Izbor doma za stare - šta pitati, šta gledati i kako procijeniti kvalitet

Znam Ja ToJasne informacije na jednom mjestu

Učitavanje…

Izbor doma za stare - šta pitati, šta gledati i kako procijeniti kvalitet | Znam Ja To

Da li dom uopšte ima odobrenje za rad

Dom za starije osobe je ustanova socijalne zaštite i ne može raditi dok nadležni organ ne utvrdi da ispunjava uslove u pogledu prostora, opreme i broja stručnih radnika. To je jedina stvar koju porodica može provjeriti prije nego što uopšte ode u posjetu, i jedina koja se ne procjenjuje utiskom.

Postupak se razlikuje po entitetima, ali se svodi na isto: postoji rješenje koje se može tražiti na uvid i postoji organ kojem se porodica žali kada nešto ne valja.

Pitanje	Federacija BiH	Republika Srpska
Ko utvrđuje da su uslovi ispunjeni	Komisija koju rješenjem imenuje kantonalni ministar, po zakonu kantona	Ministar nadležan za socijalnu zaštitu, rješenjem o ispunjenosti uslova
Gdje se ustanova vodi	Evidencija ustanova pri kantonalnom ministarstvu	Sudski registar i Registar ustanova socijalne zaštite pri ministarstvu
Ko nadzire zakonitost rada	Kantonalno ministarstvo nadležno za socijalnu politiku	Ministarstvo, koje stručni nadzor vrši i u privatnim domovima
Ko vrši inspekciju	Kantonalna uprava za inspekcijske poslove	Inspektor za socijalnu zaštitu, u okviru zdravstvene inspekcije
Šta se traži na uvid	Rješenje o ispunjavanju uvjeta za osnivanje i obavljanje djelatnosti	Rješenje o ispunjenosti uslova i dokaz o upisu u registar

U Federaciji je najbrža provjera adresar ustanova socijalne zaštite koji objavljuje federalno ministarstvo. U njemu su i javni i privatni domovi, s podatkom o osnivaču, mjestu i kontaktu. Privatnih je i najviše: od 49 ustanova upisanih za smještaj starijih i iznemoglih osoba, 32 su osnovala privatna lica. Ministarstvo Kantona Sarajevo objavljuje i zaseban spisak privatnih ustanova na svom području, pa vrijedi provjeriti ima li takav spisak i vaš kanton. Ako doma nema ni na jednom, to ne znači automatski da radi bez odobrenja, ali je razlog da se rješenje zatraži na uvid prije svega ostalog.

Dom bez rješenja nije formalni problem

Inspektor može zabraniti rad ustanovi koja nema rješenje o ispunjavanju uslova i naložiti da se objekat oslobodi od korisnika. Za porodicu to znači selidbu u toku postupka, u trenutku koji niko nije birao.

Šta se gleda tokom obilaska

Obilazak ima smisla samo ako se ne pretvori u razgledanje zgrade. Tražite da vidite slobodnu sobu, kupatilo koje se koristi, trpezariju i prostor u kojem korisnici provode dan. Najviše se vidi u vrijeme obroka i u kasno popodne, kada je smjena umorna.

Prvo na šta se reaguje je miris. Neugodan miris u jednom trenutku ne znači ništa, jer se nekome upravo desila nezgoda i to se dešava svuda. Stalan miris urina u hodniku i zajedničkim prostorijama je druga stvar i govori koliko se često mijenja posteljina i koliko ljudi radi na njezi.

Zatim se sluša ton. Kako osoblje oslovljava korisnike, imenom ili sa „bako" i „djede". Objašnjava li šta radi prije nego što nekoga podigne, okrene ili presvuče. Šta se desi kada neko pozvoni ili zovne iz sobe i koliko se čeka. Deset minuta u hodniku o tome kaže više nego pola sata razgovora u kancelariji.

Treće su sami korisnici. Da li su obučeni i počešljani ili u pidžamama usred dana, jesu li kosa i nokti uredni, ima li ikoga izvan sobe. Ako svi sjede u istoj prostoriji ispred uključenog televizora i niko ni s kim ne razgovara, to je odgovor na pitanje o aktivnostima, bez obzira šta piše u rasporedu.

Ostalo se gleda konkretno, i uz svaku stavku ide pitanje koje se postavlja na licu mjesta:

Soba: koliko kreveta, ima li mjesta za lične stvari i nekoliko svojih predmeta, može li se soba promijeniti ako se osoba ne uklopi sa cimerom.
Kupatilo: koliko ga korisnika dijeli, ima li rukohvata i stolice za tuširanje, koliko je udaljeno od kreveta noću.
Kretanje: prolazi li se hodnicima s hodalicom i kolicima, ima li lifta i praga na koji se zapinje, izlazi li se u dvorište i uz čiju pratnju.
Aktivnosti: šta se stvarno radilo prošle sedmice, a ne šta stoji u godišnjem planu, ko ih vodi i koliko ljudi učestvuje.
Hrana: sedmični jelovnik na uvid, dijetalni obroci, ko pomaže pri hranjenju i šta se radi kada neko odbije jelo.
Rublje i čistoća: koliko često se čiste sobe, koliko često se mijenja posteljina i pere lično rublje, ko obilježava odjeću da se ne izgubi.

Prva posjeta se najavljuje, jer je treba iskoristiti za razgovor s upravom. Druga se ne najavljuje i pada u drugo doba dana, najbolje oko obroka. Velika razlika između te dvije slike sama je po sebi podatak.

Pitanja za upravu i kako prepoznati izbjegnut odgovor

Uprava odgovara na ono što se ne vidi u prolazu. Pitanja koja imaju smisla traže broj, ime službe ili rečenicu iz nekog akta, a ne opšti utisak o brizi i toplini.

Počnite od osoblja. Koliko njegovatelja i medicinskih sestara radi u jutarnjoj, popodnevnoj i noćnoj smjeni i na koliko korisnika. Koliko je smjena ove sedmice bilo popunjeno. Koliko je ljudi otišlo iz doma u posljednjih godinu dana. Odgovor u kojem nema nijednog broja obično znači da je broj nizak.

Zatim zdravstveni dio. Ima li dom svog ljekara i u kojim satima je prisutan, ko odlučuje da se zove hitna pomoć, ko dijeli lijekove i kako se vodi evidencija, ko zakazuje specijalističke preglede i ide li neko u pratnji. Iskren odgovor zvuči otprilike ovako: ljekar radi radnim danima do popodne, poslije toga i vikendom dežuraju medicinske sestre koje zovu hitnu pomoć ili se telefonom konsultuju s ljekarom ustanove. To je uobičajena organizacija i porodica bar zna na čemu je. Neodređen odgovor o stalnom nadzoru ne znači ništa.

Ovdje se ujedno vidi šta dom preuzima od porodice. Poslovi koje je neko do tada radio sam, od njege, higijene i praćenja terapije do vođenja na preglede, sada su podijeljeni između službi, pa vrijedi znati ko tačno šta radi i koga zvati kada nešto ne štima.

Ako osoba ima izraženu zaboravnost ili konfuziju, pitanja su drugačija. Ima li dom iskustva s noćnim nemirom, lutanjem i odbijanjem njege. Kako se sprječava da neko izađe i izgubi se. Zaključavaju li se vrata odjeljenja, ko o tome odlučuje i šta se s tim dešava kada porodica dođe u posjetu.

Ostatak liste odnosi se na komunikaciju s porodicom, a to je dio koji se najčešće preskoči:

Kada su posjete, piše li to u kućnom redu i može li se doći van tih sati po dogovoru.
Može li korisnik imati svoj telefon i ko mu pomaže da ga koristi.
Ko zove porodicu kod pada, temperature, promjene ponašanja, odbijanja hrane ili odlaska ljekaru, i u kojem roku.
Kome se predaje pritužba, u kojem obliku i dobija li porodica pisani odgovor.
Može li korisnik izaći iz doma, sam ili u pratnji, i provesti dan ili praznik kod porodice.

Prije odlaska tražite na uvid četiri dokumenta: kućni red, pravilnik o prijemu i otpustu korisnika, važeći cjenovnik sa spiskom doplata i sedmični jelovnik. Uređene ustanove ta akta imaju napisana, a dio ih objavljuje i na svojoj stranici. Dom koji nijedan od ta četiri papira ne može pokazati odgovorio je na pitanje o organizaciji.

Ugovor: šta se provjerava prije potpisa

Najskuplje greške ne nastaju u obilasku nego u trenutku potpisa. Dom može biti uredan, osoblje ljubazno, a problem se pojavi kasnije, kroz doplate koje niko nije spomenuo, nejasan otkazni rok ili poziv da se osoba mora premjestiti jer joj se stanje promijenilo.

Prvo pitanje je ko potpisuje. Ugovor sklapa sam korisnik, ali ustanove uz njega redovno traže i supotpisnika iz porodice, koji time preuzima obavezu plaćanja. Prije nego što se potpišete kao supotpisnik, pročitajte šta tačno preuzimate i šta se dešava ako uplata kasni.

Drugo je pristanak same osobe. Odluku o smještaju porodica ne donosi umjesto nje: traži se njen pisani pristanak, a neki domovi i ovjerenu izjavu o dobrovoljnom smještaju. Prijem i zadržavanje protivno iskazanoj volji korisnika nisu dozvoljeni, a samo kada je sudskim putem utvrđeno da osoba ne može izraziti svoju volju, umjesto nje potpisuje zakonski zastupnik. Kada osoba odbija dom i sam razgovor o njemu, to se rješava prije potpisa, a ne poslije.

Ostalo se čita stavku po stavku. Uz svaku ide razlog zbog kojeg se baš to traži u pisanom obliku:

Stavka	Šta tražiti da piše	Zašto
Cijena i šta je uključeno	Popis usluga koje ulaze u mjesečnu cijenu i poseban popis onoga što se doplaćuje	Bez popisa se doplate pojave tek na prvom računu
Promjena cijene	Kada se i kako cijena mijenja i u kojem roku vas o tome obavijeste	Cijenu utvrđuje osnivač ustanove, pa se mijenja i tokom boravka
Način plaćanja	Ide li plaćanje trajnim nalogom, u kojem roku se otvara i koliko ostaje korisniku	Kod trajnog naloga penzija ide na račun ustanove i džeparac se lako izgubi iz vida
Pogoršanje stanja	Nastavlja li dom brigu, raste li cijena i kako se traži drugi smještaj	Kada dom nema uslove za dalji tretman dolazi do premještaja, a rok tada pravi razliku
Otkaz i raskid	Otkazni rok za obje strane i obračun već uplaćenog iznosa	Ugovor prestaje i sporazumom i otkazom, a šta se vraća zavisi od onoga što piše
Novac i dokumenti	Ko drži ličnu kartu i zdravstvenu knjižicu, ko raspolaže sredstvima za lične potrebe i kako se to evidentira	Bez pisanog pravila porodica nema od koga tražiti pregled troškova
Obavještavanje porodice	Ko zove, u kojim situacijama i u kojem roku	Pad, temperatura i odbijanje hrane su najčešći povod za spor s domom
Pritužbe	Kome se predaje, u kojem obliku i u kojem roku stiže odgovor	Pritužba izrečena u hodniku nigdje se ne evidentira

Red o pogoršanju stanja zaslužuje poseban oprez, jer se tu pravna zaštita razlikuje. Kada je smještaj išao preko centra za socijalni rad, ustanova ne može jednostavno otpustiti korisnika: u Federaciji mora obavijestiti centar koji je donio odluku o smještaju, da bi se organizovao smještaj u drugu ustanovu ili drugi oblik zaštite, a u Republici Srpskoj prije otpusta mora preduzeti sve mjere iz ugovora i s drugim potpisnikom razmotriti druga rješenja. Kod ugovora koji porodica sklapa direktno s domom i sama plaća, te obaveze nema izvan onoga što ugovor kaže. Zato se kod privatnog smještaja to pitanje mora izričito ugovoriti.

Ako osoba ili porodica nisu sigurni, pitajte za kratkotrajni ili povremeni smještaj. Takav oblik usluge postoji i lakše se prekida od trajnog ugovora, pa daje sedmicu ili dvije stvarnog iskustva umjesto pretpostavke.

Ne potpisujte na dan prijema

Tražite primjerak ugovora i cjenovnika ranije i pročitajte ih kod kuće. Ugovor koji se prvi put vidi na dan prijema, dok kombi čeka pred zgradom, potpisuje se bez ijednog pitanja i tako i izgleda mjesec dana kasnije.

Često postavljena pitanja

Da li je skuplji dom automatski bolji?

Ne. U cijeni je najviše lokacija, veličina i opremljenost sobe i dodatne usluge. Koliko njegovatelja radi u noćnoj smjeni i kako se osoblje ponaša prema korisnicima iz cjenovnika se ne vidi, a upravo to određuje kako izgleda običan dan.

Koliko domova treba posjetiti?

Dva do tri, ako situacija dozvoljava. Bez poređenja se ne zna šta je uobičajeno, a šta izuzetak, dobar ili loš. Kada je odluka hitna, jedan obilazak s kratkom listom pitanja i dalje je bolji od nikakvog.

Da li porodica može posjetiti nenajavljeno?

Vrijeme posjeta određuje kućni red doma i to je uobičajeno, a prvu posjetu je i bolje najaviti jer treba razgovarati s upravom. Znak za oprez je nešto drugo: kada se ne dozvoljava razgovor s korisnikom nasamo, kada se pravila mijenjaju od puta do puta ili kada svaki dolazak zavisi od odobrenja uprave.

Kako provjeriti je li dom registrovan?

Tražite na uvid rješenje kojim je utvrđeno da ustanova ispunjava uslove za rad. U Federaciji ga donosi komisija koju imenuje kantonalni ministar, a evidenciju ustanova vodi kantonalno ministarstvo. U Republici Srpskoj rješenje donosi nadležni ministar, pa se ustanova upisuje u sudski registar i u Registar ustanova socijalne zaštite. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavljuje i adresar ustanova u kojem su i privatni domovi.

Može li dom prekinuti smještaj ako se stanje pogorša?

Do premještaja može doći kada dom nema uslove za dalji tretman, ali ne preko noći. Kada je smještaj išao preko centra za socijalni rad, ustanova o tome mora obavijestiti centar koji je donio odluku, da bi se organizovao drugi smještaj ili drugi oblik zaštite. U Republici Srpskoj dom prije otpusta mora preduzeti sve mjere iz ugovora i s drugim potpisnikom razmotriti druga rješenja. Kod ugovora koji porodica sklapa direktno i sama plaća, vrijedi ono što u tom ugovoru piše, pa mora biti napisano.

Ko čuva dokumente i novac korisnika u domu?

To se uređuje ugovorom i kućnim redom i ne podrazumijeva se. Prije potpisa dogovorite ko drži ličnu kartu i zdravstvenu knjižicu, ko podiže i troši sredstva za lične potrebe i kako porodica dobija pregled tih troškova. Ako je osoba pod starateljstvom, u ugovoru mora stajati i kome dom podnosi izvještaj.

Kako izabrati dom za stare - šta pitati prije nego što odlučite

Posjeta domu pokazuje više od brošure

Najvažnije iz vodiča

Da li dom uopšte ima odobrenje za rad

Šta se gleda tokom obilaska

Pitanja za upravu i kako prepoznati izbjegnut odgovor

Znakovi zbog kojih se traži drugi dom

Ugovor: šta se provjerava prije potpisa

Kada se poredi više domova, a kada nema vremena

Korisni izvori

Dalje čitanje

Često postavljena pitanja