Zaboravnost kod starijih - razlika između normalnog starenja i situacija koje traže pregled

Znam Ja ToJasne informacije na jednom mjestu

Učitavanje…

Zaboravnost kod starijih - razlika između normalnog starenja i situacija koje traže pregled | Znam Ja To

Nagla konfuzija i hitna pomoć

Ako osoba s kojom je jučer razgovor tekao normalno danas ne zna gdje je, pospanija je nego inače, govori nepovezano ili joj se stanje mijenja kroz dan, potrebna je hitnija procjena nego kod višemjesečne zaboravnosti. NHS za naglu konfuziju, koju naziva i delirijem, preporučuje hitnu pomoć, jer se veliki dio uzroka mora procijeniti i liječiti što prije, a stanje ponekad ugrožava život.

Za provjeru NHS predlaže da osobu pitate kako se zove, koliko ima godina i koji je danas datum. Ako osoba ne zna odgovor ili djeluje nesigurno, vjerovatno joj treba ljekarska pomoć.

Vodič za pacijente Federalnog ministarstva zdravstva također navodi poremećaj stanja svijesti među stanjima za koja se traži hitna medicinska pomoć, a iznenadna zbunjenost se izričito navodi među znakovima moždanog udara, zajedno s iznenadnom slabošću ili trnjenjem lica, ruke ili noge s jedne strane tijela, otežanim govorom i razumijevanjem, spuštenim uglom usana, jakom glavoboljom, vrtoglavicom i iznenada otežanim hodom. Na istom spisku su i iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu. Broj hitne medicinske pomoći je 124.

Dok se čeka pomoć

Ostanite uz osobu, recite joj ko ste i gdje se nalazi, i smirujte je. Govorite kratkim rečenicama i jednostavnim riječima. Zapišite koje lijekove uzima i ponesite ih. Ne zasipajte je pitanjima dok je zbunjena i ne sprečavajte je da se kreće ako nije u opasnosti. Do hitnog prijema se ne vozi samostalno: neka vozi neko drugi ili se zove hitna.

Uzroci nagle konfuzije su brojni i NHS izričito upozorava da se ne pokušava sam pogoditi o čemu je riječ. Među najčešćim navodi ove:

Infekcija, pri čemu se upala mokraćnih puteva navodi kao čest uzrok kod starijih osoba i kod osoba s demencijom.
Moždani udar ili tranzitorni ishemijski atak, takozvani mali moždani udar.
Nizak nivo šećera u krvi kod osoba s dijabetesom.
Povreda glave.
Pojedini lijekovi na recept.
Trovanje alkoholom ili naglo prekidanje alkohola, te uzimanje droga.
Trovanje ugljen-monoksidom, posebno ako i drugi ukućani obolijevaju u isto vrijeme.
Teški napad astme i drugi problemi s plućima ili srcem, te pojedine vrste napada kod epilepsije.

Na stranici o dehidraciji NHS preporučuje hitan poziv ako je uz znakove dehidracije osoba zbunjena, pospanija nego inače ili se teško budi. Sama dehidracija nije navedena na prethodno spomenutoj NHS-ovoj listi uzroka nagle konfuzije.

Kad porodica nije sigurna je li stanje hitno, federalni vodič kaže da se prvo nazove porodični ljekar, uz napomenu da su kućne posjete njegov djelokrug rada. Sama upala mokraćnih puteva, bez poremećaja svijesti i bez znakova moždanog udara, na tom je spisku među stanjima za koja se ide svom ljekaru, bez pozivanja hitne službe. Ako se ide u ambulantu, isti vodič traži zdravstvenu knjižicu, popis lijekova ili same kutije, rezultate ranijih pretraga i ime porodičnog ljekara.

Povremena zaboravnost i teškoće u svakodnevici

Liste simptoma na internetu ne pokazuju dovoljno jasno razliku između povremene zaboravnosti i pogoršanja svakodnevnog funkcionisanja. WHO među rane znakove demencije ubraja zaboravljanje nedavnih događaja i gubljenje stvari, a to se dešava svakome. Za razlikovanje treba pratiti pogoršavaju li se teškoće s vremenom i koliko su uznapredovale; jedan događaj nije dovoljan.

WHO uz demenciju veže pogoršavanje kroz vrijeme i uticaj na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. To je i mjerilo koje ljekar koristi. NHS navodi da porodični ljekar pita kako idu kupanje i oblačenje, kuhanje i kupovina, plaćanje računa. Na tom spisku je zaboravljanje načina korištenja šporeta, dok zaboravljeno ime nije navedeno.

Značaj sličnih pojava razlikuje se prema tome koliko otežavaju svakodnevni život.

Ono što se dešava u svakodnevnom životu	Ono što stoji na listama WHO i NHS-a
Ime poznanika ne dođe odmah, ali se javi za minut	Razgovor se ne može pratiti, riječ se traži usred rečenice
Naočale i ključevi se traže po stanu	Nedavni događaji se ne pamte i stvari se gube, i to se ponavlja
Spisak za kupovinu se odsad zapisuje	U prodavnici se ne snalazi s novcem i kusurom
Novi telefon se uči duže nego prije	Poslovi koji su godinama išli sami od sebe više ne idu
Zaboravljeno je gdje je auto parkiran	Gubljenje na putu kojim se ide godinama i zbunjenost u poznatom prostoru
Ista anegdota se priča po ko zna koji put	Isto pitanje se ponavlja u kratkom razmaku, kao da odgovor nije ni čut

Lijeva kolona navodi primjere koji se ne pojavljuju na tim listama, bez potvrde da je stanje osobe uredno. NHS ide korak dalje i kaže da demencija nije prirodan dio starenja, pa je zato bolje razgovarati s ljekarom prije nego kasnije ako postoji briga za pamćenje. WHO je formuliše slično: češća je poslije 65. godine, ali nije neizbježna posljedica godina.

Kad zaboravnost počne dodirivati šporet, grijanje ili kutije s lijekovima, uz pregled ide i prepravka samog stana. Takve izmjene ne rješavaju uzrok, ali skidaju rizik dok se uzrok traži.

Procjena i podrška u BiH

Prvi kontakt ostaje dom zdravlja, gdje god porodica živjela, jer se uput i dalje dobija tamo. Uz porodičnog ljekara, u domovima zdravlja postoje i centri za mentalno zdravlje. U Kantonu Sarajevo takav centar radi timski, s ljekarom, psihologom, socijalnim radnikom i medicinskom sestrom, i uz preglede nudi savjetovanje, krizne intervencije, edukaciju porodice i kućne posjete po potrebi. U Banjoj Luci Centar za zaštitu mentalnog zdravlja pri Domu zdravlja radi na ranom otkrivanju i liječenju, sarađuje s timovima porodične medicine i obavlja kućne posjete, uključujući posjete u kriznim situacijama, u saradnji s centrom za socijalni rad.

U BiH postoji i specijalizovani Centar za demenciju u Sarajevu. Radi od 1. septembra 2013, osnovalo ga je Alzheimer udruženje AiR Sarajevo, a adresa je Poljine broj 70. Na svojoj stranici opisuje se kao jedina ustanova u BiH i regionu Zapadnog Balkana koja se bavi cjelokupnim problemom demencije.

U njihovo savjetovalište mogu se javiti osobe koje imaju problema s pamćenjem, one koje zbog kognitivnih poteškoća teže obavljaju svakodnevne obaveze, kao i one koje se dugo liječe od depresije i anksioznih napada. Tamo se radi sveobuhvatan pregled kojim se utvrđuje kognitivno ili emocionalno stanje, a poslije toga se dobija savjet ili se ulazi u program. Termin se zakazuje telefonom na +387 63 266688 ili mailom na [email protected].

Isti centar vodi i psihološko savjetovalište namijenjeno njegovateljima, za nagomilan stres, anksioznost, depresivne epizode i samooptuživanje, te poseban program podrške njegovateljima. To je odvojeno od procjene osobe koja zaboravlja i može se tražiti nezavisno od nje, jer pitanje koliko porodica stvarno može iznijeti ima svoju težinu bez obzira na dijagnozu.

Centar nudi i savjetovanje ljekarima primarne zdravstvene zaštite. Ljekar mailom najavi kada će pacijent biti u ordinaciji i savjet dobija putem video sastanka. Porodica to ne traži sama, ali može spomenuti da ta mogućnost postoji.

Za osobe do umjereno teške faze bolesti centar vodi i dnevni centar, uz preporuku da se u njega uđe što ranije. To je jedna od opcija između pune samostalnosti i doma. Ako se kasnije razmatra smještaj u dom za stare, izvod iz medicinske dokumentacije s dijagnozama i potvrda ljekara dio su zahtjeva, pa uredno vođena dokumentacija koristi i tada.

Često postavljena pitanja

Da li zaboravnost automatski znači demenciju?

Ne. WHO među rane znakove demencije ubraja i zaboravljanje nedavnih događaja i gubljenje stvari, dakle ono što se dešava svima. Razlika je u tome pogoršavaju li se teškoće s vremenom i utiču li na svakodnevni život. Uz to, dio uzroka koji izgledaju isto ljekar može otkloniti, od depresije i problema sa štitnom žlijezdom do infekcije i nuspojave lijeka.

Kada otići ljekaru zbog zaboravnosti?

Kada promjena počne otežavati svakodnevni život, naprimjer kada se isto pitanje ponavlja u kratkom razmaku, osoba se gubi na poznatom putu, ne snalazi se s poslovima koje je godinama radila ili se mijenja njeno ponašanje. Isto vrijedi i kad se jave drugi znakovi da više nije sigurna sama kod kuće. Ako osoba odbija ići na pregled, to je poseban razgovor, ali termin se ne odgađa unedogled. Kod nagle konfuzije traži se hitna pomoć bez čekanja termina.

Da li postoje kućni testovi za demenciju?

Kratke testove pamćenja radi ljekar u ordinaciji, olovkom i papirom, i oni su samo jedan dio pregleda uz nalaze krvi i urina. Upitnik popunjen kod kuće nije nalaz. Ako porodica vidi ponavljanje istih pitanja, gubljenje u poznatom prostoru ili promjenu ponašanja, brže je zakazati pregled nego tražiti potvrdu na internetu.

Da li je rana dijagnoza važna?

Prvo zato što se ranije razdvaja ono što se može otkloniti od onoga što se ne može. Rana dijagnoza također omogućava osobi da učestvuje u odlukama o njezi, novcu i dokumentima prije nego što ih neko bude morao donositi umjesto nje. Centar za demenciju navodi da se kod nas dijagnoza Alzheimerove demencije uglavnom postavlja tek u teškom ili odmaklom umjerenom stadiju.

Šta raditi dok se čeka pomoć zbog nagle konfuzije?

NHS savjetuje da ostanete uz osobu, kažete joj ko ste i gdje se nalazi i da je smirujete, uz kratke rečenice i jednostavne riječi. Zapišite koje lijekove uzima i ponesite ih. Ne zasipajte je pitanjima dok je zbunjena i ne sprečavajte je da se kreće ako nije u opasnosti. Do hitnog prijema se ne vozi samostalno.

Šta ponijeti na pregled i ko treba ići s osobom?

Zdravstvenu knjižicu, popis svega što osoba uzima ili same kutije, ranije nalaze i zapisana zapažanja s datumima. NHS izričito preporučuje da na pregled ide neko ko osobu dobro poznaje, jer može opisati promjene i kasnije pomoći da se zapamti šta je rečeno.

Zaboravnost, konfuzija i promjene ponašanja kod starije osobe - kada je to više od „normalnih godina"

Uočavanje promjena u pamćenju i ponašanju

Najvažnije iz vodiča

Nagla konfuzija i hitna pomoć

Povremena zaboravnost i teškoće u svakodnevici

Promjene ponašanja često dođu prije zaborava

Pregled kod porodičnog ljekara i dalja obrada

Razlozi za ranu procjenu

Procjena i podrška u BiH

Korisni izvori

Dalje čitanje

Često postavljena pitanja