj tački treba razgovarati s računovođom ili Poreznom upravom prije nego se potpiše veći ugovor ili nastavi naplaćivati na isti način.

  • koliko uplata očekuješ u narednih 12 mjeseci
  • da li imaš jednog ili više stalnih klijenata
  • da li sam određuješ cijenu, rokove i način rada
  • da li nastupaš prema tržištu kao pružalac usluge
  • da li promet već vodi prema PDV pragu ili stabilnom poslovnom modelu

Ne gledaj samo jednu uplatu

Jedna uplata objašnjava obrazac za taj mjesec. Godišnja slika pokazuje da li se radi o povremenom prihodu ili poslu koji je prerastao početni okvir.

Kako čitati AMS-1035 bez mehaničkog popunjavanja

Obrazac AMS-1035 je službena polazna tačka za akontaciju poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva. Na samom obrascu vidi se logika: prijavljuju se podaci o primaocu, isplatiocu, iznosu dohotka, zdravstvenom osiguranju na teret osiguranika po stopi 4% i porezu na dohodak po stopi 10% na osnovicu nakon tog obračuna. To je konkretna informacija, ali nije dozvola da se svaka uplata bez razmišljanja gurne u isti obrazac.

AMS-1035 nije zamjena za poslovnu odluku

Ako isti klijent plaća svaki mjesec, ako sam javno nudiš usluge i ako prihod postaje glavni izvor zarade, pitanje više nije samo obrazac. Tada treba provjeriti da li fizičko lice i dalje odgovara stvarnom modelu rada.

PayPal, platforme, kurs i bankovne naknade

Freelance prihod često ne dođe čisto kao "klijent uplatio 1.000 KM". Platforma može zadržati proviziju, banka može naplatiti priliv, valuta se može konvertovati, a izvod može pokazati manje od iznosa koji je klijent poslao. To ne treba gurati pod tepih. Upravo zato evidencija mora imati tri kolone: bruto iznos koji je klijent platio, iznos koji je platforma/banka zadržala i iznos koji je stvarno legao.

  • Za svaku platformu sačuvaj statement ili transaction history.
  • Ako banka traži osnov priliva, pripremi invoice i ugovor/narudžbu.
  • Ako je novac došao preko posrednika, zapiši ko je stvarni klijent i za koju uslugu.
  • Ne miješaj privatne uplate porodice iz inostranstva sa prihodima od rada.

Jednostavna računica za AMS-1035 na 1.000 KM

Za razumijevanje obrasca korisno je uzeti čistu ilustraciju. Ako je prihod iz inostranstva 1.000 KM i primjenjuje se paušalni rashod od 20%, oporezivi početni iznos postaje 800 KM. Na toj logici obrazac računa zdravstveno osiguranje po stopi 4%, što bi bilo 32 KM. Nakon toga osnovica za porez iznosi 768 KM, a porez po stopi 10% iznosi 76,80 KM. Ukupno bi u ovom jednostavnom primjeru obaveza bila 108,80 KM. Ovo nije zamjena za provjeru konkretnog slučaja, ali je dobar način da se vidi kako obrazac razmišlja.

Ne preskači dokument iza računice

Ako je uplata drugačije prirode, ako postoji autorsko djelo, porez plaćen u inostranstvu ili drugačiji rashodi, računica se ne smije samo kopirati iz primjera.

AMS je akontacija, godišnja prijava je drugi sloj

Freelancer često misli da je sve završeno kad preda AMS-1035 za svaku uplatu. U praksi treba razumjeti i godišnju prijavu poreza na dohodak, posebno ako želi koristiti lični odbitak, objediniti podatke ili provjeriti da li postoji preplata/povrat. To ne znači da svaka osoba ima isti ishod, nego da se pojedinačne akontacije ne posmatraju odvojeno od godišnjeg poreznog ciklusa.

  • sačuvaj sve AMS obrasce za godinu
  • sačuvaj uplatnice i bankovne izvode
  • sačuvaj ugovore/invoicee po klijentima
  • provjeri da li podnosiš GPD-1051 i kako se koriste lični odbici
  • ako imaš porez plaćen u inostranstvu, pripremi dokaz prije godišnje prijave

Greške koje skupo kvare uredan freelance prihod

Najčešće greške nisu spektakularne. To su male rupe koje se ponavljaju: uplata bez opisa, invoice bez datuma, različiti nazivi klijenta, novac na privatnom računu bez evidencije, miješanje porodičnih uplata i prihoda od rada, oslanjanje na screenshot platforme koji kasnije nestane. Kod jedne uplate to izgleda bezazleno. Kod dvadeset uplata postaje problem.

  • ne čuva se izvod za svaki priliv
  • ne zna se da li je uplata bruto ili nakon provizije platforme
  • prijava kasni jer osoba čeka kraj godine
  • ne odvaja se novac za porez i zdravstveni doprinos
  • ne provjerava se kada stalni freelance prerasta u djelatnost
  • ne vodi se evidencija kursnih razlika i bankarskih troškova

Iznos na platformi, iznos koji klijent plati i iznos koji legne nisu uvijek isti

Freelancer često kaže "zaradio sam 1.000 KM", ali u praksi može postojati više iznosa: iznos koji je klijent platio, iznos koji platforma prikazuje, iznos nakon platform fee-ja, iznos nakon PayPal/Wise/bankovne naknade i iznos u KM nakon konverzije. Ako se to ne razdvoji, kasnije je teško objasniti prijavu i stvarni novčani tok.

StavkaŠta značiZašto se čuva
Bruto ugovoreni iznosIznos dogovoren s klijentomPokazuje osnov posla i cijenu usluge
Naknada platformeProvizija koju platforma zadržiObjašnjava zašto na račun nije leglo sve što je klijent platio
Bankarska/PayPal naknadaTrošak prenosa novcaVažan trag u stvarnom prilivu
Kursna razlikaRazlika zbog valute i datuma konverzijeObjašnjava zašto USD/EUR iznos ne odgovara savršeno KM uplati
Neto priliv na računNovac koji stvarno legneNije dovoljan sam za sebe bez dokaza o izvoru

Ako se prihod prijavljuje u FBiH kroz AMS-1035, konkretan obračun i dokumentacija zavise od načina priliva, datuma isplate i pravila Porezne uprave. Zato je bolje imati previše urednih dokaza nego samo screenshot stanja na platformi.

Šta pitati prije većeg ugovora s inostranim klijentom

Prije većeg inostranog ugovora dobro je zastati. Klijent iz inostranstva možda traži invoice, ugovor, tax residency izjavu, podatke za bankovni transfer, NDA, autorska prava, rokove isporuke ili plaćanje preko platforme. Svaka od tih stvari može imati porezni ili dokazni trag.

  • Da li će klijent tražiti invoice i koje podatke mora sadržavati?
  • Da li se plaća na račun, preko PayPala, Wisea, Payoneera, Deel-a ili druge platforme?
  • Da li platforma zadržava naknadu i izdaje izvještaj koji se može čuvati?
  • Da li ugovor prenosi autorska prava ili samo plaća uslugu?
  • Da li se prihod prima u EUR/USD i kako će se dokazivati KM vrijednost?
  • Da li je posao jednokratan ili se obnavlja svaki mjesec?
  • Da li bi veći ugovor trebao ići preko obrta ili firme umjesto fizičkog lica?

Ova pitanja nisu razlog da se odustane od inostranog klijenta. Naprotiv, ona pomažu da dobar posao ne postane loš administrativni problem.

PDV prag i inostrani klijenti ne rješavaju se savjetom s foruma

Ako prihod iz inostranstva postane redovan, pitanje više nije samo kako popuniti AMS-1035. Tada treba provjeriti da li posao već ima obilježja djelatnosti, kako se prati ukupan promet i da li se približavaš pragu za PDV. Prag od 100.000 KM je prag prometa, a ne zarade, pa ga freelancer ne smije računati tek nakon što oduzme platform fee, bankovne naknade i privatne troškove.

Kod usluga prema inostranstvu dodatno se otvara pitanje mjesta prometa, statusa klijenta, ugovora, valute i eventualnog zahtjeva klijenta za poreskim ili poslovnim podacima. To nije dio koji se rješava prepisivanjem tuđeg primjera. Prije većeg ugovora, dugoročnog retainera ili prelaska blizu PDV praga treba razgovarati s računovođom koji razumije ino usluge.

Promet nije isto što i novac koji ostane na kraju mjeseca

Za porezne pragove i formalizaciju posla često je važan bruto promet ili ukupna vrijednost naplaćenih usluga, a ne samo iznos koji freelancer doživi kao "čistu zaradu".

Troškovi softvera i opreme ne smiju se naknadno izmišljati

Freelancer često plaća laptop, telefon, hosting, alate, pretplate, kurseve i internet iz privatnog novca. To ne znači da je svaki privatni trošak automatski poslovni trošak. Ako želiš da se trošak kasnije uredno objasni, račun, datum, namjena i veza s poslom moraju biti jasni od početka.

Najpraktičnije je voditi jednostavnu tabelu: datum, dobavljač, šta je kupljeno, iznos, način plaćanja, za koji projekat ili uslugu je trošak vezan i gdje je račun sačuvan. Ta evidencija ne zamjenjuje stručni obračun, ali sprječava da se poslije šest mjeseci ne zna zašto je nešto plaćeno.

Šta sada uraditi

Ako ti je ovo prva ili rijetka uplata, ne komplikuj više nego što treba: složi dokumentaciju, provjeri tekst Porezne uprave FBiH i kreni od obrasca koji je za tu vrstu prihoda tipično predviđen. Ako se uplate ponavljaju, rastu i dolaze od više klijenata, nemoj više razmišljati samo o sljedećoj prijavi nego o tome da li je cijeli okvir rada postao preuzak.

Najveću sigurnost neće ti dati još jedan forum ili tuđe iskustvo, nego uredno složena dokumentacija i jasna procjena da li prijavljuješ povremeni prihod ili već posao koji traži ozbiljniji oblik.

Ako si još na granici između povremenog rada i stalnog modela, nemoj tu granicu rješavati osjećajem. Pogledaj godinu unazad: broj klijenata, ritam uplata, način oglašavanja i vrijeme koje trošiš na taj posao. Tu se obično vidi odgovor mnogo jasnije nego u raspravi oko jednog obrasca.

Veći ugovor iz inostranstva treba provjeriti prije potpisa

Jedna manja uplata i stalni ugovor od nekoliko mjeseci nisu ista situacija. Kod većeg retainer ugovora, mjesečne saradnje ili rada preko platforme koja zadržava proviziju, nije dovoljno čekati da novac legne pa onda pitati šta s njim. Tada treba unaprijed znati šta će biti dokaz posla, šta je bruto iznos, šta je platform fee, šta banka vidi kao priliv i da li se promet približava PDV pragu.

Pitanje prije ugovoraZašto je važno
Da li klijent traži fakturu s poslovnim podacima?Ako traži, fizičko lice može izgledati neuvjerljivo ili neodgovarajuće za saradnju.
Da li se plaća u ratama, mjesečno ili po projektu?Ponavljanje uplata može biti signal da prihod više nije usputan.
Da li platforma odbija proviziju prije isplate?Za prijavu prihoda treba razumjeti razliku između ugovorenog, naplaćenog i stvarno primljenog iznosa.
Da li se promet približava 100.000 KM?PDV prag se prati kao promet, ne kao čista zarada.

Ovakva provjera ne znači da svaki freelancer odmah mora otvoriti obrt ili firmu. Znači da veći ugovor ne treba dočekati bez plana za porez, dokumentaciju, banku i sljedeći korak ako se saradnja nastavi.

Korisni linkovi

Službeni i praktično korisni izvori za prihode iz inostranstva, AMS-1035 i porezne prijave u FBiH.

Često postavljena pitanja

Da li svaka uplata iz inostranstva ide automatski preko AMS-1035?
Ne treba to shvatiti automatski. AMS-1035 je česta polazna tačka za određene prihode od samostalnog rada iz inostranstva, ali prije prijave treba razdvojiti prirodu prihoda, dokumentaciju i ritam rada. Kada je to zaista AMS-1035 situacija, praktična logika ide kroz 4% zdravstvenog osiguranja na primitak i 10% poreza na osnovicu nakon tog odbitka, uz mogućnost poreznog kredita ako je porez već uredno plaćen u inostranstvu.
Šta ako mi je u inostranstvu već zadržan porez?
PU FBiH u svom tekstu traži dokaz da je porez u inostranstvu plaćen kada se pozivaš na ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Bez urednog dokaza to pitanje ne treba ostaviti na nivou pretpostavke.